Жидов

Poljska treba da udobrovolji svoje narodne manjine, jer će inače i u miru imati bune, a u ratu stajaće osamljena. Što se tiče Židova mogla bi jaka i pravedna uprava pored svih socijalnih predrasuda učinili ih valjanim gra danima poljske dr.ave. Oni državnici, koji misle, da će moći riješiti problem man ina na taj način, da prot,era u ili zatim one man ine csvjedoč : t će se doskora, da se ne može bez teških i rđavih posl edica za državu iskoreniti rasa, koja je u državi već preko tisuća godina.

Debata u Engleskoj gornjoj kući u Palestini.

Židovski dopisni ured javlja iz Londrna: U engleskoj gornjoj kući razvila se živahna debata o židovskoj Palestini. Lord Syndenham otvorio je debatu upitom, u kojemu je oštro kritikovao politiku Engleske. Govornik se služio vijejestima, koje šire neprijatelji židovstva da cijoniste namjeravaju da uvedu režim manjine te da time izvrše pritisak na neiitiovsko pučanstvo u Palestini. U debati govorili su još lord Hamington, Newton i Islington. Iza toga uzeo je riječ lord Curion, te je u oduljern govoru razložio politiku engleske vlade u Palestini osobito pogledom na osnutak žjdovske na odne domaje, te je medju ostalim rekao: „Svojedobni izgon Nijemaca i Austrijanaca iz Palestine uslijedio je jedino iz ratnih razloga, a nikako u namjeri, da njihovo vlastništvo pripada Židovima ili drugim stanovnicima. Sir Herbert Samuel će odrediti njihovo repatrijisanje, jer se nastupom njegove službe uvađa civilna uprava. Što se tiče Emira Fajsula, naglašujem, da smo s njime u stalnoj te se nadamo da će doskora doći u Evropu i razjasnit, svoje stajalište u našem i u interesu aliiranih velesila. Bez sumnje imademo mi svojih interesa u Palestini, no to nisu takovi, koji se dadu izraziti u funtima, šilinzima i francima. Naši interesi proističu istorijskih, religijskih, a donekle i osjećajnih momenata. Sad kad smo preuzeli mandat, ne možemo da se povodimo za protužidovskim i anticijonističkim osjećajima Moramo pokušati, da promotrimo cijelu stvar s neke više perspektive i da poprimimo ideju, Icijotn će se udovoljiti interesima svih interesovjinih. Poznato je, da Palestina treba veće pučanstvo, višu kulturu, gušću željezničku mrežu i bolje sanitarstvo, nadalje Pošumljenje prema znanstvenim principima > razvitak svih pomoćnih ' vrela zemlje. Kako da se postigne taj razvitak? Turci nisu bili u stanju da to urade, a Arapi nisu zato sposobni. Nijedan prijatelj Arapa ne može da ospori ovu činjenicu. Pod tim okolnostima bilo je opoituno, da se pokeri Židovima u staroj njihovoj domaji Provedbu ove zadaće. Zar da je u istinu 11 loj ocjeni židovskih odnosno cijonistićkih sposobnosti razlog za antagonizam 'ztnedju Židova i nežidova u Palestini? Govorilo se ovdje i o židovskim kolonijama. Be z sumnje su mnoge od njih cvatuće l *j«dnice i držim, da su dosada živjele u 'sjboljem prijateljstvu sa svojim susjedima. Gne su u istinu bogatstvom, koje su Židovi donijeli u zemlju, i modernim svoj'm razvitkom postale vanredno popu,,rne. Poznajem mnoge slučajeve gdje su

arapski šefici (i lo vrlo odlični) živjeli u najboljem prijateljstvu s glavarima židovskih kolonija. Može se samo govoriti o uzajamnom i jednakom polo/a u obih rasa: S jedne strane patrijotizam Aiapa, njihovi lokalni interesi i čednost njihovoga karaktera, s druge strane poduzetnički duh Židova, nj hovo bogatstvo u pomoćnim izvorima, te duh Židova ili cijomsta, koji grozničavo radi, da služi zenoji. Što se tiče Balfourove ueklaiacije od novembra 1917. primjetiti mi je, da je ona odobrena od sviju velikih sila, te je konačno u San Remu posredstvom Belgije utjelovjena u turski ugovor. A sad hoću da odgovorim na pojedine upite, kako ćemo štititi prava nežidovske većine u zemlji, kada u isto vrijeme osnivamo židovsku narednu domaju? Moj je odgovor jednostavan: uvedenjem civilne mrave i odredbama, koje će ona izdaci za u&čuvanje unutarnje ;iirnosii i razvitka zemlje. Na drugo pita; . <la ii je izrazom Jevvish National Home ( oovska narodna domaja) spojeno i > e ; prava vladanja nad ukupnim pal ■ s nučan-tvom ili samo nad jednim mpjuiu alestinskog pučanstva, rekao bih; .ia,-koliko se pod tim razumijeva izvršivanje prava po mandatarnoj sili, t. j. Engleskoj. U pogledu useljenja Židova u Palestinu rekao je Curzon, da se ne će baviti spekulativnim promatranjima o broju useljenika. Opći su principi naše iseljeničke politike, da nitko ne bude pusten u zemlju, koji joj neće biti od koristi. Useljivarije, koje ne bi uzelo obzira na interc-e zemlje, pa radio se tu o židovskim ili nežidovskim useljenicima iz ma koje zemlje, sigurno se ne će dopustiti. Zemljište može u jednakoj mjeri kupiti Židov ili nežidov, a o ekspioprijisanju nežidovskih vlasnika ne može biti govora. Ali u slučaju, da bi vlada Njegova Veličanstva s kojega god razloga sumnjala, da se poduzimaju organizovani pokušaji, da se spriječi osnutak židovske narodne domaje, bila bi ptinuždena, da poduzme posebne korake za os gurartje svoga cilja. Engleska je postavila na čelo uprave Palestine poštenog, pravednog i isku-nog muža. Vlada nije mogla u provedenju Balfourove politike, koja je u skladu s politikom naših saveznika, naći podesniju ličnost od Sir Herberta Samuelsa. Za Palestinu vrijedi kao i za cijeli Onjeni politika polaganog napredovanja. Što smjesta t eba da se uvede, to je upravni aparat, uredjenje katastra, radnje za povodnjivanje, znanstveno pobijanje malarije, te stvaranje mogućnosti za kreditne operacije. Lord Curzon konačno upućuje na velike upravne sposobnosti, na nepristranost i pravdoljublje Sir Herberta Samuelsa, koje će možda nakon 6 mjeseci dovesti i do rekriminacija sa strane Židova, te završuje „Držim, da možemo povjeriti Sir Herbertu Samuelsu provedenje ovih glavnih točaka naše politike, one politike, kojoj je temeljno načelo Jevvish National Home, a koju, kako se nadam, odobravaju i obje strane visoke kuće. Nakon što je nadbiskup od Canterbuiy a izjavio, da s povjerenjem iščekuje izvješće Samuelsovo, izrazio je Lord Sydenham svoje zadovoljstvo sa odgovorom ministrovim i molio, da smije povući svoj predlog, sto je i učinjeno.

Apel komiteja židovskih delegacija na konferenciji mira u Parizu

Od komitej a židovskih delegaciia primili smo ovaj apel, koji obzirom na veliku važnost pripomoćne akcije donosimo u cijelosd: U septembru 1919. obratio se komitej židovskih ja na sve židovske organizacije, ko e se bave radom oko pripomoći. aoelom, u kojemu je izložio po.trebu židovske svjetske konferencije za pripomoć. . ' K >m iej židovskih delegacija, koji se sastao u Parizu, da osigura Židovima u novo-osnovanirn državama internacionalnim pu;em političku, gradjansku i narodnu jeclnakopravnošt, izjavio je ponajprije, da je prihvatio inicijativu za saziv židovske svjetske konferencije za pripomoć, no zadaća je organizacija, koje se bave potpornim radom, da same ostvare taj cilj. Ideja je primljena oduševljenjem, no ipak postoji Opasnost, da se neće realizovath Sloga je komitej židovskih delegacija odlučio, da sam sazove konferenciju za pripomoć, te se obratio pozivima na sve židovske organizacije. Iz listine po. vanih organizacija, koja će se dpskora objelodaniti, vidjeti Ćete, kojom je opreznošću i objektivnošću postupao komitej židovskih’delegata, vodjen jedino obzirom na dobrobit onih milijuna Židova, sudbinu kojih će odlučiti budući rad oko rekonstrukcije. Komite je primio iz sviju zemalja izraze svestranog povladjivanja za taj rad. Izvjesni su krugovi izjavili doduše neku bojazan radi saziva konferencije,' jer drže, da je saziv za sad preuranjen, a sastanak Ž dova cijeloga'svijeta da bi mogao izazvati nespora umke. Držimo, da je ov.o stajalište pogibeljno. Što mi hoćemo, n* treba da se boji avnosti. Odlaganje konferencije u ovom Času značilo bi odlaganje ua godine. Držimo naprotiv, da je 'krajnje vr eme za saziv židovske svjetske koiifcien,cije za pripomoć. Velika područja otvorena'su već i sad za rad. A i zadruge zemlje valjalo bi već saft obavljati sve predradnje ak.» m si mo poslije pristupiti radu oko rekonstrukcije. Židovs vo cje'oga svijeta mora doznati, koje je velike d menzije poprimiio propadanje velikih židovskih masa. Židovstvo cijeloga sv j ti mora na temelju autentičnih izvješi a dobiti jasnu sliku o neizmjernoj bijedi, o 10 mora naći sredstva, koja su potrebita da üblaže tu bijedu i da "se zapriječi propast ve ikoga dijela našega naroda. Iz ove općenite slike o golemoj nuždi i o d menzijama budućih pripomoćnih akci a moći će imućniji slojevi židovstva- zakl učiti, koje žrtve imaju da doprinesu, e da bi omogućili gospodarsku obnovu židovskoga naroda. Bez te slike, bez lačnog raspravljanja problema rekonstrukci onog rada postoji opasnost, da sve žrtve, koje bi dop inijela naša braća, ne bi postigle c.lja. Nedogiedne bi bile posljedice za bijedne slojeve židovskoga naroda, kad bi imućniji počeli sumnjati o koristi svojih žrtava i obustavili pripomoćnu akc ju. Bili smo sazvali pripomoćnu konferenciju već za mjesec mart, no onda smo odustali, kad se pokazalo, da mnoge organizacije iz’tehničkih razloga ne bi mogle sudjelovati. Sad, kad su po našem raišlje-

BROJ-19-

»Židov« (hajhudd