Жидов
bi nam narod, tako prisno vezan sa židovskim, stavljao zapreke na put. Arapsko pitanje postoji samo prolazno. Mi smo s njima vezani u jednoj višoj političkoj sudbini. Bit ćemo prijatelji svakome i dobri susjedi. Bit će sporova, ali bit će to prijateljsko natjecanje između velikih i miroljubivih naroda. Kad na vulkanu bližnjeg Istoka osnivamo zdravu zajednicu, mi ćemo riješiti stari problem onoga područja na bolji način nego li je to dojako bila u stanju vojnička sila. Ima tu dubokih vrela prijateljstva, koja su zatrpana; mi ćemo ih opet otvoriti i ukloniti zemlju, koja ih je zasula, tako da će se opet osloboditi i opet teći svježe, čiste vode prijateljstva s Arapima. San Remo je pozakonio cijonistički rad u dijaspori. Ovaj je rad tek započeo, ali će rasti. U tečaju toga rada imat će se voditi pregovori s raznim vladama i pojedine će cijonističke federacije onda postati važne zastupnice cijonističke politike. Kad budemo započeli pozitivni rad oko organizovanja useljivanja ljudi i kapitala i vrela energije u Palestinu, doći ćemo u živi kontakt sa svim narodima. Potrebno je, da stvorimo uređeni politički odsjek za izvađanje političkog rada u budućnosti. Govor Uslšklnov: Prije svega želim da pozdravim delegate iz zemalja galuta u ime onih, koji su došli iz Erec Jisraela. Mi, koji smo već u zemlji, očekujemo sad od Židova iz svih krajeva svijeta, da dođu i da nam pomognu. Za ovih 8 mjeseci što sam na čelu rada u Palestini, bilo je burnih vremena i dana brige. Sa Židovima, koji živu u svojoj zemlji, postupalo se kao sa strancima. U ovome razdoblju počeli su nemiri u Gornjoj Galileji, za kojih su se naši halucim hrabro borili. Dajte, da iskažemo čast palima. (Skupština ustaje). Onda su došli napadaji u Donjoj Galileji, gdje je neko vrijeme bio položaj nesiguran. Još ima bojazni cd napadaja i naše koloniste treba da su na straži. Napokon, u nedelji Pesaha, došlo je do nemira u samom Jeruzalimu. Svi ti događaji nijesu nam dali prilike, da mislimo na praktični rad. Ipak smo, koliko je bilo moguće, izvađali svoj program te smo mnogo učinili na polju uzgoja i kulture. Nijesam spreman, da vam ovdje polažem potanki račun. To mogu da učinim u odboru, koji ćete izabrati. Živimo u velikoj perijodi svoje povijesti. Dano nam je, da razvijemo zemlju Izraelovu politički, ekonomski i kulturno. Sve, što je moguće, valja sad uraditi. Moramo nastojati, da u narednih dvanaest godina donosemo u Palestinu bar pola milijuna Židova. U prvoj godini moramo dovesti u zemlju 30.000 Židova. Mi u Palestini pripravit ćemo im put. Da budemo u stanju izvesti svoje djelo, trebamo u prvoj godini 4 milijuna funti sterlinga. Tražim od vas, predstavnici cijonističke organizacije diljem svijeta, da se pobrinete, da dobijemo taj novac. Mi sinovi Palestine, koji živimo u zemlji, vidimo pogibli zatezanja i tražimo od vas, da to ostvarite. U Palestini su Židovi sjajno odgovorili na apel za obnovni fond ; 100.000 funti slobodno su dali u „geula-nedjelji", 4,000.000, koje tražimo, moraju se dati. To je potrebno, prije svega, da se dobije zemljišta za javne radnje, za praktični rad na tlu i sa uzgojni, kulturni i za druge radove koji trebaju našoj zemlji.
Ako nam date taj novac, moči ćemo pripraviti zemlju za 30090 židovskih useljenika. Ne sumnjam, da če nam židovski svijet dati financijsku i moralnu pomoć, koja nam treba. Spreman sam, da dadem komisiji, koju čete izabrati, potpuni i potanki prikaz naših potreba u Palestini. Došlo je doba, kad ćemo se dpet skupiti u zemlji svojih otaca. Vi svi poznate legendu, da pred prijestolom božjim stoji čaša, u koju padaju suze židovskoga naroda i kad ta čaša bude puna, vratit čemo se Palestinu. Čaša je puna preko ruba. Za cijelo je došlo doba, kad če Vječni Sudtja donijeti svoj narod u zemlju Izraelovu. (Pljesak). Na prijedlog dra. Bodenheimera u ime permanentnog odbora izabran je oduševljeno Justice B r a n d e i s predsjednikom No r da u počasnim predsjednikom, a Usiškin jednim od potpredsjednika. Govor Brandeisov. Justice Louis D. Brandeis od vrhovnog sudišta Ujedinjenih Država i počasni predsjednik američke cijonističke organizacije, otvorio je popodnevno zasijedanje kao izabrani predsjednik ovim govorom: Došla je velika zgoda za židovski narod. Mi, kao predstavnici skupili smo se ovdje, da vijećamo i da odredimo, kako če se ova zgoda najbolje iskoristiti. Djela velikog Herzla završena su u San Remu. On je živio i umro za političku domaju u Palestini, Ovo znanje odobrili su narodi svijeta. Oni ne mogu da učine više. Drugo je na nama. Naša je zadaća stvaranje. Moramo usvojiti planove, po kojima če se provađati obnova. Moramo stvoriti izvršni i upravni aparat prilagođen radu. Moramo izabrati ljude, snabdjevene spremom, iskustvom i karakterom, da upravljavju radom i napokon, moramo odrediti puteve i sredstva, da namaknemo goleme fondove, potrebne za naše pothvate. Bez takovih najbolji planovi, savršeni egzekutivni i upravni aparat, izbor najsposobnijih i najpredanijih ljudi, ne možemo dotjecati, a plemenita svrha, koju smo sebi stavili, izjalovila bi se. Zadatak je težak. Problema je mnogo. Poteškoće su ozbiljne. Ali problemi se mogu riješiti. Poteškoće se mogu nadvladati. 1 tako će biti. Za to nam jamče plemenita djela izvršena odlučnošću i samopožrtvovnošću kroz vijekove nevolja. Ovaj novi zadatak bit će drukčiji. Pa iako je breme teško, radosno će se nositi, jer nas će zanašati duševni poziv i neodoljivi čar Palestine. Mi ćemo se napinjati, uzdajući se, da će se žarkim impulzom za pravdu za sve razviti nova židovska civilizacija, dostojna prošlosti i budućnosti. Izrael u svome starome domu, obnovljen u ispunjenju molitve i čežnje, razvit će civilizaciju, koja će jednome uskomešanome svijetu donijeti svjetlo, zbog kojega će narodi opet blagosiljati Izrael. Sad je doba za rad. Nema se više kad sanjariti bez odgovornosti. Služba i samopožrtvovnost, upravljane razumom, trebaju. I svaki Židov mora da doprinese svoj dio. Da nastavimo, jer vrijeme je prešno. (Povlađivanje). Nordauov govor: Za vrijeme ovih paklenskih godina od 1913. glas je Židova bio samo tužaljka, ali u ovo nekoliko posljednjih nedjelja postao je oduševljen i radostan usljed velikodušne odluke Velike Britanije i njezinih saveznika i udruženih naroda u miru od San Rema s Turskom. To, ako i ne po
vraća zemlju djelom Židovima, povrać* Židove zemlji svojih predaka, okajući djelomice okrutnosti, koje su ponajprije kruti Rimljani, a kašnje hrišćanstvo, zaboravši nauke svoga osnivaoca, nanijeli našim očevima. Ali sad se ovaj postupak i okrutnost zamijenjiše odličnim, jasnim ljudskim govorom, iznašajući pred svijet naše želje i nade, a pred židovski narod neodređene ideje, koje živu u svakome svjesnome Židovu, u svijesnoj formi tačno izraženih ideja u pojmovima njegovih predstavnika. Ova konferencija nije židovski kongres, koji se tražio, ali se nije mogao obdržavati radi prilika u Evropi. Ipak vi predstavljate židovski narod, organizovanu cijonistićku zajednicu. Vi ste najbliži do zbiljskog kongresa, koji će biti naša prva dužnost, da ga sazovete, Sto prije bude moguće; ali dok na nj čekamo, znamo, da su želje cijonističkih masa u prisnom kontaktu s izabranim predstavništvima cijonista u raznim zemljama. Prva pomisao, po mome uvjerenju, koja se rasplamsava u vašim dušama i srcima, jest spomen na Herzla (skupština ustaje) na veliku profetsku ličnost, koja je prva u naše doba proglasila lozinku, za koju se nadamo, da će postati činjenicom židovsku državu. Nije to više mistički cijonizam, koji prožima naše molitve kroz sve vijekove galuta. To je nešto stvarnije i suvremenije proklamacija, koja je postala dijelom međunarodnog prava. Herzl je bio prvi, koji je to predviđao ; a meni je velika utjeha, te mogu reći, da kad su svakojaki uticaji na djelu, da umanje čovjeka i umalovaže njegovo djelo, koje je bilo politički cijonizam, naši protivnici moraju sad priznati, da je pokret politički. Nijesmo ništa ako nijesmo političko tijelo. Smatram vašom prvom dužnosti, da porastete u novu situaciju, da mislite u pojmovima jedne nacije. Dojako su cijoniste bile samo dio židovstva; po nazorima naših židovskih protivnika bio je to jalovi pokret. Ali ova je faza piošla; ovo je istorija, koju ćemo pisati mi, a ne naši protivnici. Moramo se spomenuti, da smo sad nacija između nacija, sa svim njezinim dužnostima i pravima. Naše reprezentativno tijelo je parlamenat, koji ima da stvara zakone. Ako se uzdignete do tog shvaćanja da ste mandatari, govornici, ovlašteni predstavnici žive nacije, vi ćete ostvariti ono, za što ste odgovorni, i nade onih, koji smatraju čudom, da vide naš preporod. Hoćemo da idemo napred. Sudbina vas je posvetila, da imate da budnete stvaraoci Novoga Izraela. (Živi pljesak). Dr. Bodenheimer u ime permanentnog odbora predlaže, a konferencija piješ kom prihvaća za potpredsjednike: lorda Rotschilda, Farbsteina (Varšava,) dra Thona (Krakov), Alenikova, TemkinaiVellina (Jeruzalim) draKleea i dra Robinsona. Dr. Klee proglašuje u ime legitimacijonog odbora imena potvrđenih delegata Osim članova malog i velikog Akcijonog Odbora: predstavnika Židovske kolonijalne banke i Židovskog narodnog fonda pribiva prvoj sjednici 255 delegata iz 40 zemalja Evrope, Amerike, Azije, Afrike i Australije (Jugoslavija ima 1 delegata, Morica Finci-a)Akcijoni Odbor priznao je novoosnovane federacije Hapoel hacair i Ceirej Cijon, pa po tome su one zastupane po posebnim delegatima, prva 2, druga 8. Histadrut Mas fardim ima 2 delegata. Ukupno oko 270-
4
»ŽIDOV« (HAJHUDI)
BROJ 20. i 21