Жидов
soO i kapetani AaronSohn, prvi nežidov, koji je zauzeo vidno mjesto u povijesti Zidova, drugi palestinski urodjenik, koga je kralj odlikovao za njegove zasluge; bili »u tu ministri kabineta, bivši ministri i članovi parlamenta; bili eu tu ljudi raznih naša: rabi Meir u Svojoj orijentalnoj nošnji i general Hadad pada u khakiu; učenjaci, pravnici, liječnici, filantropi, finsunsijeri, visoki činovnici, spisatelj,! i publiciste (izdavatelj »Timesa« i »Daily Expressa«). Svega Oko 250 gospodja i gonjiod©. Dr. Weizmann nazdravljajući Sir Herbertn, reče, da 8e najveća modjunurodna rojnanaa obratila u realfliot ]*red našim očima; ovdje je prvi High Commissioner Palestine. Pred njim je teško i glorijozno djelo. Imat će da oživljava pustoš, d« diadoie rasti drveće no kamenju, i da obraća I ki hi isušene rijeke u šumne vode. Imat će da gradi ceste I željeznice, da uspostavlja veze sa SpOljafšnjlra Svijetom i ciki se lirine za primicanje teško ispaćen ili ljudi; da im pomaže, do ih skuplja,ujedinjuje i organizuje, da pripomogne dizanju škola, da stvara zajednicu. Imat će tiku pripotmiaŽe gradnji mosta izmedju pučanstva, koje pridolazi i sadašnjih stanovnika, naših bratučeda, a buduće braće Arap% Za ovo veliko djelo nije se mogao odabrati bolji čovjek. On je čovjek, koji će dovesti u sklad Zidove i nežidove- Ima veliko upravno iskustvo d on je spreman, da svoj/u veliku kairi-* jeni žrtvuje za skok u »Vejiko Nepoznato« • Uvjeren je, du izrazu je mišljenje gotovo svakog Zidova, najpače onih n itajcmijim zakucima geta, kad izjavljuje, da Sir Herberta prate njihove najtoplije želje- Zidovi imaju trojaku dužnost: 1. prema Velikoj Britaniji i Ligi Naroda, da izraze svoju
blagođarnost sjajnim uspjehom u Palestini; 2. prema zemlji i njezinim stanovnicima, đa Iskažu prijateljstvo, dobru volju i volju za saradnju; 3, prema Zidovima samima. Na tu nazdravicu uzvraća, pozdravljen burnim ovacijama Sir Herbefrt SaanueL Govor Sir Herbert* Samuda. Nekoji »u govorili o žrtvama, koje doprinašam odlazeći u Palestinu. Ja to ne ne smatram žrtvom- Smatram to povlasticom. Duboko sam svijestan značenja ovog momenta u analima židovskog naroda i Svete Zemlje- Povorka istorije kroz vijekove je prolazila pokraj Palestine, ali sudbina ove zemlje neflazdiruživo je vezana a Izraelom, a Izraelova s ovom zemljom. Duboko Osjećam za djelo, kojeg se laćam, a moja žena i porodica saosjećaju s mojim idealima- Moja me žeOa nije odvraćate; oOa me je nasuprot poticala. Iskreno želim, da u na pred ju jem dobrobit arapskog naroda- Imao je sjajnu Lstoriju Kroz mračne vi jekove Arapi su. često uz potporu Židova, nosili baklju nauke, i ja se nadam, da će se veličje njihove sudbine obnoviti. Želimo đa ugledamo jaku i uspješnu arapsku državu kao istočnu susjedu Paileetine. U Palestini samoj naša je dužnost. dla unapredjujemo najprije procvat muslimanskog i hrišćanakog pučanstva. Ne bi bilo dostojno bratskoga carstva ni židovskih ideja, kad ne bjsmo promicali udobnost i dobrobit nežidovskog pučanstva. K{id se ovi osjećstji budu preobratili u djelo, priznat će se vrijednost naših želja i nestat će trvenja, koja su se nedavno očitovali a. Sir Hcrhert njstavflja zatiru, da će biti
nepristran; njegova će dužnost biti briga, da svi dijelovi i svi vjerozakon imaju prav du. Sa 25 godina političkog iskustva 7 godina u kabinetu nema straha od poteškoća 1 radovat će se, ked ih bude svladao. Tri su grupe doprinijele uspjehu cijonizma. Bili su to Hefzl i njegovi nasljednici. Wch manu i Sokolov, u koje Sa se uzdali i židovski narod i hritska vlada i Sve cijonisteZatim je to hila britaka vlada sama -- a on uvjerava, da Prvi Ministar ima najdublji lični interes na Palestini Mr- Balf o u t. čije ime je neizbrisivo vezano s tim razvitkom. Mr. ormßby Gore, Lord Rv bert Ce c 11, pokojni Sir Mack Syk es i briteki vojnici koji Su se tako hrabro borili pod Lordom Allenhvjem- Napokon, bile su to one židovske koloniste, koji su. u oči mnogih poteškoća, ustrajali uza zemlju, svijesni svoje misli i da dokažu svijetu, da se židostvo može samo ukorijeniti u zemlji. Spominje se djela banana Ednnonda d»> Rothschilda i reče. da je židovski ratar sam sebi stvorio opstalDak i da nije po trebno sniziti ga na razinu običnog seljaka, već da je moguće podići ratarstvo do pada intelektualnog čovjeka. Došlo je doba za praktični rad u velikom stilu. Zemljišne će se knjige dOmala uroditi i kupnja će se zemlje omogućiti. .Valja graditi kuće, mnoge javne radntj*' izvesti uskoro i u istoj mjeri, kako bude dozvolio razvitak, dozvolit će se useljivanje. Dok se ne odrede granice i opseg mandata, ne će biti moguć potpuni razvitak. Ali tu se radi samo o odgodi za nekoliko mjeseci, a u isto vrijeme može da započne u raznim pravcima aktivni početak. U svim tim djelima cijonjstc ćc Igrati veliko i vodeću ulogu, a bit će tu sve mogućnosti za saradnua
Novi naselbeni oblik za Palestinu.
To je podnaslov jedne nedavno izašle knjižice od šefa palestinskog ureda .glavnog biroa Ž. N, F. u Haagu dra. E. Soskin a. Taj rad je pun onog istoga duha, koji nam pruža Palestina literatura zadnjeg vremena. Ta knjižica sadrži nacrt, naseobeni nacrt za Erec Israel. Kao i u ostaloj Palestina-literaturi, ispoljava se i ovdje želja, da se iznesu praktični predloži, na temelju kojih da ,se izgradi zemlja. Ovdje je malo znanosti, ali mnogo iskustva. Ruppin, Oettinger, Trietsch, Wilkanski, Navratzki, Kaplanski, de Lieme i drugi, svi ovi hoće da daju neposredno korisne, na dugogodišjijzem iskustvu u samoj zemlji bazirajuće nacrte za napućcnje* Palestine u uskom okviru jedne knjige. Pa i Soskin to kuša, no na osobit način. Temeljna misao njegove knjižice »Kleinsiedlung und Bevviisserung« nalazimo već kod Trietscha (»Juedische Emigration und Kolonisation) i kod Balloda (»Paliistina als jiidisches Ausiedluugsgebiet«), ali Soskin iznosi nam tu misao u jasnom i praktično korisnom obliku: Židovska naseobina, koja ima tešku zadaću, da na usko omeđenom naseobenom terenu smjesti maksimum naseljenika, mora da je poljoprivrednoindustrijalno (ne poljoprivredno 1 industrijalno!) orijentirana. S jedne strane -mora imati minimum prostora za svaku naseljeničku porodicu, s druge strane mora da omogući, da se na tom najmanjem arealu toliko prođu-
čira, da je vlastito uzdržavanje porodice (ne ishrana neposredno od tog prostora) osigurano. Tim je isključeno veliko gajenje žitarica, ili barem na najnužnije skučeno. Temelj cijelog maloposjeda čini r acijonalno, voćarstvo i stočarstvoniskestoke. Tu misao provađa Soskin u svojoj knjižici potpunoma konzekventno. Velika ga zasluga ide, da je po prvi puta na jasni način osobito istaknuo znamenovanje natapanja za našu buduću kolonizaciju. To kulturno sredstvo sviju zemalja i vremena hoće da primijeni u najvećoj mogućnosti za Palestinu. Natapanje (u zajednici za izdašnim gnojenjem) neka omogući, da se na malim parcelama od 200X25 m (tj. 5000 m) producira toliko i kvalitativno toliko vrijednih produkata, đa je izdržavanje porodice osigurano, pri čemu naravno moraju i svi članovi iste đa surađuju. Vode za natapanje ima u Palestini obilato, i zadaća je stručnjaka svu mno«žinu vode na najracionalniji način privesti čim većem kompleksu. Kao prvi i najvažniji uvjet realizovanja novog naseobenog tipa je izgradnja ureda za vodu (VVasseramt) u Palestini. Drugi faktor uspjeha: gnojitba ima se u istoj mjeri primijeniti, pri čemu Soskin osobito upućuje na iskorišćivanje ljudskih fekalia sa primjesom treseta. Nama se čini da je nada, koju Soskin u ovom pravcu goji, pretjerana, jer će se treset kao specifično lagan i voluminozan materijal teško moći iz sjevernih i istočnih
morskih luka na jeftin način dopremiti u Palestinu. Sigurno je jeftinije nabaviti umjetno gnpjivo umjesto kompliciranog i teškog i dugotrajnog posla, koji traži priredba komposta i iskorišćivanje otpadaka u gradovima. U ostalom mislimo, da bi topla klima Palestine to otešćala, što se u neku ruku lakše može u Strassburgu i Berlinu da učini. Mi smo uvjereni, da će protiv toga i naši liječnici dići svoj glas. jer se i tresetu pripisuje velika sposobnost apsorpcije. Tim teža biti će razdioba fekalija, osobito na po Soskinu predloženim malenim parcelama, kojima je i onako najudaljeniji kraj 200 m od kuće udaljen. No gnojitba može se na drugi način lakše provćsti. Što se tiče obradbe zemlje predlaže Soskin primjenjivanje strojne sile (električne freze za zemlju), t. j. isključenje radnog blaga, koje i onako, na temelju dosađanjih iskustva »proždire kolonistu«, jedino-za, transport produkata, te dovoz .za uporabu nužnih matenjalia i robe i ostali kolni saobraćaj neka se na zajednički trošak sviju u udrugu udruženih naseljenika drže nekoliko pari teglećeg blaga. Stoke neka se toliko drži, koliko je nužno za vlastitu opskrbu mlijekom, dakle koze i ovce. Eventualni pretek na mlijeku, neka se u zajedničkoj mljekarni za prodaju obradi. Kolonija neka broji oko 500 porodica, jedno 2500 duša. Od toga neka se 400 naseljnika bavi poljoprivrednim radom.
2
»ŽIDOV« fHAJHTIDD
BROJ 17.