Жидов

i napredan arapski narod. Palestina bit će židovski narodni dom. To mOra da kažemo otvoreno i čestito svojim prijateljima i dušmanima. a na s Židove, koji smo istukli u pogromima, ne će zastrašiti nikoji pOgmm u Jemzalimu. Naša je sudlAna, da idemo u Palestinu i onamo ćemo poći i ondje ćemo se nastaniti. Nikoja sila svijeta ne će nas ])Tev>trašiti od naše Sudbine, koja je upisana u analima istOrije Svijeta. Ali u isti mah pružamo Tuku prijateljski onim Arapima, koji su u Palestini. Hoćemo da živimo e njima i da se razvijamo s njima u pravcima, koje sam Vam prikazao i mislim, da će većina Arapa, izuzevši nekoliko demagoga, ići zajedno s nama. Imamo za to dokaza i naša je dužnost, da učinimo Sve, da vežemo veze prijateljstva, koje moraju da se vežu između ova dva naroda, Židova i Arapa, a kad to budne, kad taj razvitak bude započeo, i kad se stvori ovo prijateljstvo, Palestina će opet oživjeti, a od snježnih visova Hormona do pustog pijeska E 1 Ariša, od gora moapsfcih do modrog Sredozemnog mora orit će Se jedan hvalospjev Bogu IzTaelovu. što je svoju djecu doveo nlatrag u obećanu zemlju Dr. Weizmann predlaže na to razoluciju, n kojoj engleska cijonistička federacija blagodari državnicima a/liiranih i asociiranib država na odluci n San RemnU popodnevnoj sjednici dr. Weizmann, odgovarajući na pitanjia, bavi s e poglavito uaeljivnnjem u Palestinu. Bit će dvije vrste useljenika. Za jedne će cijonistička organiz?teija vidirati dozvole ili paSporte i za njih će ona preuzeti odgovornost. Drugi će ići na svoju odgovornost. U sadašnjem stanju Palestinu ne mogu da poplave emigranti, koji se ne mogu sami uzdržavati. Vailja zemlju dovesti u takove prilike, <da može primiti velik broj useljenika. Valja ustanoviti kontrolne stanice u zemljama iseljivanja, U lukama Palestine i Sredozemnog mora valja osnovati domove za one, koji se iseljuju, odnosno koji propntuju Drugo je važno pitanje natetaimbe. Palestina treba bar 5000 kuća. Trebat će izraditi građevni program, a prije još program za barake za radnike. Pri tome će se zaposliti 15-000 ljudi. Židovsko zemljište, koje se sad ne obrađuje, može da zaposluje daljnjih 3000 do 5000 ljudi- Izvjestan broj malih industrija može da se odmah započne. Tako bi se u 12 mjeseci moglo nastaniti 25-000 do 30.000 naseljenika; a ovaj broj će se povećati pripravnim radom prvih naseljenika. Možda su te brojke umjerene, ali nužno je, da se radi oprezno. Drukčije, budemo li radili pod pritiskom potreba u Poljskoj i Rusiji, može da se pokvari Sve. Počne li priticati potrebna svota za velike pothvate, bit će mjesta za više useljenika. Dr. Weizmann izjavljuje, da će se civilna uprava uvesti 1. jula, bez obziifla na to, hoće U se dotle potpisati ugovor e Turskom ili ne. Za ono, što će pojedinci učiniti iz privatne inicijative, cijonistička će organizacija davati informacije, He će preuzimati nikakve odgovornosti. Uz briteku administraciju uredit će se židovsko predstavništvo (agency) ili vijeće, koje će imati ekonomskog uticaja; ono će uticati na useljivanje ■ i ekonomske koncesije, no to ne će biti koncesije za kapitalističku eksploataciju. Samo židovsko vijeće će namicati Sredstva za nabavu zemlje u Palestini; ono će biti odgovorno za irigaciju i dektrizaciju zemlje. Bit će savjetodavno vijeće upravi u Svim

pitanjima židovske narodne domaje- Mi ne idemo u zemlju kao Prusi ili osvajatelji. Mi smijemo da budemo najposljedniji, koji ćemo ikome učiniti krivo. Neki misle, da cijoniste same nemaju potrebne snage za izvedbu djela- Ako je tfako, mi ćemo Sazvati avežidOvvski kongres, da izabere novu egzekutivu za izvedbu djela. Do toga doba cijonistička će organizacija Sarađivati s pojedinim Organizacijama i ljudima. Naša je dužnost sad, da dafaio svoj odgovor na Odluku u San Eemu. Čita telegram iz Palestine, gdje je narod dao dragulje, zlato i srebro, mjesta za zgrade sve, te je skupio 30.000 funti sterlinga. To je jedan primjer, drugi ima da slijede. Silno je djelo pred nama, ali židovski narod ima sav novac, koji trebamo. Svaki iseljenik stajat će 200 funti sterlinga. Treba novaca, kojega nitko ne će povratiti ni nama ni našoj djeci, ali će omogućiti židovsku Palestinu. Trebamo 25,000.000 funti- Pretvorit ćemo odluku u San Remu u krpu papira, ako to ne namaknemo. • Drugi govornici. Sokolov pozdravlja miting u ime egzekutive cijonističk e organizacije. »Bili smo sanjari, ali drugi su Spavali. Sad je naš s an postao zbiljom, a pred nama je djelo veće na što smo mislili. Oči svih cijonieta uperene su u Vas, u cijoniste mandatanne sile.« Lord Rothschild spominje s e istorijskog mitinga u londonskoj operi iza Balfourove deklaracije, kad je lord Robert Cecil rekao: »Tdite natrag u Palestinu, jer svijetu treba lekcija, koju mu Vi možete dati.« Prihvaća Se rezolucija, koja, spominjući se besmrtnog vode Teodora HergLa, izriče zahvalu Sokolovu, Weizmannu i lordu Rothsehildu. U daljnjem tečaju rasprave izvješćuje dT. Wei z m a nn, da je posebna skupština, koja Se održala u nedjelju, zaključila, dia bi se svaki delegat do najveće mogućnosti sam aporezovaio za vrijeme od 10 godina, e da se namakne fond od 25,000.000 funti- Izjavljuje, da je to bio najsvečaniji momenat u njegovu životu. Njemački cijonisti zaključili su, da namaknu godišnje 70,000-000 maraka kroz 10 godina. Nekoliko delegata obvezalo se u roku od 10 godina namaknuti 40.000 funti. Predsjednikom engleske cijonističke federacije izabran je ponovno dr- Wei z m ann, jednim od podprfldsjednika Joseiph Cow e n (koji se dojako držao po strani). Značajno je, da Se na ovoj konferenciji prvi put debatiralo jevrejski u Engleskoj, i to o pitanju jevrejskog uzgoja, koju je debatu otvorio Ye 11 in. Konferenciji je pribivao i sir He r bert Samuel.

,,Das Aufflackern des Antisemitismui"

Pod tim napisom piše »Agrara ef Tagblatt« od 9. juna članak, ikoji radi nestašice prostora ne možemo sav oš tempa ti, pa ga današamo ponešto skraćen: »Za cijelo nije puki slučaj, da je u isto doba. kad su u Beču započele studentske demonstracije protiv Židova, u Zagrebu lajički organ borbene crkve počeo s kampanjom protiv jednoga dijela slušalaca zagre-

bačkog medicinskog fakulteta. Tko pozna intertiacijonalnu organizaciju klerikalizma, tko zna, da se pod nazivom tako zvanih pučkih stranaka u Italiji i Njemačkoj, u Madžarskoj i Jugoslaviji, u Pranceskoj i Austriji kriju posvuda isti elementi, a za njima da stoje isti pofcretaOci, koji pornizuju i zloupotrebljuju med)) u narodni položaj katoličke crkve do sredstva čisto svjetovno - pol i ti čkih ciljeva, taj nije mogao ni časka posumnjati o tome, odakle je došao signal za brišćanskO-katoličku ataku pod popularnom lozinkom antisemitske borbeI ekscesi, od ponedjeljka u Beču samo su neposredna posljedica te zapovijedi, koja je stigla borbenim duhovnim političarima iz Lnegerove škole intannacijonalnim putem. A masa ona evo nasljeđa redovno ovakim lozinkama. Ali izmedju Beča i Zagreba i u tome pogledu ima bitna razlika. Veliko nezadovoljstvo, koje je u Beču nastalo nepodnoljivom nuždom, koja je trajala kroz godine. traži sebi oduška u ispadima protiv onih, koji se bilo u kojem pogledu smatraju sukrivcima ove nužde ... Antisemitski ekscesi od davnine su ukorijenjena čovječanska napast- Uvijek ih vode dva glavnu poticala svih pokreta masa* genetska strianoist rase i socijalne opreke, koje potiču iz merkantilistički-kapitalističkog tla. Obal razloga preduboko su uvriježena u Svajkomc čovjeku, a da bi prodro olako glas hladnoga razbora ili objektivnog razmatranja u doba nzbudjenosti. Ipak je dužnost javnih radnika da se sveudilj suprotstavljaju opakostima pokreta napisa i da ne daju, te zanijemi glas zdravoga razbora i nepisanih zakona etike, bilo to popularno ili ne. I tu valja otvoreno reći, da ovdje n Jugoslaviji (zapravo dolaze u obzir sam l ' Hrvatska. Slavonija i Bosniai) samo u selima i samo u jednome tijelu poslovnoga ži-1 vota Židovi dolaze n obzir kao trgovci. Po-1 jave vedižne trgovine i lihve u posljednje I doba rata i sad nakon rata pokazuju već I Svojim silnim, gotovo beskrajnim raspro-1 stranjenjem, da se tu ne može itaditi samo o I malenome procentu židovskoga pučanstva I u ovoj zemlji, već da je prilika za socijalnu I otimačinu u masama, koja ee očitovala u I formi lihve s robom i verižne trgovine, I učinila zločincima i najšire, najčišće ari!-1 ske krugove- U nas otpada dakle svakdl'l socijaliia opreka kao prirodno poticalo anti l semitizma. Ostaje dakle čista rasria mržnju! U tome pogledu može zia cijelo da vri je v I kao najjprvi poriv svakog, tko humano osje-1 ča. da danas poniznje čovjeka, ako poj l I dine osobe ili mase cijeni i klasifikuje P I razljkostima rasa i narodnosti... U isti® 1 ! ima u židovSkome narodu osebina namet-1 nutih im od diaspore (Židovi Palestine h-1 su seljački narod), koje masu toga narodu ■ ili ako se hoće, pripadnike ove rase, či®B merkantilistički - kapitalističkom duševnciiH grupom. | Po Ovim vlastitostima mora da se ukazu'! židovski narod u očima onih, čije se nje opire kapitalizmu i merkantilizmu, oki terećenim jednim veoma nesretnim svP -i'B stvOm. Ali i ovi mogu kao ljudi da odatle jedini zaključak, da od samih Židovi traže, da opet iskorijene ove nametnute vV B stitosti i da svoje sposobnosti stave u sh l^’3 ! opće tvari čovječanstva, umjesto da sl®'l merkantilistički - kapitaflističkom eg m ’ s:in 'H dakako ne prije, no što to isto budu urad I andjeoski čisti hrišćani... f

4

»ŽIDOV« mAJiMSĐi

Broj 16.