Жидов

Konferencija palestinskih povjerenika u Brodu. JfL i™ .. *»C3 ,^iCI

r »u ? v i itwuiw* »i "**» * • Dne 27. juna održala se konferencija palestinskih povjerenika u Brodu na Savi, kojoj je pribivalo23 delegata. Konferen-* čiju otvorio je upravitelj palestinskog resora dr. inž. A. Werber, te pozdravivši prisutne, medju njima napose starinu Rosenspitza iz Oračanice, koji je odlučio iza svoje smrti ostaviti sav imetak Ž. N. F-u. Naglašuje nadalje, da je P. R. sastavni dio S. C. J. te da konferencija imade službeni karakter. Za predsjedatelja konferencije izabran je dr. K e 11 e r, koji ističe, da je sudbina jevrejskog naroda usko vezana s napretkom cijonističkog pokreta. Moli povjerenike, da iznesu samo stvarne predloge, koji će koristiti stvari. y ime S. C. J., te mjesne cijonističke organizacije i bogoštovne općine pozdravlja povjerenike dr. S p i e g I e r, a u ime Brodjana g. M a h 1 e r. Iza toga referirao je dr. W e r b e r jo mogućnostima i uvjetima emigracije«. U gvom gotovo jedanipolsatnom govoru iznio je referent mišljenja raznih stručnjaka i autoriteta da s njima upozna povjerenike sa ngseobenim prilikama u Palestini. Iza kratke izmjene misli zaključeno je, da se referat dade tiskati, te kao brošura raspača. Nakon toga izvjcstili su pojedini povjerenici o prilikama i radnim mogućnostima u svojim mjestima osobito obzirom na emigraciju i haluc-pokret. U popoldašnjoj sjednici predlaže dr. K e 11 e r, da Radnom Odboru S. C. J. otpošlje ovaj brzojav: »Palestinski povjerenici skupljeni u Brodu na Savi pozdravljaju prigodom svoga vijećanja Radni Odbor S. C. J. Naše ćemo zadaće savje.sno ispunjavati, te se nadamo u našem radu potpunom povjerenju i potpori sa strane »Radnog Odbora«. Predlog je jednoglasno prihvaćen. Dr. Werber zatim govori o »daljnjem djelovanju palestinskih povjerenika« te ističe da je neophodno nužno uspostaviti veze između P. R. odnosno S. C. J. s jedne i beogradske vlade i britskog poslanstva u Beogradu s druge strane, te predlaže, da se R. O. zamoli e bi ovaj što prije'poduzeo potrebite korake u tu svrhu. Predlog se prihvaća . Iza toga razvija se debata o pitanju, da li je konferencija principijelno zato, da se neimućnim emigrantima dade pomoć.. Nakon dulje debate se konferencija izjavljuje za podupiranje uz ispitivanje razloga u svakom slučaju. Zatim se raspravlja o pitanju zajma od 200.000 kruna za davanje zajmova oninj porodicama, koje uslijed ekonomskih pri•lika žele otići u Palestinu. Za zajam preuzeti će garanciju pojedini sumišljenici. Dr. Werber govori zatim o halucpokretu, te o stanju naše prve haluc grupe (u Bijeljini), koja danas broji 22 člana i konačno obrazlaže budžet haluc-odsjeka P. R. Budžet iskazuje izdatak od 420.000 kruna. Dr. S p i e g 1 e r (Brod) naglašuje, da konferencija nije vlasna na stvaranje budžetskih zaključaka. Pradsjedatelj stoga ponovno naglašuje, da na konferenciji- stvoreni zaključci staju na snagu istom iOnda, kad ih Radni Odbor odobri. Kao

• pokriće izdataka služe dobrovoljni prinosi i eventualni dobici haluc-grupa. Predloženi budžet se prima. • Kod tačke »reorganizacija palestinskog resora I program rada« predlaže referent, da Se P. R. pretvori u Palestinski Ured (P. U.). U debati predložene su razne izmjene statuta. U nastavku sjednice (28. juna) predlaže predsjedatelj, da se povjerenici moraju jednom u mjesecu izvjesfiti o stanju rada. Prima se. Efvin W e r b'e r (Petrovac) moli. da se za buduću konferenciju povjerenicima pravodobno javlja tačno dnevni red. U debati o budžetu P. U., čiji se izdatci za godinu 1920-21. preliminiraju sa 100.000 kruna raspravlja se o načinu pokrića izdataka, te je prihvaćen predlog Mahlera da se uvedu tri kategorije članova i to s doprinosom od 50 K, 100 K i 200 K godišnje, Dr. Werber izvješćuje o vrtljarskoj koloniji u Zagrebu, te o namjeri P. R. da osnuje ovakove kolonje i u drugim većim mjestima naše države. Nakon primljena predloga, da se P. R.-u za obavljanje kancelarijskih poslova dozvoljava namještenje plaćene sile, te da troškove povjerenika snose mjesne organizacije, izabran je privremeni Palestinski Odbor (P. O.) i to gg. Jehuda B r a n d e i s, (Novi Sad), Albert Koen (Mostar), inž. Levi (Brod), dr. Konstantin (Tuzla), a kao zamjenik L. S t e i n (Vinkovci). Iza toga stavili su pojedini povjerenici jazne predloge. Brand e i s traži, da se halucima posveti što veća pažnja u pogledu odgoja i higijene. Zaključuje se, da se halueim imadu barem jedamput u četvrt godine liječnički pregledati. Koen (Mostar) izvještava, da je u Hercegovini našao zgodno mjesto za osnivanje farme, pa bi što prije trebalo s vlasnikom zemljišta sklopiti ugovor. Haluc-grupe u tom kraju neka se izobraze u pčelarstvu, gajenju duhana, vinogradarstvu i bugarskom kultiviranju povrća. Halueim neka se smjeste u tim mjestima kao plaćeni radnici. Zaloscer (Tuzla) želi da is-. taknutiji sumišljenici osobno upoznaju rad naših haluca uvjeren, da će to znatno agitatorno djelovati. Neka se haluc-grupa održi na doličnoj visini; neka se prirede javna predavanja sa slikama iz Palestine. Svi predloži upućuju se P. 0.-u. Govornik izvješćuje, da je sumišljenik Liszka u Tuzli na pet godina bez ikakve odštete stavio P. U. na raspolaganje svoje imanje. P e s s o (Bitolj) predlaže za namaknuće zajma priredjivanje lutrije, Wegner (Sisak) traži potporu za širenje jevrejsog jezika, u koju svrhu predlaže dr. Werber izdavanje konverzacijone knjige sa jevrejskim tekstom, te srbsko-hrvatskim, španjolskim i njemačkim prevodom, i osnivanje tečajeva za konverzaciju. M a h 1 e r (Brod) predlaže, da se izabere nadzorni odbor, u koji se biraju gg. Leon Konfort (Brod), inž. Levi (Brod) i VVegner (Sisak). U popoljdašnjoj sjednici raspravljalo se o osnivanju naseobopg društva (Siedlungsgesellschaft) po primjeru »Degel Jeduha« u Berlinu. Zadaća je društva osnivanje sela, kakg bi se izbjeglo opasnosti, da bi se Jevreji naših krajeva u prvom redu naselili u gradovima. Prvo selo zvalo bi sa »Johanan Tau«. Važnost

osnutka ovakovih sela * potanko izlaže gosp. inž. L e vi, koji svoje izvode potkrepljuje statističkim podacima. P. U. prijavilo se do sada 235 osoba (P e ss o prijavio je na samoj konferenciji 350 osoba iz Bitolja). Projekat o osnutku trgovačkih poduzeća, koja bi uredila trgovačke odnošaje izmedju naše kraljevine i Palestine, prepušta se riješenju P. U. i S. C. J. Konačno se zaključilo, da se slijedeća konferencija održi dva dana prije godišnje zemaljske konferencije u onom mjestu, gdje se potonja bude obdržavala. .Na predldg Zaloscera pozdravlja konferencija brzojavno prvu halucgrupu 1 upisuje u znak zahvalnosti za požrtvovni jad dra. Werbera u zlatnu knjigu. Pjevanjem Hatikve završena je sjednica.

Iz židovskog svijeta.

Izbori za bogoštovnu općinu u VVienu. U izborima za predstojništvo bogoštov. općine u VVienu, provedenima dne 27. juna o. g., izabrano je: 13 cijonista (do sada 2), 20 nenarodnih Židova (do sada 34), 3 ortodoksa (do sada 0). Od 300.000 Židova imalo je 19.000 izborno pravo. Predano je 10553 glasova, od toga 3714 za cijoniste, 5912 za nenarodne Židove 878 za ortodokse. Oko 300 glasova bilo je nevaljano. Izabrani su slijedeći cijonistički kandidati: nar. zast. ing. Robert S t r i c k e r, dr. IzidorS c h a 1 i t, dr. Jakob E h r 1 i c h, dr. Leopold P1 a s c h k e s, dr. Karl P o 1 1 a k, dr. Josef Auerbach, Rudoli T a u s s i g, Maks M a r k u s, dr. Izidor M a r g u 1 i e s, dr. Dezider F r i e d m a nn, Sigmund E p 1 e r. Jakob P i n ,k as, Izidor A u s t e r I i t z. Ovim je izborima znatno ojačao broj cijonističkih mandata od 2 na 13, dočim je broj asimilantskih, t. zv. nenarodnih židovskih mandata spao od 34 na 20. Ortodoksi, koji do sada nijesu bili u pretstojništvu bogošt. općine zastupani, dobili su tri mandata. . Razmjer mandata jest takav, da je dosadama odlučujuća pozicija asimilanata u općini veoma oslabljena, a stvaranje zaključaka, za čiju je pravovaljanost potrebna većina od dvije trećine. bez sporazumka sa cijonistima nemoguće. Vjerojatno je, da će se u skoro vrijeme kod riješavanja važnih pitanja ispoljiti kriza, koja će svoje riješenje naći u raspisu novih izbora. Cijoniste su pokazali čvrstu i odlučnu volju, da u vijećnicu židovske općine unesu novi duh vremena. Njihovim neumornim i požrtvovnim radom, te čvrstom organizacijom pošlo je za rukom, da izvojšte više no trećinu sviju mandata usprkos nedostojnih makinacija sa strane asimilanata, koji nijesu birali sredstva u borbi za održanje vlasti u kahalu. Nečuveno terofizovanje, laž, kleveta i njihov »svemogući« novac bačeni su pomoću raznih njima obvezanih kreatura u borbu, krivotvorili su glasovnice, da zavedu izbornike, a nijesu se ni žacali da dovuku k izbornoj žari i pokrštene Zidove. Reakcijonarni izborni red, što su si ga gospoda vlastodršci u kahahu po svom ćefu »načinili« - spriječio je, da židovsko-narodna misao dodje do elementarnoga prodora. Ogromna većina wienskog

»ZIB-6V«

BROJ 18