Жидов

tičke krugpve. koji stoje pod utjecajem Rima. Konferencija za pripreme oko osnivanja svjetske organizacije cionističkih intelektualaca. Dnevni red ove konferencije, koja se obdržavala 11., 12. 13. i 14. jula u Londonu u „Jevvish Institutu" sadržaje među ostalim: Govore prof. Dr. Ornsteina (Nizozemska) o ciljevima i načinu rada svjetske organizacije cionističkih intelektualaca i inž. Bowly-a (Nizozemska) o zadaći cijonista intelektualaca pri obnovi Palestine. Nadalje će držati referate: Winestine (Nevv York) i dr. Poli a k (Nizozemska). Izvješće o radu udaslanika različnih organizacija, cijonistički studenti i univerziteti u Galatu i u Palestini; Dr. Kiewe (Wien); Rad oko odgoja u cionističkim đačkim organizacijama, cijonistički intelektualci i rad u galatu, i ChGlick (Wien, za sada Pariš): Izvještaj odbora za uređenje pravila i osnutak biroa (Jud. Presszentrale, Zurich). Amerika 1 cijonlzam. Pukovnik House, koji je istodobno sa Brandeisom stigao u London, izjavio se u interwjuvu sa zastupnikom Židovskog dopisnog ureda o držanju Saveznih Država prama cijonizmu, te istaknuo, da su ove od prvog časa podupirale cijonizam i za vrijeme konferencije mira sve moguće poduzele, da promaknu cijonističke interese, pri čemu je on i osobno saradjivao. Predsjednik Wilson pokazivao je za cijonističku stvar uvijek najveće simpatije, a Savezne Države nijesu svoje nastojanje oko boljitka židovskog naroda ograničile na Palestinu već su često za trajanja, a i poslije rata poprimile mjere za üblaživanje nevolje židovskog pučanstva u istočnoj Evropi. Završio je svoje izvode istaknuvši položaj triju milijuna Židova u Americi, gdje uživaju sva prava. U zadnje vrijeme pridružiše se i više židovskih kongresa cijonističkom pokretu. Židovsko-grčki sklad. General jedido J. Orphingodos komandir 8. grčke divizije poslao je rabi Jakobu Meiru na jevrejskom jeziku čestitke u povodu odluke u San Remu. „Vidim Vaše suze radosnice", piše „Čujem kucaj Vaših srdaca, jer ja, Grk, koji sam u isto doba svjedok preporoda svoje otadžbine, mogu da saosjećam i da .-■hvalim Vaše osjećaje. U ovim danima ostvaruju se nade dvaju najstarijih naroda, kojima je svijet zadužen za svoj napredak, razvitak i slobodu. Moja domovina danas ima da budne velika i moćna kao u danima prošlosti. Civillzovam je svijet to spoznao i obnavlja mu djedovinu. U tim danima ja Vam šaljem svoje srdačne osjećaje i učešće u Vašoj radosti nad uskrsnućem kuće Izraelove i njezina povratka u zemlju njezinih otaca. Moćno i puno slobode britsko carstvo otrlo je gorke suze s obraza dvaju starih i kulturnih naroda svijeta."

Iz Palestine.

Herbert Samuel prispio u Jerušalajim. „Agence Havas“ javlja o dolasku Herberta Samuela u Jerušalajim na ovaj napadan način: „Kairo 2. jula. Vrhovni komesar za Palestinu, Sir Herbert Samuel prispio je u Jerušalajim. Hvala dobroj redarstvenoj službi nije sa strane stanovništva došlo ni do kakvih manifestacija". Jamačno se imadu pod tim spriječenim

manifestacijama razumjeti demonstracije Arapa, koji su iz Evrope haranguirani. Tendencijozni sastav ove vijesti upravljen je naravski protiv Engleske. Sir Herbert Satnuel prispio u Palestinu. Jerušalajim 1. Jula. > Cijoni. stička komisija javlja: Sir Herbert S a m u e l iskrcao se u jutro 30. juna u Jafi, te je topovskom paljbom pozdravljen. U luci ga je dočekao general Shea i general Hodgson. Gradonačelnik predao je vrhovnom komesaru pozdravnu adresu, a drugu adresu na hebrejskom jeziku predali su mu Židovi. Sir Samuel je izjavio, da će zvanim zastupnicima u Jerušalajim pročitali poruku Njegovog Veličanstva n politici u zemlji. Iza toga uputio se automobilom u Ludd (Lydda), a odanle željeznicom u Jerušalajim. Sve su ulice u gradu bile pune naroda a isto tako su i balkoni i krovovi bili su prenatrpani ljudima. Na stanici pozdravljen je po generalu Goste lio, a predalo mu je jednu adresu. Iza toga je primljen u glavnom stanu po generalu 80l su, bivšem vojnom administratoru. Na vožnju od Jafe u Ludd pratili su Sira Samuela colonel Storrs, njegov privatni tajnik i adjutant, colonel Orey Donold i jedan zastupnik Reulerovog ureda. Njihove su automobile pratila četiri oklopIjena automobila. Ulice u Jafi, u kojima su indijska kavalerija u svojoj slikovitoj nošnji i domaća žandarmerija držale špalir bile su pune oduševljenog mnoštva. Sir Herbert Samuel, koji je od Ludda do Jerušalajima putovao posebnim vlakom, praćenim sa dva aeroplana, stigao je u 3 sata poslije podne na jerušalajimsku stanicu, gdje je po dostojanstvenicima grada dočekan i pozdravljen. Načelnik grada Jerušalajima oslovio je Samuda slijedećim govorom: »Sveti grad isporučuje srdačnu dobrodošlicu Vašoj Preuzvišenosti, high commissioneru, koji je došao k nama, da zastupa Nj. Veličanstvo u upravi zemlje, da njezinom pučanstvu donese sreću, da mu pokaže put k napretku i procvatu ida svima bez razlike zajamči pravednost. To su ciljevi uprave sviju zemalja, koje živu pod žezlom Velike Britanije. S pouzdanjem gledamo u pomoć britskoga naroda za razvitak i napredak zemlji te molimo Svemogućega, da bi Tvoj dolazak bio uvod u perijod • blagostania i sreće. Uzimamo veseljem na znanje osobita svojstva, kojima Te je Svemogući obdario 1 voju sposobnost, kulturu i iskustvo čime si stekao slavu, jer to su oznake visokih spo sobnosti, koje iziskuje Tvoja uzvišena služba«. U odgovoru na ovu odvratio je Sir Herbert Samuel, da je tnmačenje njegovih osjećaja bilo u toliko ispravno, da u istinu ne će biti nikakva religijska prava povredjena 1 da će vladati apsolutna pravednost i jednakost za sve. Tek pre I nekoliko dana, da je bio primljen od kralja, koji je za ovu staru, historijsku zemlju, osobito za Jerušalajim pokazao živahni interes. Za malo dana, da će pozvati k sebi reprczentante južne Palestine, a poslije i one sa sjevera, da im dade važna saopćenja. Sir Herbert Samuel zaputio se iza toga u glavni stan, koji je smješten u nekadanjoj carskoj palači na Maslinovom brdu. U ulicama, kojima se vozio, pravili su vojni ci Vorkshirskog puka' i domaća policija

špalir, a veliko mnoštvo ljudi, što se nakupilo u blizini jafanskih vrata, pozdravljalo ga je radosnim poklicima. Interv!ew s Usiškinom. Iz Jafe javljaju: U interviewu s jenizalimskim novinarima izjavio je upravitielj cijonističke komisije, inžinir Usiškin, da se položaj u Palestini u zadnje vrijeme poboljšao. Odlučne mjere Francuza u Sjevernoj Oaiiciji, kojima se priključiše i Englezi, onemogućile su daljnje napadaje. Nažalost ne možemo isto tvrditi za Donju Oalileiu, gdje mlitavo nastupa nje policije daje beduinima još uvijek prilike, da poduzmu napadaje na židovske kolonije. O političkom položaju izjavio je Usiškin, da će civilna uprava, koja će za nekoliko dana biti instalirana, (medjutim već uslijedilo op. ur.) provesti pravedni režim, koji će biti u interesu svih naroda. Civilna uprava sastojati će iz Engleza, Židova i Arapa, muževa, kojima će vazda biti u vidu zadaća, da ostvare zaključke San Rema. Naši odnošaji prema Arapima nisu se bogzna kako promijenili, ali naši susjedi počimaju uviditi, da im ne mogu više pomoći nikakove demonstracije i nemiri protiv zaključaka mirovnoga zbora, te.se po malo umiruju, jer već danas moraju priznati, da im je bolje s nama, no protiv nas. U pogledu rada, koji se cčekiva u najkraće vrijeme, izjavio je Usiškin, da vodje cijonističke organizacije u Londonu u zajednici s engleskom vladom izradjuju plan. koji za sad sadržaje ove tačke : Slobodno useljivanje Židova u Palestinu pod kontrolom cijonističke organizacije, kojoj se stavljaju na raspolaganje za kolonizaciju među ostalim i državna imanja. Sklapanje zajma od 50 milijuna funti sterlinga za velike radove oko pridizanja zemlje. Židovska vojska u svim većim gradovima i u kolonijama. Što se tiče razgraničenja zemlje, postoji nada, da će franceska vlada, koja je više puta već izrazila svoju simpatiju za židovski narod, pristati na preloženje današnje nenaravne demarkacijone linije iza Litanija i Hermona, Na istoku bezuvjetno je nužno i naročito su pokazali žalosni događaji u zadnje vrijeme, da moramo ovdje dobiti granicu, koja se prislanja na hedžasku željeznicu, jer ne možemo imati za život sposobnu zapadnu Jordaniju, ako jeodsjećemo od naravnog joj zaleđa. Nadalje je rekao, da će ovih dana poći u London da godišnju konferenciju. Tražit će za slijedeću godinu budžet od 3 milijuna funti šterlinga (oko 700 milijuna kruna), da bi' se s mjesta započelo s najnužnijim radovima, koji su potrebni, da zemlja uzmogne primiti prve veće useljeničke grupe. Drži, da ćemo slijedeće jeseni moći da računamo sa stalnim useljivanjem od minimum 3000 psoba mjesečno, a taj će se broj naravno poslije znatno povećati. Židovski oficiri iz Austrije za Palestinu. Prema vijesti „The Zionist Bulletin" od 30. juna zatražilo je 2000 židovskih oficira, koji su služili u austrijskoj vojsci, od britanske vlade, da im se dozvoli otići u Palestinu i da stvore židovsku regimentu za obranu židovskih kolonija. Javne radnje u Jeruzallmu. Cionistička komisija ponudila je upravi grada da će doprinjeti 50% izdataka za popravak nekih cesta uz uvjet, da svi radnici budu

BROJ 19

»2IDOV« (HAJHODI

13