Жидов

Dolazi do malog spora, kad je Nordau protestovao protiv diktatorstva seniorskog konventa, ali kad mu je razjašnjeno, da će konferencija imati punu vlast, opoziva svoje riječi. Dolazi do veselosti, kad je habam od Aleksandrije na jevrejskom jeziku požalio, da mnogi ne razumiju »žargon«, koj m se govorilo: u istinu se govorilo engleski i njemački. Izvještaj Jpllusa Sltnona 0 praktičnom radu. • Ovo su glavne točke njegova izvještaja: 1. 1. U cilju, da se razvija rad oko ratarskog naseljivanjau velikoj mjeri moramo prije svega dobiti posjed velikih neprekidnih površja zemlje, koja dojako nije obrađena i koja ni u cjelosti ni djelomično nije u privatnoj vlasnosti te se može steći sporazumom s Upravom. 2. Troškovi nabave i okupiranja toga zemljišta i priprema njegova .mora da se izvrši iz narodnih djela poimence po Židovskom Narodnom Fondu. 3. Iz prinosnog fonda (contributionfund) moraju se davati agrarne veresije u svrhu preudezbe farma Ž. N. F.-a u kolonije neovisnih malih posjednika, koji sami obrađuju zemlju. 4. Bitni uslov definitivnog naseljenja poljodjelskog radnika jest, da ima minimum svoga kapitala. 11. 1. Javne se radnje moraju izvesti s obzirom na opću korist i narodnu ekonomiju. Valja poduzeti sve mjere, da se izbjegava radnjama za nuždu. 2. Između javnih radnja, koje valja odmah započeti i izvesti, prva je i najpreča natapanje ; zatim početak pošumljivanja brda 1 pješčar« u velikoj mjeri iz sredstava doprinosnog fonda. Predmnijeva se, da će nam zemlju za te svrhe staviti na raspolaganje Uprava. 111. 1. Cilj je naše narodne kolonizacije, da smjesti židovskog radnika na tlo, koje mora sam obrađivati. 2. Naplata židovskog radnika u doba priprave tla mora biti takova, da će spretnoga radnika staviti u položaj, da od svoje zarade uštedi minimum svote privatnog kapitala potrebnog za njegove konačno naseljenje. 3. Kooperativnim proizvodnim grupama radnika dat će se vjeresija, da ih se potpomogne u tehničkoj opremi. Društva za bolesničko osiguranje, potrošačka kooperativna društva i radničke kuhinje i kuće, osnovat će »e, koliko je moguće, da se snize radnički troškovi za život. 4. Posebni radnički odsjek osnovat će se za sve stvari, koje su u vezi s radom. IV. 1. Vodstvo i uprava naših financija mora biti takova, da će zajamčiti valjanu upotrebu svih novaca određenih za Palestinu. Povjerenje u našu buduću financijsku upravu neminovan je uvjet za natnaknuće potrebnih novaca. 2. Židovska kolonijalna banka mora se razviti u centralni financijski zavod organizacije, a kao takav imat će da izvršuje nadzor nad takovim poduzećima, koja se, iz narodnih razloga, ne mogu prepustiti privatnim pothvatima. 3. U našem finanejskom radu valja strogo lučiti između investicija poalovnog karaktera, koja pružaju sigurnost za glavnicu i kamate, i takovih osnivanja, koja moraju služiti za narodne svrhe i od kojih se ne može očekivati, da će garantovati ikakve kamate ili povratak kapitala.

4. Bankovno poslovanje Anglo-Palestine Company ima se protezati ina London i < na Palestinu, nakon što se poveća njezin | kapital. : 5. Svota od 8,000.000 funti sterlinga ima I da se namakne za prve dvije godine naše ( kolonizacije. Cijela svota mora da se namakne kao dio velikog Dobrovoljnog Doprinosnog fonda (Voluntary Contribution Fund), glede kojega se namjerava jedna polovica posvetiti poslovnim investicijama. Od druge polovice fonda veći dio mora biti postojano uložen u narodnim svojinama, iako ne mogu zajamčiti povratka ili dohodka u poslovnome smislu. 6. Novac posvećen poslovnim svrhama mora se povratiti fondu što brže je moguće. 7. Doprinosni fond ima se neskraćen posvetiti našem kolonizatornom radu u Palestini. Cjelokupni troškovi uzdržavanja naše organizacije moraju se namaknuti šekelskim prinosima i prinosima danim za tu svrhu po organizovanim cijonistama. Naidlčev Izvještaj. Ovaj izvještaj traži od konferencije, da upravi na Židove cijeloga svijeta apel za 25,000.000 funti sterlinga kao fond ZS Ošnlvanje (keren H a j aso d, Foundation Fund), koji se ima upotrijebiti: a) na javne radnje, od kojih se ne može očekivati povrat; b) za takove kašnje radnje, koje mogu odbacivati dohodak samo nakon većeg broja godina. Ovi pothvati uzeti su u obzir u pogledu prvospomenutog razreda javnih radnja: Iseljivanje- i -.iseljivanje, |fQB a čišta u raThTm~Tukarm dijaspore i Palestine, ' gradnja stanova za useljenike, opskrba liječničkom pomoći i potporom za ograničeno vrijeme. Uzdržavanje škola poljodjelskih škola i drugih za industrijsko obrazovanje, osnivanje pokusnih stanica za agrikulturna istraživanja, mljekarske farme, peradarstva i t. d.; zaštita života i vlasništva i poduzimanje potrebnih političkih mjera, Izdaci ti vezi s ovim zadacima smatraju se kao zadaci drugog razreda; popravljanje tla, isušivanje i pošuraljivanje zemljišta, koje posjeduju Židovi. Novac za fond za osnivanje skupljat će se od Židova cijeloga svijeta na osnovci tradicionalnog i demokratskog židovskog načela desetine (Maaser). Načelo desetine primijenit će se na glavnicu kod imućnih klasa, a na godišnji dohodak kod neimučnih. Peterostruki iznos rente može se uzeti kao osnovka za taksu. Načelo desetine u odnosu prema dohotku ili izdacima ima se provesti na postepenoj bazi, koja se ima odrediti po cijonističkim federacijama u raznim zemljama u skladu s mjesnim prilikama. Plaćanje takse može se, ako se želi, razdijeliti u obroke, koji se imaju isplatiti između 3 do 6 godina. Ako se na taj način plaća, valja 25°/* platiti u gotovu odmah, a ostatak se može primiti u mjenicama ili sličnim ispravama. Sabiranje za fond otpočet će na cijelom svijetu na određeni dan, te će se završiti najedamput koncem jedne godine. Cijonistička organizacija svojata si pravo da mobilizuje sve aktivne cijoniste za perijod od jedne godine. Osobe, koje ona smatra zvanima, da sarađuje kod provedbe akcije za Maaser, dužne su podvrgavati se svim uputama i instrukcijama cijonističkog vodstva u pogledu raznih propagandističkih radova, kao putovanja i t. d.

Posvuda valja odmah osnovati specijalni odbor Kerena Hajasod sa zadatkom, da provedu sabiranje novaca prema gore razloženim načelima. U te se odbore mogu birati i osobe, koje ne pripadaju cijonističkoj organizaciji, ali simpatizuju s mišlju židovske Palestine. Kad započnu skupljanja za Keren Hajasod, imaju se obustaviti sva cijonistička sakupljanja izuzevši ona za korist Ž. N. F-a. Sav cijonistički aparat za skupljanje mora biti posvećen isključivo Keren-Hajasodu. Kako će ovo sakupljanje zaposliti najveći dio financijski aktivnih elemenata organizacije, zaključuje sc, e da se zapriječi svako oštećenje interesa Ž. N. F-a, da 10% sakupljenih novaca ima pripasti Ž. N. F-u.

Drugi dan. Dr. Weizmann daje kratki prikaz o položaju u Palestini. Cijonistička komisija, reče, nije dala sistematskog izvještaja, jer je obilje materijala toliko, da bi izradba izvještaja trajala 6 mjeseci. Cijonistička komisija ostavila je London u martu 1918. Izabrana je po političkoj grupi, koja je postojala umjesto Akcijonog Odbora u Londonu. Njezina istorija počevši od tog časa mora se razdijeliti u dvije perijode: jedna do primirja, a druga iza toga. Izvorno joj je obilježje bilo jedna legacija ili ambasada, te joj je zadaća bila predstavništvo cijonističke organizacije kod palestinske uprave. Osim toga dana joj je zadaća, da stupi u dodir s Arapima i da uspostavi modus vivendi s njima. Za početak imala se ograničiti samo na to dvoje: da bude posrednikom između Židova i Engleza, te između Židova i Arapa. Za vrijeme cve prve perijode židovsko je pučanstvo bilo posve odrezano od ostalog svijeta. Bilo je klonulo i iscrpljeno misleći samo na to, da sačuva, što je već stvorilo u Palestini. Bolovalo je od fizičke i moralne anemije, i na prirast novih sila nije se moglo ni misliti. Vojnička uprava bila je odvojena od Londona, te je ignorovala odluke i politiku ovdašnje vlade. Držala je, da joj je jedina zadaća potući Turke i predati Palestinu onakovu, kakovu je zatekla, budućim gospodarima, bio to tkogođ. S ovog stajališta nije se htjela krenuti. Tako je cijonistička komisija našla jednu nepomičnu zapreku na stazi, koja ju je priječila u radu. Tako su se cijoniste našli, tako reći, ograđeni kamenitim bedemom. Imali su da vrše isti red napućivanja, kako su ga vršili u Londonu, ali u mnogo težim prilikama i u mnogo kraćem vremenu. Do septembra u tome su ponešto uspjeli. Uprava nije više ignorovala pokreta, već se našla ponukanom, da zauzme prema njemu stajalište, bilo za ili protiv. Židovsko pučanstvo podupirale je u tom prvom perijodu komisija i u stvari, dalo joj je carte blanche, dokazujući veliku strpljivost pored svoga razočaranja gledom na posljetke Balfourove deklaracije, koju je tumačilo najslobodnije, što s* može. Ali velik dio pučanstva bio je primoran, da ostane potpuno neaktivan te je težio, da uradi, štogod se dalo uz-postojale prilike, pa je prizvao cijcnističku komisiju u pomoć. U taj čas komisija je morala da promijeni svoje stajalište. Preobratilase iz ambasade u vladu. * Ova je pozicija bila neodrživa, jer je, prije svega, sprema osoblja bila nedostatna. Prav

BROJ 20. i 21

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

5