Жидов

= »Haarec« javlja, da će židovska regimenta prestati da postoji u martu 1921. = T, 1 skupštini učitelja od 27. jula ustanovljeno je da večernje škole polazi preko 700 učenika, a rezultati da su vrlo povoljni. Uvoz i izvoz u Palestini. U mjesecu aprilu o. g. znatno je poskočio uvoz i izvoz prema preiđućim mjesecima. U apri lu o. g. iznašao je uvoz 418.964 engl. funti (za 315.041 više no u aprilu 1919. a izvoz 92914 engl funti (za 68.492 više no u aprilu 1919.) Naročito je porasao uvoz kafe i pamučnog prediva, a izvoz sapuna, oraha i vuna. Nazadovao je izvoz narandža i badema. Veći prinosi za cijonističke svrhe. Australski cijoniste sabrali su za obnovu Palestine 44.000 funti šterlinga. U južnoj Africi sakupljeno je nedavno daljnjih 8000 f. st. Ezra Sassoon u Bagdadu poklonio je 10000 funti šterlinga (preko 3.000.000 kruna) za Židovski narodni fond. U Curitibv u Braziliji, gdje ima samo 30 židovskih porodica, sakupljeno je 340 funti šterlinga. U Sibiriji, gdje su mnoge općine posve otcijepljene od svijeta, tako Omsk, Tomsk i Irkutsk, sakupilo se nedjelju dana 6,000.000 rubalja, a povrh toga dragulji i druge vrednote. Bar-micva-prlnos. Kao značajan izražaj interesa jednoga židovskoga dječaka navadjamo slučaj Jacoba Samuela Marensa U Londonu, koji je Obnovom fondu u povodu svoje svečanosti bar-micve dao za primljene darove. Odbor Obnovnog fonda darovao mu prinos od 26 funti šterlinga kao uzdarje je za uzvrat seriju od 100 slika iz Palestine. Iz Jugoslavije

Svim našim .čitateljima 1 sumišljenicitna želimo sretnu Novu Godinu. Uredništvo i Uprava »Židova«. Popis bečke djece. Ona mjesta, koja još nijesu odgovorila na našu okružnicu od 9. augusta, umoljavaju se, da nam izvole bezodvlačno priposlati tačan popis djece iz Beča i onih porodica, kod kojih su djeca srnještena.Ujeđno se umoljavaju sve cijonističke organizacije u mjestima, gdje se nalaze bečka djeca, da nas izvole odmah izvijestiti o stanju djece. Tajništvo S. C. J. Halucfanna »Kađima« u Mostaru. U sakrivenoj ulici lijepoga šetališta vojvode Mišića nalazi se jednokatna kuća, u kojoj uskrsava novi život nekolicine židovskih omladingea, a vidljivo se ispostavlja u njihovom radu. Četiri sobe, kuhinja i 2 zatvorena tavana, od kojih jedan služi kao iedači prostor, stoje im na raspolaganju. Pored kuće nalazi se bašća, koja leži oko 30 m (u najgorem slučaju) ispod rijeke Rađobolje. Kanal, koji spaja rijeku sa bašćom, služi za natapanje. Pored bašče nalazi se voćnjak sa kojih 250 raznovrsnih južnih voćaka. Bašč* je velika oko 8 dunuma. Druga bašča udaljena je od kuće 1 kilometar. Ista je velika oko 25 dunma, a leži sa obe strane Radobolje. Uz Radobolju instalirano je vodeno kolo za natapanje. U ovoj se bašči nalazi" zimska kuća farme. Uz kuću je takodjer staja, u kojoj se nalaze već dvije koze, od knj-h je jedna poznate sanske rase. U farm: su za sada 9 haluca, 2 halucot dolaze za koji dan. Haluci su već na 26. pr. mj. otpočeli s radom. Medju njima su 2 iskusna haluca iz bjelinske haluegrupe. Sad haluci prekopavaju djubre. natapaju, sade : siju Život u farmi nije se još potpuno konsolidovao, ali će to sigurno idućih dana uslijediti. Haluci obdržavaju sedmično halucki satanak. u kojem se raspravlja o ekonomskim pitanjima, specijalno sa svojim bugarskim učiteljem: posebni jc sastanak namijenjen duševnom obrazovanju a pa X tak na večer je rezervisana za razono-

djivanje. U farmi nema vodstva, nego su porazdijcljenf resori medju pojedince, tako da se svaki za svoje brine i o tome na sastancima referiše, a jedan od njih vodi Sastanke. Haluci će se praktički podučavati u podrumarstvu i vinogradarstvu,, te će iduće godine salijevati i svoje vino. Prošle sedmice proboravio je medju njima funkcijonar Pili za jevrejski jezik i kulturu, te ih uputio u mnogo što novo i njima neophodno potrebno na putu preobrazbe. Instalaciju ove farme vodio je Član pal. odbora sum. Koen, koji je i sve pripreme za ovu našu najvažniju instiuciju proveo. Palestinski ured. Nadkantor H. Singer, Sarajevo. 15. elula 5680. umro je u 78. godini života dugogodišnji nadkantor sarajevske židovske ašk. opštine g. Heinrich Singer, Pokojnika, koji je bio u svim židovskim krugovima,. aškenaskim i sefardskim, veoma obljubljen, ispratilo je 1. elula po podne veliko mnoštvo opštinara na aškenakso groblje. Stari je nadkantor bio poznat radi svoga čvrstog karaktera i omiljen poradi svoje duhovitosti i duševne vedrine. Kao Židov bio je jedan od onih rijetkih iz starije generacije, koji su veseljem i razumijevanjem pratil rad Mladožidova. 1 ovi će mu medju ostalim znancima i štovaocima sačuvati harnu uspomenu. Počivao u miru dobri starina nadkantor Singer. —m.Sjednica jevrejskog kuratorija. Kuratorii za širenje jevrejskog jezika sazvao je 5. o. mj. u dvoranu žid. bog. općine sastanak Židova, za koje se držalo, da imadu interesa za jevrejski jezik, kako bi se naša židovska javnost zainteresirala za tu instituciju i ujedno se obezbijedilo daljnje opstajanje kuratorija. Sastanak je otvorio prof. dr. S c h w a r z, te pozdravio prisutne. Pozivu su odazvao lijep broj židovskih granana te su osim cijonista prisustvovali mnogi članovi općinskog predstojništva, te članovi hebr. kuratorija s počasnim predsjednikom nadrabinom dr. Hozeorn Ja c o b i i e m na čelu. Prof. dr. Schvvarz ističe razvoj učenja jevrejskog jezika uopće i njegovu potrebu, te naglasuje, da kuratorij za širenje jevrejskog jezika polazi s čisto židovskog stajališta, a nikako sa stranačkog. Kuratorij je podržavao dvije kategorije tečajeva, te može zabilježiti neke vrlo lijepe uspjehe, tako dječju hebrejsku predstavu i ispite pučkoškolske djece. Napredak u židovskom odgoju je i to. da i ženska mladež uči jevrejski. Na koncu moli prisutne za što izdašniju potporu moralnu i materijalnu. Dr. L i c h t u nekoliko markantnih izreka razlaže potrebu što većeg proširenja kuratorija, koji stoji lih na židovskom stajalištu, a ne moždđ na ciionističkorn, te naglašuje, da bi se- iz te instiucije morao razviti najviši židovski znanstveni forum u Jugoslaviji, židovska akademija. Jasno je, da za to treba velikih materijalnih sredstava, pa neka se nastoji za tu stvar zainteiesirati što većf krug i neka se nastoji oko skupljanja rezervnog fonda za ostvarenje te osnove. O pitanju organizacije sakupljanja dobrovoljnih prinosa razvila še živa debata, te ie na prijedlog g. Lava'Sterna izabran posebni financijalni odbor od 10 lica sa zadaćom sakupljanja prinosa za jevrejski kuratorij. Ovaj sastanak zacijelo značio je mnogo za jevrejski kuratorij, te ima nade. da će uspjeti ne samo obezbijediti dalini opstanak te prijeko potrebne institucije nego i omogućiti, da se što bolje razvije i proširi. Zemun. Prije kratkog vremena držao ie ovdje g. Koen, delegat palestinskog ureda, jedno uspješno predavanje o Palestini. Iznio nam je jasnu geografsku sliku Palestine, opisao njezine osobine kao zemlje, određene za veliko naseljavanje, te orisao nam klimatičke prilike iz vlastitog iskustva. Otvorio nam je perspektivu u buduće obrađivanje raznovrsnog tla svete zemlje, koja se eto i našim

halucima otvara za useljivanje i požrtvovni rad. Predavanje je priredila mjesna ciion. organizacija, a prisustvovalo je mnogobrojno općinstvo. Nema sumnje, da bi učestanje „takovih predavanja mnogo doprinjelo razumijevanju naseobe Palestine raširenju haluc-pokreta. Dr. S. »Židovska djačka menza« u Zagrebu otvara se 25. rujna ove godine. Molbe za primitak u menzu bez obzira na to, da li molitelj misli jesti u menzi besplatno ili uz naplatu polovine nosno cijele režijske cijene imadu se pismeno podnijeti najkasnije do 20. oktobra t. g. Kasnije prispjele molbe moći će se uzeti u obzir jedino, ako bude raspoloživih mjesta. Molbe šalju se na; »Židovska djačka menza, pa: al.v Singer, cand. iuris, Zagreb, Trg I. br. 15. U Zagrebu 1. rujna 1920. Odbor »žid. akad. potp. društva«. Fela Baum, Lav Singer, Makso Frank. Iz »Židovske djačke menze« u Zagrebu. Ova mlada institucija, kojom upravlja »Židovsko akademsko potporno društvo« a pod neposrednim nadzorom zagrebačkog jevrejskog gradjanstva, pokazala je već u prvoj godini svoga humanog rada liepe rezultate, pružajući približno 150-torici jevrejskih studenata mogućnost prehranjivanja. U mjerenju, da jevrejska javnost ne će dopustiti, da ova prekrasna jevrejska institucija radi nedostatka sredstava propadne, započela je po većim mjestima Jugoslavije sabirna akcija za »Židovska djačku menzu« pa očekujemo izdašnu novčanu pomoć. Prilozi šalju se na: Banku za trgovinu, obrt i industriju ili na upravu »Židova« uz napomenu: za »Židovsun djačku menzu«. U Zagrebu, mjeseca septembra 1920. Za odbor »Židovskog akademskog potpornog društva: Fela Baum, stud forest., Lav Singer, cand. iur, Maksj Frauh, aps iuris. Gradjanski priopmoćni odbor za »Židovsku djačku menzu«: Sandor A. p!. Aleksander, .Tilda pl. Deutsch, Juli ja Konig, Dr. Gavro Schvvarz, Oton Stern, Lavoslava Beri Dr. Gejza Frank, Dr. Hugo Kon, Sitno Spitzer, Gizela Wolkenfeld, Johana Braun, Alica Herzog, Gizela Kon, Hilda Stern. Nova brošura. Na konferenciji palestinskih povjerenika referisao je dr. inž. Werber o »Djelu izgradnje Palestine i najbližoj zadaći istoga«. Tom prilikom zaključeno je, da se ovaj referat ima u obliku brošure štampati na srpsko-hrvatskom i njemačkom jeziku. Nadamo se, da svagdje postoji zanimanje za ovu nadasve aktuelnu stvar* pa molimo sve sumišljenike i interesente, da nam izvole javiti, koliko komada brošura i u kojem jeziku trebaju, da uzmognemo ustanoviti veličinu naklade. Brošura, koja će izići u mjesecu septembru. stajati će 12 kruna sa poštarinom, pa molimo naše sumišljenike odnosno mjesne cijonističke organizacije, da nam odgovarajuću svotu izvole odmah poslati na naslov: Olga Platzner, Brod n. S. Trumbićeva 4. Napose upozoravamo sumišljenike, da smo u stanju samo one naručbe izvršiti, za koje je novac unaprijed uplaćen. Palestinski ured. Zaruke. Naš sumišljenik g. Semajo de Majo. advokat u Beogradu, vjerio se s gospodjicom Sarikom O z e r iz Tuni Severina. Srdačno čestitamo! Oproštaj. Pošto nam radi kratkoće vremena nije bilo moguće da se sa svakim osobno činimo to ovim putem želeći svim prijateljima i znancima: Sretan ostanak. Supruzi Weber

8

»ŽIDOV« (HAJHUDI

Obzirom na blagdane Izlazi slijedeći broj 1. listopada.

BROJ 25