Жидов

pučanstvo Palestine brojčano neznatno, da stavi toliki broj slušača, koji bi opravdao osnutak potpunog sveučilišta. K tomu pridolazi još pomanjkanje istančane znanstvene terminologije na jevrejskom jeziku, pomanjkanje biblioteka, znanstvenih korporacija, jednom riječju svega, što stvara specifično znanstvenu atmosferu, koja može jedina da za produktivni rad jednog sveučilišta kao i za njegov nivo bude od promicateljnog znamenovanja. Uslijed ovih okolnosti ukazuje se potreba, da se iz malih početaka stvoreni instituti postepeno razviju i izgrade do fakulteta jednog sveučilišta. Da si osigura suradnju strukovnjaka, oživotvorio je odgojni departman savjet n i odbor, kojemu pripadaju specijaliste u svim sveučilišnim pitanjima. Istovremeno radi jedan drugi odbor, kojemu je na čelu profesor Warburg u Berlinu, a i u Parizu ima da se osnuje slična institucija. Mnogo učenjaka svjetskoga glasa kao Einst ei n, Wassermann i Freud izrazili su svoj živahni interes i obećali suradnju. Pomoću ovih odbora izradjeni su već planovi za uredjenje instituta, koji se imaju da osnpju. U početku ne će svaki od ovih instituta trebati više od šest učiteljskih sila (dva profesora, dva docenta i dva asistenta). Od istraživalačkih grana, koje se imaju da uvedu, uvažit će se u prvom redu one, koje su kadre da promiču opći razvitak zemlje. U tome smjeru kretati će se i specijalizovanje ovih instituta. Zavod za znanost židovstva u početku će takodjer postojati u čednom opsegu, te će trebati učiteljski zbor od 12 do 14 osoba. Što se tiče snabdjevanja ovih institucija je u najvažnijem pitanju postignut velik napredak- Cijonistička organizacija preuzela je staru >bet Neeman« biblioteku, koju je darovao dr. li aza no v ić, a koji broji 40.000 svezaka, i pobrinula se za dobru upravu. Dr. Hugo Bergmann, bivši kustos sveučilišne knjižnice u Pragu, pošao je već u Jeruzalim, da preuzme upravu bibloteke. Ističemo napose, da je holandijska akademija kao prva obećala podupirati jevrejsku.univerzu. Godišnji budžet za sve institute uključivo instituta za jevrejski jezik i odsjeka za znanosti židovstva iznosi 40.000 do 45.000 funti šterlinga (oko 9 milijuna kruna). Ne nastupe li nepredviđene zapreke, započet će predavanje u proljeće ili jeseni 1922. Što se tiče tehnikuma u Hajfi, to se prerađuje plan, koji je prije rata bio izrađen za taj institut, jer su potrebne bitne promjene. Namjerava se napose proširiti odsjek za graditeljstvo. Za olakšanje studija na tehnikumu odredio je odgojni departement izdavanje tehn. riječnika na jevr. jeziku. Djelo obuhvatit će svu znanstvenu i mehaničku terminologiju. Tehnikum trebat će godišnje 8000 do 9000 funti šterlinga, a radionice 6000 do 7000 funti šterlinga. S radom započet će se u jeseni 1921.

Iz Palestine

Samuelov put kroz Palestinu. London 11. jula. Sir Samuel putuje po Palestini da dodje u doticaj sa svim slojevima pučanstva i da im objavi kraljevu po-

ruku 8. jula bio je u Hajfi, gdje su bili sakupljeni predstavnici sjeveropalestinkog pučanstva, da prime poruku. Na podnožju Karmela bila je podignuta tribina, sa koje je vrhovni komesar zastupnicima Druza, Bahita i Samarićana iz Hajte, Galileje, Nablusa i Tutkerina objavio poruku. 9. jula zaputio se sir Samucl u Atlit židovske kolonije kod Samarije. Odanle putuje u Nablus, Samariju i Jemal. (2. d. n.). Jabotinsky pušten na slobodu. Iz Jeruzalima javljaju: Dne 13. jula pušten je na slobodu nakon proglasa kraljevske poruke .labotinsky i 12 njegovih drugova. Jabotinsky i drugovi putuju u Jeruzalim, gdje im spremaju svečani doček. Poboljšanje položaja na Jordanu. Prema jednom brzojavu dopisnika »Timesa« poboljšao se znatno položaj u Jordanskom predjelu. Židovski bataljun, koji je ovdje smješten, vanredno se drži, te to priznaju i engleske oblasti. Most na Jordanu kod Jeriha čuvaju s jedne strane židovski vojnici, s druge strane vojnici Emir Fajzula. Školski budžet za Palestinu. Na sjednici Vaad hahinuha razpravljalo se o svim pitanjima, koja se imaju predložiti godišnjoj konferenciji u Londonu. U prvom redu valjalo je ustanoviti budžet za školstvo u Palestini u godini 5681. Referent đr. L u r i e upućuje, da je za narednu godinu preliminirano 233.753 funti sterlinga (46,750.600 K), dakle za 126.753 funti sterlinga više no u prošloj godini. U Palestini imađe sad s dječjim vrtovima ukupno 140 škola sa 12.000 učenika i učenica. Ako se uzme u obzir, da se židovsko školstvo u Palestini tek izgrađjuje, nije ta svota previsoka. Imigracija dovest će sobom najmanje 3000 djece, koje se moraju primiti u školu, a kraj toga trebat će večernjih tečajeva za odrasle kao i potpore za škole u Siriji, Damasku, Beirutu i Alepu. Vaad hahinuh odobrio je budžet, te će se isti predložiti cijonističkoj godišnjoj konferenciji u Londonu. Palestina za geulafond. U cijeloj Palestini održao se s lijepim uspjehom geulatjeđan. Dosadašnji rezultat je preko 100.000 funti sterlinga (20 milijuna kruna). K fondu doprinijeli su dosad: Jafa 5000, Tel Aviv 25.000. Petak Tikva 9000, Rišoii le Cijon 8000, Hajfa 8000, Safed 1500, Jame 3000, Ber Jakov 1000, Roš Pina 7000, Hedera 4507, Rehovot 11.000, Jeruzalim 22.000 funti sterlinga. Svota, koju je Jeruzalim dao, nije malena, ako se uzme u obzir, da većina jeruzalimskog židovskog stanovništva pripada starom jišubu, te ži\ i od haluke ida su, kako je ustanovljeno, za geula fond doprinijeli većinom siromašniji slojevi. Odbor jeruzalimskih gradjana zaključio je produljiti geula tjedan, pa se nada, da će postići 50.000 funti sterlinga. (Ova je svota od 100.000 funti sterlinga, koja je sabrana u Palestini za geulafond, vanredno lijep uspjeh i dokaz silne požrtvovnosti naše braće u Palestini. Prema sabranoj svoti otpada na svaku glavu 1 funta sterlinga. Ta je svota tim impozantnija, ako pomislimo na to, da su tu dali radnici svoju dnevnicu, koloniste svoju zadnju uštedu. Ako bi palestinske prilike uzeli mjerilom, morali bi Zidovi Jugoslavije dati za geulafond 40 milijuna kruna, a mi "smo do danas sabrali jedva jedno 600.000 kruna. Op. ur.)

Herzlova spomen-slava u Jeruzalim i. Dne 20. tamusa održala se bet-amu svečana spomen-slava, na kojoj su o Herzlu govorili gg. L. J of e i L. L i hna u. Na večer istoga dana bila je u Kino »Cijonu« predavanje u spomen dra. Herzla, koje je držao poznati učenjak dr. Klausner. I u kolonijama te drugim gradovima Palestine održale su se svagdje svečane spomen-slave na dan Herzlove smrti. Židovska industrijalna armija za Palestinu. U zadjem broju »Palestine Weekly« objelodanjuje Američanin Rosenbla 11 članak, u kojem razlaže plan za židovsku inđustrijalnu armiju u Palestini. Ova armija ima da pripravi tlo u Palestini za naseljivanje, da gradi kuće za imigrante i da tim sistemom »mirnog prodiranja« iskoristi sva sredstva i sve energije za renaissancu Svete Zemlje. Prema želji autora imala bi svjetska cijonistička organizacija upraviti apel na sve Židove svijeta, da bi se dali uvrstiti za vrijeme od 18. mjeseca u rečenu industrijsku armiju. Trebalo bi 10.000 ljudi, koje bi stručnjaci odabrali izmedju najsposobnijih i kvalificiranih radnika. Trošak uzdržavanja ove armije od 10.000 ljudi preračunao je autor sa 2 milijuna funti sterlinga. Franceska i Palestina. »Palestina« piše u zadnjem broju o odnošaju Franceske prema raznim problemima Istoka i njezinoj pogrešnoj politici u pogledu Jeruzalima i Damaska. Veliki kapital tako veli list što ga Franceska može da uloži u svome interesu na Istoku, je antanta s Engleskom i antanta sa židovskim narodom. Franceska ima isto tako velik interes na uspjehu pokušaja sa židovskom Palestinom, a oni, koji hoće da konstruiraju protivštine, ne služe pravim interesima Franceske. List nadalje izvadja, da bi bila jedina razborita politika, koju može da vodi Franceska na Istoku, prepuštanje prirodnih granica na istoku i zapadu Palestine i savez s Arapima protiv Kemala, koji je jedini buntovnik na Istoku.

Iz Jugoslavije.

Štefa Steiner i Eli : Wachs. Vlak juri kroz krasnu srpanjsku noć. Kola su puna ljudi, ponajviše djevojaka i mladića. Pjesme ljubavi i radosti ore se, šala i smijeh razliježu se: Život bukti i vrije, a neko veselo, bijesno raspoloženje obuzelo je veću čest putnika ... Ali gle tamo, stisnulo se nekoliko djevojaka i mladića i sred cike i pjesme sjede snuždeno, pognutih glava i suznih očiju. Šute i samo katkad se vine iz grudi ju jecaj: »Štefa!« Nečije se usne miču kao da žele reći: »Gdje si Štefo, djevojko živahne, a sjetne ćudi i očiju poput žeravice?* A pred duševnim okom cijele tihe i žalosne družbe lebdi neprestano lik čile kćeri Cijonove, na koju lijepo pristaju riječi Šir Haširima »Crna sam, ali milovidna, kćeri Jerusalemske«! Stojimo na obali Kupe. Polagano, skoro nečujno i pitomo teče voda, što nam podmuklo ugrabi dva mila mlada života. Naprežemo sv»j mozag e bi našli riješenje zagonetnog slučaja, neshvatljive nesreće, koja se desila 17- jula na večer na neopasnom mjestu kod Rečice, a na očigled i u neposrednoj blizini nekolicine se-

12

>2IPOV< (HAJHUDI)

BROJ 20. i 21