Жидов

moja uvjerenja, pa ja ću ih spomenuti, neto budu na korist. Pored ove duhovne zajednice, koja se mora gojiti i oplemenjivati, nužno je, da se što više iskristalizira i tip duhovnog vode u grupi. Svi su u zadruzi jednaki, ali to je jednom nužda (a opazio saim, da je Ovo nužno i kod naših bakica); taj voda nije diktator, nego onaj drug. koji i nehotice izbija na površinu kao prijatelj, koji je sa svim neovisan, u neutralnoj ravnoteži, lično nevezan naročito ni uz jednog člana, ali zato neko i bratski vezan sa svima. Ovoga će prijatelja osobito priznati ,i on će svima biti neko utočište izmirenja, vedrine i trajng idealizma. Nužno je i to spomenutih da je religijski problem isto takvo važno pitanje haluc-grupe. (Spominjem ti i to, moj prijateilju. jer znam, da je i koti drugih halue-grupa to pitanje važno, pa neka bude i naš haluc o svemu iinformiaanj- Salda se upravo nalazi među batacima tip jednog pobožnog talmudj-.te- Polu ®nOst je drugo, a religijsko osjećanje je drugo. Ha'tuci će sada moći razmišljati o tome, da li moramo sve forme bogoslužju zabaciti, kako valja blagdane svetkovati, i da li se treba ipak polagano opet vratiti onom jednostavnom shvaćanju o BoguNaši haiuci ne rade subotom, nego tim danom idu u hrOm i miruju. U glavnom mogao bih reći, prijatelju, tla možemo biti veoma zadovoljni sa našim hatucima, pa ujedno željeti, da se stvOre širom Jugoslavije mnoge druge družine, koje će iskoristiti iskustva ove l>rve zejdnice na aalašu u Bijeljini. Šalom! Brčko, 10. šivana 5680. Dr. Jichak ben Moše Altarac.

Naseljavajne Pilistine.

Važne izjave dra. Weizmanna. 30. maja bila je 21. godišnja konferencija engleske cijonističke federacije u Londonu, kojoj Su pribivali WeflEmamn, Sokolov i Lord Rotthechikl. Dr- Weizraann kao predsjednik izrekao je gOvor, koji doniašaimo ponešto skraćen: Sakupili Smo se danas u veoma isto rijskom času. Nakon tisuće godina patnja i težnja za Palestinu, stojimo danas pred Vama s čarterom židovske slobode U Erec- 1 srael/u. Svečana je tišina zavladala, klad ,e Weizmann spomenuo one. koji nijeSu doživjeli uspjeha svoga rada: Herzla, Wolffsehna, Clenova, sir Marka Sykeea, Aaronhna i druge- Spominje dalje ibritske i židovske vojnike, koji su pali u boju za Palestmu, najpače Trumpeldora. Zatim nasta'l)3: Ušli smo Sad u novu epohu Svoga rada; Stojimo pred djelom obnove PalestinePalestina ima velike dijelove neokupirane : neobradjene zemlje, s kojom sad maspo'■'že mandatarna vlati, koja će Se prije sve- • sporazumjeti sa židovskim zastupstvom, sto će se osnovati u Palestini, da se upoTl ijebi ta zemlja za obradjivauje i niaseljivaßje židovskih kolonista. Teško je sad 'da,rio viti količinu te zemlje i broj niaseljel!-ka, koji se na njoj mogu naseliti, ali uzme ' 56 u neznatna gustoća pučanstva u 'lestini, a velika gustoća na Libanonu, K °ji je ratarski i geološka sličan Palestini, dika je oko 100 na četv. kim.; za toliko 1 “de po četv. kim. ima još mjesta u njoj, ' 3 56 ne dira u ničiju svojinu. Gustoća ""eanstva u koloniji Petah Tikv e iznaša

1000, a u Rchobetu 700 na četv- kim. To može da se opetuje mnogo puta u primorskoj nizini. Uz organizovano razvijanje, dobre stanove i dobru vladu ima se agrikultuni razvitak neograničenih mogućnosti, koje će zacijelo zadovoljiti idućih četiri do pet generacija židovstva. Teško je unapred predviđati, koji će se raetod agrikulturnog razvijanja primijenitiAli jedno je jasno na osnovu naših iskustava u posljednjih 40 godina, naime, da je Židov kadar postati seljakom ili zemljoradnikom, ako agrikultura bude nla visini znanosti. Agrikultura so mora prilagoditi intelektualnoj visini Zidova; to se može i to se postiglo u Palestini. Palestina, na sreću, nije veoma bogata prirodnim blagom; nema., na sreću, zlatnih rudnika. Ona, dakle, nikad ne će postati zemljom, koja bi privlačila jvohlepne spekulante. Ima izvjesnu količinu vodene sile, dostatne za industrije, koje se mogu razviti u zemlji; ta vodena snaga dotječe, da elekt rizu je malu zemlju Palestinu, a to je za nas osobito važno ne samo s industrijskog nego i sa socijalnog gledišta. Iskustvo u starim zemljama pokazalo je, da sve socijalne nepravde i svi socijalni nemiri, uzrokovani tim nepravdama, nastaju velikim gomilanjem ljudi u industrijskim monstrima- Fabrike, mašine, koje oko sebe skupIjaiju ljude, jesu do izvjesne mjere centri socijalnog progresa, ali zajedno i centri socijalnog razdora. U Palestini ne smijemo imati dimnjaka. Treba da razvijemo industriju u kući kao u Švajcanjkoj i u nekim urarskim departementima u Fnanceskoj. Kaošto u agrikulturi, tako moramo i u industriji nastojati da razvijamo zatvorene naseobino i male posjede, tako da muž sa svojom familijom može imati svoj mali industrijski koncem i tako, da možemo parafrazirati staru rečenicu: »Svaki pod Svojom lozom i Sviaki pod svojom smokvom* u rečenicu: »Svaki sa svojim malim motorom i svaki sa svojim malim vrtom*. Moguće su industrije u vezi s ratarstvom g jenje i predenje svile i srodnih proizvoda, a u vezi s malim mašinama i instrumentima brušenje dijamanta i stakla, u čemu već postoji velika židovska tradicija- Cijonistička organizacija i mandat ama vlast unbpređivat će paOgram za ta zanimanja. Poznavajući prirodu Zidova, pridajemo uzgojnom razvitku najveću važno&t. Školska djelatnost, sad već veoma znatna, usko. ro će se razviti deSeterostruko- Sve će se škole izgraditi brže no mnogi od nas misli. Javlja se pitanje: jeSu li politički uslovi dosta čvrsti i dosta jasni, da nam obezbijede razvitak tih trjj u grana razvitka. Ni jesam u stanju, da pred ovom skupštinom pročitam tekst mandata, o kojemu se sad raspravlja i koji će za mjesec dyia ratificirati Liga Naroda. Ali za cijelo mora tekst mandata sadržavati takove političke, ekonomske i administrativne uslove u Palestini, koji će omogućiti naseljavanje velikog broja liuda u zemlji i razvitak u pravcima, što sam ih naveo; Palestina ima plodno tlo, sada na žalost opustošeno. Palestinsko tlo nije tlo u običnom smislu riječi. Ono je tlo, u koje treba da uložimo energije i novca, krvi i imetka, e da se učini plodnim tlom, o kakovu govori Biblija. Bit će, držim, privilegij židovskog naroda, da doprinese tu krv i to blago, eda obrati pusto tlo Plasetine . u zemlju mlijeka i meda. Tražili smo privilegij, da to

uradimo i nadam se, da će niaim se taj privilegij dati. Nije to privilegij za kapitaliste. Palestina ile će privlačiti internacijoIlaliDog kapitala; privlačit će nacijonalui kapital, koji je pohranjen u Židovskom Narodnom Fondu ili u džepovima cijonistaTko će obnoviti Palestinu, iako ne židovski narod! Taj smo privilegij tražili, a ja ne sumnjam ni časa. da će civilizovame državo priznati potrebu, da nam dadu mogućnost za djelo bez odgađanja. Nadamo se. da će se luke i vrata Palestine otvoriti za mjesec, dva. Bit će u zemlji uprava, koja će voditi politiku izraženu u deklaraciji vlade Njegova Veličanstva, koja će učiniti Svojim programom razvitak židovske domaje te će iso brinuti za interese sadašnjeg pučanstva. Bit ćo brdska uprava. i bit će uprava, u kojoj će učestvovati Zidovi. Treba doći što prije u priliku, da dodjemo u Poljsku, Litvu i u sve zemlje terora ida kažemo Zidovima, da smo dobili mjesta za njihovu djecu, eda Se Spafeu od uništenja ida se regenerišu. Moramo predočiti mandatarskoj sili i britskoj viladi i upravi n Palestini, da se to pitanje mota riješiti zajedno, § ljubavi i skrbi, jer je to pitanje života i Smrti, pitanje uzgoja novog naraštaja Zidova. Treba da opasemo djecu. Ona mora da izađu iz pakla istočne Evrope ida so dovedu u Palestinu. Mnogo s e govorilo iza San Rema o saradnji izmedju cijonista i necijonista. Kroz godine čekali i Smo na priliku takove saradnje. Ta je prilika došla Slad, kad imamo politički čarter za Palestinu. Izričem mišljenje čijomiwta cijeloga svijeta, kad tražim, da oni Zidovi, koji su stajali postrance, dodu da se okoriste ovom slavnom prilikom za t,aradnju u izgradnji Palestine. Samo jedan uvjet Stavljamo, a taj jest, da to bude židovska narodna domaja- To nije nikaki dobročiniteljski bazar. To nije čista religijska zajednica- To je Židovska narodna domaja, djelo, koje obuhvaća sve što živi i djeluje u židovstvu ija mislim, da ćo omi' Židovi, koji imaju i kap judaizma u Svojim srcima, shvatiti ovu priliku, te da će doći i pomoći oko izgradnje židovSike narodne domaje. Baš prije odluke u San Remu .prošli smo crne dane. Židovska j e krv tekla u ulicama jeruzalemskim. Ali ti eu dani izbrisani odlukom u San Retnu i određenjem nove uprave u Palestini. Ostala je samo jedna stvar ija Vas molim, da apelu jemo na mandata reku vlast, da popravi nepravdu počinjenu na jednom od naših najboljih muževa, na Vladimiru Jabotinskome. Ljaga je na britskoj pravdi, ako taj mjuž Ostane ma i jedan dan dulje u tamnici u Ahi. S poštovanjem molimo mandatarnu vlast, neka pusti na slobodu J abotinskog i njegove drugove. Događaje u Jeruzalimu organizirali su naši neprijatelji, kako bi dokazali, da Židovi i Arapi ne mogu zajedno živjeti. Nije istina! Imam dokaze u ruci, ,a ti su Se dokazi podastrli mandataiOToj vlasti i vrhovnom vijeću. Židovi i Arapi mogu i hoće •. živu zajedno prijateljski- Onim arapskim ekstremistima, koji su organizovali masakre u Jeruzalimu. kažemo, što smo rekli narodu u Poljskoj ili Rumunjskoj ili Rusiji; te metode mi poznamo ite su metode bankrotirale. Kojigod narod misli, da stvara svoju nezavisnost krvlju Židova, vara se. Arapski narod ima izobila mjesta. Centri arapske civilizacije su Damask, Bagdad i Meka i ondje će se, nadamo se, razviti velik

Broj 16-

>ŽID OV* (BAJHUDiV

3