Жидов

Ijana. Uzalud, j«r čini se kao da su. u smrti združene drugarice Štefa Steiner i Ella Wachs, tajnu svoje gorke sudbine ponijele sa sobom u grob. Došao je i čas tužnog rastanka. Na karlovačkom groblju sakupiše se u jutro jy, jula oko dva mrtvačka sanduka ucviljena rodbina, drugarice, drugovi i znanci. Nebo tmurno, a jak vjetar diže oblake prašine i trese granje. Za rastanak baš pravo vrijeme. Suze teku, tjelesa se tresu od boli i tuge, a svačija sućut obraća se roditeljima milih pokojnika. Dirljiv govor držao je rabin dr. Sik. a žalobne pjesme otpjevao je g. kantor Meisel. Kao poplašeno jato ptičica stisle se vrijedne zagrebačke drugarice iz Bnot-Cijona oko grobova svoje predsjednice, 22 god. Štefe Steiner i 15 godišnje članice Elle Wachs, i na usta Mirjame Weiller isporučiše preminulima posljednji »Šalom!«, dok se je u ime Saveza židovske omladine oprostio Vilko Schvvarz. Onda je omladina obasula grobove cvijećem i vijencima' . . . Ispod zelen-šume, u krilu prirode, koju toliko ljubljaše, spava sa svojom Ellom vječni sanak studentica medicine, Štefa Steiner. Bilo joj je suđeno, da u roditeljskom domu uživa samo jedan dan oporavka, nakon školske godine napora i rada: rada za budućnost svoju i svoga naroda. Izgubismo u njoj mnogo, jer bijaše djevojka zdravih nazora, bisra uma, te obdarena vrlinama židovske žene. Ona bijaše ambiciozna, marljiva i požrtvovna radnica za cijonski ideal, a prožeta žarkim idealizmom I snažnim čuvstvovanjem. Ostavila nas je naša Štefa u nekom raspoloženju duševnog zadovoljstva, harmonije čuvstava i s predosjećajem ostvarenja lijepih nada i snova- Umrla je držeći u naručju jednu od onih mlađih drugarica, koje je s toliko ljubavi uzgajala za židovski ideal. I ta drugarica, Ella Wachsova, obećavala je mnogo radi svojih lijepih duševnih sposobnosti, agilnosti i oduševljenja. Dunuo vjetar i ugasnuo u isti čas dva vrijedna nenadoknadiva života! Čast njihovoj uspomeni ! Al. Sz. UPOZORENJE SUMIŠLJENICIMA! U zadnje se rvijeme znatno uvećao broj židovskih putnika, koji putujući kroz naše kraljevstvo u razne zemlje dolaze u uredske prostorije Saveza cijonista Jugoslavije sa pismenim preporukama pojedinih sumišljenika,* mjesnih cijonističkih organizacija i židovskih društava, te traže novčane potporu za daljnje proslijedjenje njihova puta. Dopuštajući, da u gdjekojem slučaju bijedni položaj ovakvih putnika iziskuje primjerenu potporu, ipak se tijekom duljega iskustva, ustanovila činjenica, da se medju zbilja potpore vrijedne židovske prolaznike ušuIjava sve to veći broj elemenata, koji ne mogu napuštanje svog prijašnjeg domicila ničim opravdati, već izrabljujući bezuvjetnu pripravnost podupiranja sa strane naših sumišljenika, cijonističkih institucija i židovskih karitativnih korporacija provode lagodan, besposlen život, a na štetu onih, kojima je materijalna i moralna potpora prijeko potrebna. Umoljavamo s toga sumilljenike i cijonističke institucije, da u svakom slučaju najsavjesnije izpitaju sve okolnosti, koje mogu da pružaju garanciju za opravdanost podupiranja dotičnih prolaznika i

da ih tek u tom slučaju dalje preporučuju. Tajništvo Saveza Cijouista Jugoslavije. Športske I gimnastičke priredbe na omladinskom sletu u Oisjeku. Brojne prijave i ozbiljne priprave, koje su u punom toku u svim društvima, obećavaju vanredno živo takmenje pojedinih grupa. Pored općenitog i dobro shvaćenog vrhovnog principa: fizičke regeneracije Židovstva, proslijedit će ove grupe i druge važne ciljeve: borit će se za pobjedu svoga mjesta, svoga društva te propagovati podjedno smisao i razumijevanje za pojedine grane športa i gimnastike. Stotine omladinaca, koji će prisustvovati sletu u Osijeku dne 9. i 10. augusta o. g. ponijet će sa sobom kraj neizbrisivog dojma jedne snažne omladinske manifestacije više zdrave inicijative no što su u stanju proizvesti najljepši govori i najbolji programi. Vidjet će možda dosta mana i nedostataka, no kraj uvaženja činjenice, da je to smotra kratkotrajnog jedva jednogodišnjeg rada, djelovat će i ove pozitivno bodreći na dalnji ustrajan, neprekidan i požrtvovan rad. Najviše pažnje skreću na se »u duhu vremena« nogometne utakmice za prvenstvo Omladinskoga sleta, koje će se odigrati po kup sistemu za počasni pokal zagrebačkih Židova, za koji se sabiru dobrovoljni prinosi u krugu prijatelja zagrebačkoga Makabija. Cijena tom pokalu bit će jamačno žarka i požrtvovna borba pojedinih teamova. Svijest i odgovornost prvenstva sleta doprinijet će mnogo k tome, da će naši mladi klubovi s više ambicije i energije poći u natjecanja naredne nogometne sezone sa jugoslavenskim klubovima, te će u tabeli Saveza zauzeti dostojniji položaj no što gt zauzimlju u ovoj sezoni. Gimnastičke grupe iz Zagreba, Sarajeva i Zemuna nastupit će na spravama i sa slobodnim vježbama. S osobitim interesom očekuju se alegorijske vježbe zagrebačkog Makabija te švedske vježbe zemunskih omladinaca. Prve će da prikažu četiri faze židovske historije. Vjerojatno je osim toga, da će zagrebačke Makabejke nastupiti na ručama i sa slobodnim ritmičkim vježbama. Najljepša grana športa lahka atletika, bit će isto lijepo zastupana. Bit će trkača i plivača iz Beograda, Zagreba, Sarajeva, Osijeka, Zemuna i Karlovca. Ta će natjecanja da prikažu mogućnost gajenja lijepih športskih grana i u mjestima, gdje za veća društva (gimnastička i športska) nema terena radi pomanjkanja dostatnoga broja članova i radi nedostatka potrebitih materijalnih sredstava, koja su za gornja društva conditio sine qua non. Tu će se grupe manjih židovskih centara imati da odluče, jer na narednom sletu ne će biti više izgovora »opravdanoga inaktivizma«. Još jedno valja da spomenem. Mogućnost potpunoga uspjeha sleta ovisi o materijalnoj i moralnoj pomoći, koju treba da u punoj mjeri vrše pozvani faktori, korporacije i privatna lica, kojima je ozbiljno stalo do pozitivnoga rada Omladine, do harmoničnoga i cjeliskodnoga odgoja naraštaja, koji će vjerujemo u potpunoj mjeri zaslužiti ime: Uzdanica - naroda. Zagreb 24. srpnja. Dr. Braun.

Mizratai. Častim se ovim putem potvrditi primitak pisama, kojima su pojedinci prijavili svoj pristup, među njima vanredno lijepo jevrejsko pisano pismo g. rabina Deutscha iz Ludbrega, u kojemu razlaže potrebu osnutka mizrahigrupe u Jugoslaviji. Moćnim faktorom naše tore, naše vjere, vječnim svjedocima narodnog židovstva, postat će cijonizam samo dublji. Neka mizrahiste nastoje, da dodu na zemaljsku konferenciju kao delegati ili gosti, da uzmognemo provesti osnutak mizrahističke grupe. Tu vrijedi riječ: gdje nema muževa, koji vojuju za prava tore, budi ti takav muž. Rabin dr. KellcrOsnutak jevrejskog narodnog cijonističkog društva u Vršcu. Koncem lipnja održana je u Vršcu konstituirajuća skupština »Jevrejskog narodnog cijonističkog društva u Vršcu«, kojoj su pribivali Izaslanici svili vršačkih društava, zastupnici vlasti i štampe, te brojno građanstvo. Kao goste mogli smo pozdraviti g. dra. Davida A 1 k a I a y a iz Beograda sa suprugom.dra. Julija Doh a n y-a. Q. dr. Alkalay je u duljem govoru, koji je vrlo lijepo primljen, ocrtao bit i značenje cijonističke misli. U upravu izabrani sm I. predsjednik dr. Josip Donat, 11. predsjednici dr. Makso Rosenberg i Viktor Svare, I. tajnik Franjo T a uš, 11. tajnik Arpad Blau, kućanim Branislav Englender, knjižničar; Pavao Berkan, blagajnik: Imre Q y 6 r i. Nakon pozdrava društva po izaslanicima društva zaključio je predsjednik glavnu skupštinu, Dne 10- srpnja bila je u društvenom lokalu »Vršačkog jevrejskog narodnog cijonističkog društva« konstituirajuća’ skupština »omladinske sekc.je« rečenoga društva. Predsjednik građjanskog društva dr. Josip Donat ocrtao je sakupljenoj omladini cijonistički pokret, njegov cilj i zadaća, a zatim razložio svrhu društva, te umolio omladinu, da se organizuje kao odjeljenje građanskog cijonističkog društva. Iza toga govorila je gđica Cilly Eichh or n, te pozvala prisutne Židovke, da i one šire cijonizam među Židovkama. Nakon primtka pravila i izbora odbora zaključuje predsjednik Viktor Svare konstituirajuću skupštinu. Tajnik novosadskog cijonističkog saveza g. Bar Giora Br a n de i s pribivao je sjednici od 6. jula te -izvjestio o stanju cijonističkog pokreta u našoj državi i zamolio je predsjednika, da pošalje delegate za zemaljsku konferenciju, koja će se u jeseni održati. i Sombor. Dne 18. jula bila je u Somboru velika agitacijona skupština, koja je bila vrlo brojno posjećena i koja je imala vanredan uspjeh. Kao prvi govorio je g. dr. David A1 kal a y (Beograd), koji je na srpskom jeziku razložio ideje vodilje cijonističkog pokreta. Iza toga je na madžarskom jeziku govorio Bar Branđe i s (Novi Sad), koji je u plamenom apelu pozvao prisutne, da se priključe cijonističkoj organizaciji. Q. Selomo L 6 wy (Zagreb) izporučio je jevrejskim jezikom pozdrav R. H. S. C. J. i razložio je aktualna pitanja cijonističkog pokreta. U njemačkom dijelu svoga govora obratio se poglavito na židovsku omladinu, koju je podstrekao na intenzivan rad. G. Fridrik Pa p s (Beograd) govorio je o zadaćama Saveza jevrejskih općina i o po*

HROJ 20. i 21.

»21D0V« (HAJHUDI).

13