Жидов

hileva umoreno je 35 Židova, oskvrnuto 50 žena, a 1500 kuća popaljeno itd. Jasno je, da treba tim vijestima, koje dolaze iz boljševičkog vrela, potvrde. Ali i iz Poljske dolaze direktne vijesti o pogromima na pr. kod opasnost smrti tjera staro i mlado, žene i djecu u šume i gore. Tamo ih love, gone u tamnice. optužuju, da su boljševici, predavaju ih sudu. a često i streljaju. Položaj Židova pod VVrangelom. C ar i g ra d , 31. augusta (Jewish Corr. -Bur.) Ovamo stizavaju nadasve uznemirujuće glasine o položaju Židova u Krimu pod generalom Wrangelorn. Nova antisemitska hajka, koju poduzimlju ne samo neodgovorni elementi, nego takodjer oficijelne osobe i oblasti, dapače i oficijelni komunikeji generala Wrangela, ugrožava danomice egzistenciju Židova, koji tamo žive. Mnogi drhću za svoj goli život. Iz pouzdanog vrela javljeno je, da im manjka svaka sloboda kretanja, a medju stanovitim rajonima zabranjen je Židovima u opće svaki saobraćaj. (Medjutim ne prestaje gosp. Wrangel uvjeravati o svojem demokratskom i Židovima pridanom raspoloženju.) Streljanje Židova u Siedlecu i BrestLitovsku. (Jew. Corr. Bur.) Korespondent »Morning Posta« pokušava da streljanje Židova u Siedlecu i najnovije izgrede u Brest-Litowsku zaniječe ili barem prikaže u sasvim nedužnom svijetlu. On piše: »Imadem izjavu generala Galica, po kojoj se nijesu zbile nikakove egzekucije u Siedlecu, i ako su poduzeta mnogobrojna uapšenja. Znadem nadalje, da je general, s kojim sam dva sata nakon njegovog ulaza u grad govorio, u velikoj neprilici, što da započne sa svojim zarobljenicima. Htio ih je smjesta dati streljati, ali je odustao od tog nauma jedino iz tog razloga, jer su Židovi«. Sto se tiče Brest-Litowska. tvrdi ovaj korespondent, da je ušao u grad s prvim poljskim odjelima; tamo se nijesu zbili nikakovi pogromi izuzev loš postupak s Židovima po »mladim« vojničkim odijeljenjima. Novi pogromi u Ukrajini. London, 1. rujna. Savez ukrajinskih Židova u Londonu primo je vijest, da je u Ukrajini izbio novi val pogroma. U izvještajima spominju se mnogobrojni gradići, u kojima antiboljševičke vojničke bande prave izgrede protiv Židova. Streljanje jednog rabina u Poljskoj. London, 1. rujna. Iz Waršave izvješćuje se o osobito tragičnom slučaju justifikacije plotskog rabina Š a p i r a. Kad su prvi poljski vojni odjeli nakon oslobodjenja Plotska ušli u grad, ustrijelili su medju ostalima i rabina Schapira, koji je uživao veliki ugled medju ortodoksnim Židovima Poljske, jer da je 8 dana prije primamio u grad tajnim znakovima i kretnjama boljševike, koji su se približavali. U Plotzku kao i kod cijelog židovstva Poljske vlada velika žaJost. Što se tiče optužbe tajnih znakova i kretnja, ustanovljeno je istom nakon justifikacije, da je rabin Schapira onda na svoj način s velikom pobožnošću obavljao svoju večernju molitvu. Joint za ratne zarobljenike. Budimpešta, 31. augusta. Kako javlja u jednom dopisu predsjednik »Joint Distribution Comittee-a* u Newyorku »Pester Lloydu« isplatio je amerlkanski crveni križ 250.000 dolara, da se otpreme kući ratni zarobljenici, koji se nalaze u Sibiriii. Gore navedeni komitet je za istu svrhu darovao takodjer 250.000 dolara. Otpremanje kućama uslijedilo je bez obzira na vjeru i rasu. Nema takodjer razlike izmedju ugarskih, austrijskih ili drugih ratnih zarobljenika. bora židovskih delegacija na mirovnoj Vaađ haaracot. Plenarna sjednica odkonferenciji imala je da riješi obilje pitanja. Dogovori su trajali 2 dana a bilo je 4 sjednica. Nakon opširnog političkog referata predsjednika Nahuma Sokolova i prvog tajnika Lea Motzkina o đosađaniem djelovanju odbora za zaštitu gra-

djanskih i nacijonalno-političkih prava Zidova u pojedinim zemljama i s daljnim zredstojećim zadacima za očuvanje prava zajamčenih u mirovnim ugovorima, započela je debata. U debati su živahno sudjelovali zastupnici kongresa u Americi i Kanadi, te opunomoćeni delegati židovskih narodnih vijeća Rusije, Ukrajine, Poljske, Letske. Litavske, Austrije, Cehoslovačke, Istočne Galicije i jedan zastupnik Njemačke. Židovsko narodno vijeće u Litavskoj zastupao je minstar za Židovke poslove dr. S o 1 o \v e j c z y k (cijonista), državni tajnik financija i član predsjedništva židovskog narodnog vijeća Dr. Rachmilević (Agudat Israel) i referent za socijalno-gospodarske poslove kod židovskog narodnog vijeća Dr. Ooldberg (demokrata). Delegati pojedinih zemalja opširno su izvijestili o držanju njihovih vlada prema pitanju židovske autonomije i iznijeli želje svojih narodnih vijeća. Svi su ponovno naglašavali, da se odbor židovskih delgacija ne ima uplitati u pitanja teritorija i granica i da se ima jedino starati o zaštitu i nadziranju gradjanskih i nacijonalnih prava Židova u svim zemljama. Jednoglasno je prihvaćen prijedlog tajnika L. Motzkina, da se pripremano interteritorijalno židovsko zastupstvo izabire. nakon provedenih izbora na najširoj demokratskoj bazi za židovska narodna vijeća u pojedinim zemljama. Tako će i u židovskim narednim vijećima kao i u vrhovnoj permanentnoj internacionalnoj reprezcntanci moći biti zastupane sve partije i klase židovskog naroda. Da se financijalno osigura egzistencija i nesmetani rad odbora židovskih delgacija, obvezali su se kongresi i narodna vijeća pojedinih zemalja, da će doskora nabaviti odredjene svote. Napokon je potanko raspravljeno pitanje osnutka jedne židovske sekcije za propagovanje misli saveza naroda unutar židovstva. Izabran je odbor pravnika, da odboru židovskih delegacija doskora o tome predloži praktične predloge. Nakon jednoglasnog izraženja povjerenja i hvale za dosadanji uspješni rad odbora židovskih delegacija zaključena je sjednica. Iseljivanje židovskih masa iz Poljske. Pa ri s. 1. rujna. Po vijestima iz Danciga otputovala je od 10.000 poljsko-žiđovskih iseljenika, koji su u posljednje vrijeme prispjeli u Dancig, većina u Ameriku. Po »Kurjer Polski« kani preko četvrt milijuna Židova iz Poljske, da seli u Ameriku, kamo su pozvani od rodjaka. Radi pomanjkanja ladja mogao bi prevoz da potraje dvije godine.

Iz cijonističkog svijeta i Palestina

Delika cijonislička manifestacija u Brallslaoi Bratislava, 31. augusta. Prigodom god. cijonist'čke konferencije Slovačke, kojoj su prisustovali delgati iz cjjele Slovačke. i Karpato-Rusije, obdržavala se 30. augusta velika pučka skupština, na kojoj je g. Dr. O 11 ik u zastupanju opunomoćenog minstra za Slovačku izrekao srdačni pozdrav minstarstva. Izjavio je, da minstarstvo želi nacijonalnim cijonističkim nastojanjima potpuni uspjeh te pozdravlja sabrane goste cijonističkog sleta. Nakon pozdravnog govora zastupnika cijonističkog centralnog komiteja za CehoSlovačku govorio je g. Leo Herrmann iz Londona, član velikog akcijonog korniteja i generalni sekretar »Kercn Hajossod-a«, o političkim uspjesima cijonističkog vodstva i potrebama, koje eda ti c proizlaze u pogledu gospodarske izgradnje Palestine, osobito pomoću »Keien Hajasr.od-a<, fonda od 25 milijuna, za č ju nabavu treba da bude koncentriran ne samo rad cijonističke organizacije nogo cijelog židovstva. Zastupnik Robert Stricker ističe, da su cijonistički uspjesi dokazali, da je

politička metoda nacijonalnog židovstva, tražit svoja prava, a ne htjeti ih kupovati bilo kakovim uslugama, ispravna. Izgradnja židovske Palestine može da uspije samo slobodnim ljudima, slobodnim Židovima, koji mogu, da sačuvaju i u dijaspori svoje nacijonaino-židovsko pravo. Izvod govornika, da samo nacijonalno svijesni Židovi, ne asimilanti, koji napuštaju svoju narodnost, mogu da budu vrijedni gradjani svoje države, popratio je zastupnik ministra demonstrativnim odobravanjem, kojemu se pridružila cijela skupština. Smrt komandanta Bianchini a. U jednom sukobu s Beduinima blizu Derač u Palestini usmrćen je komandant Bianchini. Bilo mu je oko 40 godina, a bio je mnogo odlikovan mornarički oficir u italijanskoj službi, oduševljen cijonista, kojega je italijanska vlada dodijelila cijonističkoj komisiji u Palestini. Učeći po 6 sati na dan on je dobro naučio jevrejski, te je bio jedan od najboljih ljudi, s kojima je cijonizam mogao računati. Bio je izdavalac zvaničnog organa italijanshog admi rali te ta. učitelj mornaričke škole i pročelnik mornaričke obavijesne službe. Bio je određen za promaju rang admirala. Alijansa I Cijonizam. Pariš, 1. rujna. U nedavne izašlom izvještaju »Aliance izradite universelle-a« javlja se slijedeći zaključak Alianse u pogledu cijonističkih nastojanja: Centralni komitet je zaključio, da ne pravi cijonistima nikakovih poteškoća kod njihovih nastojanja. Albance ne će voditi politike, koja bi stajala u opreci s nastojanjima jedne partije, koja se bori i radi za opće dobro židovstva. žaključak Albance znači važnu promjenu u politci, koju je Albance do sad vodila prema cijonizmu. Ova organizacija. koja je ispunjena skroz asimilatorskim duhom i to tako, da smo se priučili smatrati ju exponentom orijentalnih nastojanja, odbijala je do sad svaku vezu sa cijonizmom. U prvim godinama cionističkog rada došlo je do otvorene borbe medju obim organizacijama, koja se vodila s velikom oštrinom, a Albance nije nijed,no sredstvo propustila, da prepriječi cionistički rad. Cijonistima neprijateljski nastup Albance čovjeka Sylvain Lev i a na konfernciji u San-Remu, koji je u svijesnoj uspomeni, čini se. da je zadnje čarkanje alijanse prije uzmaka. Treba primijetiti, da sad i alijansa, koja nije mogla, da cijonizam dovoljno proklinje i prikazuje opasnim, mora priznati, da se on bori i radi za opće židovsko dobro. Prema položaju stvari sasvim je naravno, da ovaj zaključak dolazi istom u vrijeme, kad je cijonizam svladao sve zaprijeke. Napredovanje gradjevne djelatnosti u Palestini. Tehnički departman cijonističke komisije zabavljen je s nekoliko manjih radova u Nahlat Jehudi, Ein Ganimu Kfar Sabi, u bukarskoj četvrti Jaruzalima i Oivaat Saulu. 9 kuća u Nahlat Jehudi mal ne je dovršeno, svaka s 2 sobe, kuhinjom i praonicom. Troškovi su 2440 funti sterlina, koje će se sve u 25 godina otplatiti sa 3 1 /2% kamata. U Ein Ganimu je 6 uzornih seoskih kuća, škola, koja će služiti i kao bet-haam i 9 staja. U Kfar Sabi, koja je ratom bila uništena, sagrađeno je 16 kuća i isto toliko staja. Vodovod će se dovršiti s troškom od 7000 funti sterlinga. U bukarskoj četvrti Jeruzalima popravljeno je 5 kuća sa 16 stanova. Jedna kuća služit će za ortodoksnu školu. Od 8 kuća, što se popravljaju u Oivat Saulu, 4 su dovršene; jedna će služiti za ješibu, a druga za ratarsku školu za siročad. Manje vijesti iz Palestine. Profesor Ged d e s na povratku iz Bombaja ponudio se, da će ljetne praznike provesti u Palestini, umjesto da se vrati kući, e da dovrši svoje građene planove za Jeruzalim, Hajfu i Tiberias te da izradi nacrt za univerzitet, ako to bude tražila cijonistička komisija. ” U Jeruzalim uvedeno je 150 telefona. BROJ 25.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

7