Жидов

nju uklonjene vanjske zapreke, zaključili smo, da se pripomoćna konferencija održi u Karlovim Varima dne 27. jula. Dosad su nam javili svoj dolazak razni komiteji i organizaciji iz ovih zemalja Ujedinjene države, Kanada, Argentina, Engleska, Franceska, Italija, Grčka, Švicarska, Njemačka, Njemačka Austrija, ČehoSlovačka, Transilvanija, Bukovina, Besarabija, Ukrajina, Južna Rusija, Bijela Rusija, Litavska, Istočna i Zapadna Galicija, Dan-> ska, Švedska, južna Afrika i Palestina. Neprestano dobivamo vijesti od raznih komiteja i organizacija, koje traže mandat za konferenciju. Sve organizacije, koje če biti na kongresu zastupane, pozivljemo, da priprave izvještaje o nevolji u njihovoj zemlji i o potrebi pomoći, te da iznesu svoja gledišta o' problemima, rekonstrukcije. Neka se svaki komite, svaka organizacija, bavi ovim prcblemom i neka izradi ono, što spada u njegov djelokrug. Kratko je vrijeme, a cilj je velik. Komite židovskih delegacija na konferenciji mira u Parizu.Sokoiow, ;L. Motzkin, predsjednik. generalni tajnik.

Iz židovskog svijeta

Izgredi protiv Židova u betonskoj. Žid. dop. ured javlja rz Rige; U letskom parlamentu držao je socijalista H. Berz oštri govor protiv pogroma, što su izbili u zemlji, te rekao, da su izgredi u Re szycj bili pravcati pogrom, za koje ga se pljačkalo, a što onoga časa nije bilo moguće oteti; # da je uništeno. 92 Židova sij kod toga izgubila život. Pomoćna akcija za židovske žrtve rata u Ukrajini. Židovski središnji komitej za pripomoć u Skandinaviji objelodanjuje sve, što je poduzeo, te svu korespondenciju između njega, međunarodnog kom i te ja za pripomoć oskudnima u Rusiji i zastupnika sovjetske republike Litvin o v a. Nakon dugih pregovaranja našao se put, da se pomogne židovskim žrtvama ratu u Ukrajini. Židovski središnji komitej za pripomoć ne može da ima svoga zastupnika, ali dr. M a r t i ni, zastupnik internacionalnog komiteja za pripomoć kod sovjetske vlade, ishodio je dozvolu, da zastupnici ~Jekopo“ (udruženja svih pripomoćnih organizacija u Rusiji) može pod kontrolom dijeliti žrtvama rata pripomoć. Komitej drži, da će na taj način moći početi s odašiljanjem paketa u sovjetske krajeve Ukrajine. I amerikanski ~Joint“ poslat će za ovu akciju oveću svotu. Kao prvu pomoć poslao je Joint 25.000 dolara. Skandinavski se komitej s toga obratio na židovske dobrotvorne institucije s molbom, da podupru ovu akciju. Židovski govor u litavskom parlamentu. Žid. dop. ured javlja iz Kovna: Ministar za židovske stvari, dr. Sol ovejčik, držao je u litavskoj narodnoj skupštini svoj govor na židovskom jeziku (jidiš). To se zbilo sa izričitom privolom poslanika litavske tarybe (parlamenta). Estonska. Na konferenciji židovskih općina republike Estonske -u Revalu primljena je nakon referata općinskog predstojnika Klompusa slijedeća rezolucija: „U ime cijelokupnog židovskog pučanstva estonske republike, hoće ova konferencija da izriče potpunu spremnost svakog pojedinog estonskog Židova, posvetiti se velikoj

zadaći, koju je našoj generaciji nametnula povijest. Svijesno velike odgovornosti pred židovskim narodom i budućim generacijama, preuzima cijelokupno estonsko židovstvo i samo na sebe obvezu, bez obzira ma i na najteže žrtve sve svoje sile uložiti na obnovu i izgradnju slobodne židovske domaje u Palestini i pozivlje svu ostalu židovsku braću na taj rad“. Liga za čovječja i gradjanska prava održala je 30. juna u palais de la Mutnalitć brojno posjećeni mefeting, na kojemu su slij deća pitanja tretinina; Pogromi u Mađarskoj, Progoni Židovi u Njemačkoj i Austriji, Palestini': Afera Jabotinsky. Govornici bili su : de Monzie, senator i bivši ministar, Justin Godard, poslanik i bivši ministar, profesor Aulard, Delbos, P. Renaudel, Roux - Costadan, Dumoulin, Valensl i Braunstein. Rumunjski kralj i jevrejski jezik. 17. maja posjetio je rumunjski kralj Bukovinu te /se dugo razgovarao s inspektorom židovskih škola, drom Efraimom Brennerom, o narodnim školama. Pokazao je velik interes za pitanje jevrejskog jezika, te se u pogledu narodnih manjina ovako izrazio : „Ja veoma odobravam, da narodnosti kultiviraju svoj jezik i jamčim, da će imati slobodu, da to čine".

Iz cijonističkog svijeta.

Londonska cijonlstlčka konferencija. London 5. jula (Radio). Danas je otvorena - cijonistička godišnja konferencija, kojoj pribivaju zastupnici iz gotovo sviju zemalja svijeta. Prema „Observeru , ‘ jedan je od glavnih zadataka konferencije, da namakne 25. mii juna funti u svrhu oživotvorenja cijonističkih programnih tačaka, ponajpače za neposredno potrebne gradnje od 5000 kuća u Palestini, osnutak škola i za troškove useljivanja. Na drugom mjestu donosimo opširnije izvješće. Wien, 6. jula. Povodom obljetnice smrti Theodera H erzi a izdao je Cijonistički zemaljski odbor za Austriju proglas, kojim poziva cijoniste, da u nedelju dne 11. jula sudjeluju pri pohodu na Herzlov grob. Pod jedno je zaključeno povesti veliku akciju za nasad Herzlove šume. Rumunjska. 1 među cijonistima Rumunjske našao je zaključak u San Remu jak odjek. Taj se događaj slavio na velikim skupštinama, gdje su dr. Niemirover (Bukarest), dr. Nacht (Biala), Pineles (Oalac) # i mnogi drugi dali izražaja svojim čuvstvima i čuvstvima svih Židova Rumunjske. Upriličene su po cijonističkoj federaciji pod vodstvom A. Bernhardta» dra. Niemirover a, ing. Oottlieba, Israel Marcusa u zajednici sa odborom Pro Palestina, kojemu pripadaju necijoniste. po cijeloj zemlji skupljanja za obnovni fond. U samome Bukareštu skupljeno je oko 2 milijuna. Na dogovoru u svrhu osnutka organizacije svih cijonista Velike Rumunjske prisustvovali su: dr. BernsteinKogan (Kišinev), dr. Jordani (Temišvar), dr. Fischer (Kološvar). Na istoj konferenciji ustanovljeno je / i stajalište delegata za londonsku konferenciju. Kao delegati za London izabrani su: dr. Niemirover, Ad. Bernhardt, Šulem Meyer, Heinrich Schein, dr. Bernstein-Kogan, Postan, dr. Jordani i dr. Fischer.

Njemačka Druga zemaljska konferen čija ~Hapoel-Hacajira“ otvorena je u Berlin* 16. juna. Predsjedatelj, dr. Robert W eltscl zauzeo- je u pozdravnom govoru stajaliji, prema cijonističkoj politici i prema aktuel nim pitanjima obnove u smislu zaključaka stvorenih na svijetskoj konferenciji u Pragu Zatim je opisao zadaće, koje su nastali osnutkom svijetske organizacije, nap. s, koncentraciju svih mladenačkih i socijali stičkih struja u cijonizmu, vođenje iseljivanj. haluca i usku, ličnu vezu sa stvarnim radon za Palestinu i Istok. L. Strauss referira* je o praškoj konferenciji. Slijedećih dam držao je Rudolf Samu e I programatičn referat, na koji se nadovezala duga debata u kojoj se živahno raspravljalo o problemu da se stvori pokret, koji bi bio i političk i ujedno pijonirski. Na podlozi tog pro blema bili su i referati Kurt BI umen felda i Gerde Arlosoroff o radu i Njemačkoj. Cijeli jedan dan bio je posvečer raspravi o pitanju haluca. Rad haluca inu da se nanovo organizira i da se poduzm« u sporazumu sa svim haluc-grupama ii većem opsegu. Od zaključaka konferenciji ima da se istakne rezolucija, koja pozdravlja osnutak svjetske organizacije Waad Poela, programna rezolucija, koji označuje ideju pijonirstva kao najvišu ideju pokreta, pozdravni brzojav drugovima u Palestini, koji sada prevladavaju teški borbe, nadalje brzojavna čestitka palestinskom radništvu prigodom uspjeha pri izborima za konstituantu i zahvala engleskom radništvu za potpomaganje nacijonalmli zahtjeva židovskog naroda. Isto tako stvoreni su zaključci za konferenciju delegati cijonističke organizacije za Njemačku i u cijbnističku godišnju konferenciju, medu inim prije svega zahtjev, da se snažno podupire haluc-pokret i pospješi emigraciji haluca, kao i uredaba, koji bi odgovarali toj svrsi. (Jiid. Presszentr. Ziir rh Engleska Labour-party (radnička partija) za židovsku Palestinu. Konferencija Labour party, održana u Scarboroughu, prihvatila je 25. juna jednoglasno ovu rezoluciju: Da ova konferencija u vidu činjenice, da je Vrhovno Vijeće u San Remu zakl učilo, da se u mirovni ugovot s Turskom primi Palestina kao narodna domaja za židovski narod pod mandatom Velike BM>nije, i da se sadašnja vojnička uprava im« da nadomjesti gradjanskom upravom, i* htijeva od vlade, da ukloni ograničenja * pogledu useljivanja Židova i da dozv-'B odmah ulaženje velikom broju nevoljmli Židova u istočnoj Evropi, koji strepeći čekaju na dozvolu, da se nasele u PalestiniTalijansko novinstvo o audijenciji Sir Herberta Samuela kod pape. I* Londona nam javljaju: „VVest Minster o* zette“ objelodanjuje vijest ~Reutera“ '* Rima, u kojoj se ističe dobar dojam, ko; 1 su izazvala razjašnjenja Sir, Herberta S* muela o cijonizmu i o engleskim nam; e ' ratna u Palestini. Cijeiokupno rimsko n vinstvo sa simpatijom pozdravlja imenovanje Sira Samuela gouvernerom, pa ' anti-engleski „Tempo - konstatuje, da je Sit Herbertu Samuelu uspjelo da rasprši bojazni pape, dokazavši, da nemaju nikako'* temelja. Krugovi, koji stoje blizu vatikan*. uvjereni su, da će ovaj velevažni razgo'° f izmedju pape i Sir Herberta Samuela, kojij je ovlašten, da se izjavi i o namjera** engleske vlade i ciljevima cijonizma. niti veliki dojam na one evropejske p o '*'

»ŽIDOV« fHtAJHUDP

BROJ 19.