Жидов
cijoniste. spoznali smo, a naročito mladjl ■araštai, da deklaracija nama ne daje još dovoljno prava naglašavati punu pripadnost židovstvu, dok ne prikupimo moralne i duševne vrednote u našoj savjesti i našoi nutrini tako, da naša ispoviest bude rezonancijom naše nutrine, Mi smo uočeli spoznavati, da treba da postanemo Jevreii što nijesmo bili. Mi smo bili Jevreji po čežnji molitava i po htijenju, ali ne do sađržini svojoj i po tomu smo bili slabi Jevreii. Težnja za skupljanjem židovskih vrednota dovela je do togS. da se počela provoditi heebraizacija, koja već sad obećava mnogo i koja će da izgradi generaciju, što no će hebreiskjm jezikom da govori. Ja polažem težište na to. da naglasim, te to više nije zahtjev čisto ciionistički i ne smije da bude samo djonistički nego treba da bude općenito židovski Svaki onaj, koji bilo u ma kojem pogledu želi dobro židovskoj zajednici, taj će spoznati, da je od nekoliko dese laka godina znanje i poznavanje jevrejstae književnosti i kulture znatno oslabilo. Ta mi nemamo onih ljudi, koje smo imali prije nekoliko decenija, ikoji su i kao trgovci imali puno jevrejskog znanja. Današnja mladež nastoji svim silama, da to nadoknadi. Ne možda iz religioznih raz loga. nego najpače zato, jer je goni jako i ouno uvjerenje, da se narodne energije stvaraju prije svega iz njegove duševne punoće. U tome pogledu možemo kroz ove dvije prošle godine da zabilježimo iedan deficit, pa će zadatak budućeg odbora biti. da nastoji svim silama na duševnom obrazovanju židovskih masa. Mi ćemo morati polagati važnost na to, da ekstenzivni cijonizam u svakom pogledu i na svakom koraku intenziviramo. Ne možemo da se zadovoljimo sa agitacijonlra govorima. Mi moramo spoznati, da nije dosta od vremena do vremena ići u agitaciju i stvarati momentane dispozicije govorom. Treba svuda da preostanu radnici i to takovi, koji će gorećl židovskom dužnošću zaista u svakoga pojedinca. obdjelavajući ga, stvoriti osnovu, iz koie će da se stvori puno svijesna zajednica, gdje će svaki individui biti ispunjen svim vrijednostima židovstva. Zato je opravdan zahtjev, da se u svakoj mjesnoj organizaciji, u svakom žid. narodnom društvu traži društvenost u židovskom smislu. Zato je pojedinim društvima od prijeke nužde, da se drže cionistička i druga predavanja, da se stvaraju biblioteke, pripremaju diskuzije 1 zborovi te imaju čisto židovski karakter. Da se stvara zaista veza Izmedju članova taka da će svaki biti prožet sviješću, da ie vezan sa židovstvom organski u svojoj duševnosti jednako kao i u svojemu htijeniu zajedničkih ciljeva i Jednako kao u negativnom osjećanju potrebe odbrane zajednice. Svaki treba da svojski poradi oko toga, da se u pojedinim općinama uvede levrejski jezik u jevrejskim školama. Odje to nije moguće, tamo treba da se stvore kuratoriji, kao što je učinjeno u Zagrebu i kako će biti vjerojatno i drugdje. Konačno treba nastojati, da se stvori i Savez jevrejskih opština pun života. Tai savez ne smije da bude tek jedna administrativna korporacija, koja se bavi jedino tehničkim administrativnim poslovima, On ne smije da bude tek organ za
intervencije. Ne smije da bude tek neka vrsta obraničkog suga, nego treba da bude iedan snažan centar za razvitak židovskog života u svakome pravcu. On Je kadar da izliječi nesklad u židovstvu, da privede sve židovske krugove, koji se ikako osjećaju vezani sa židovstvom. Tai će savez imati silu živih dužnosti, ako bude pravo shvaćao svoje zadatke. Ml treba samo da pomislimo, da nas je 130 hiliada Židova, a da nemamo nikakve kulturne institucije, koja bi se brinula za našu duševnost. Treba da se zamislimo u to, kako je sefardski elemenat, koji je za maurskog gospodstva davao ne samo židovstvu nego i cijeloj kulturi umnike i filozofe, koji je bio učiteljem aškenaskog židovstva u srednjem vijeku i koji je to dielomlce drugdje i ostao, postao u nas ialov i beznačan za duševnost židovstva ne stvarajući za nju nikakih vrednota. On ie obamirao na balkanskom poluotoku 1 od njegove veličine davno minulih dana oreostade samo nešto osjećaja ponosa iz prošlosti. Držim, da se to ima da pripiše tome, što se nije posvećivala nikakva osobita skrb njegovoj duševnosti. Ali u tom elementu živi snažna energija, koja se nedade uništiti, jer u njemu živi ono, što u svakome JevreJu: težnja da bude kulturan. Uhvatiš li ga kod te težnje, moraš ga oredobiti da zbiljski saradjuje na kulturi židovskoga naroda. Svaki bez razlike, ie li on nacijonalan ili ne. Završuje preporučujući, da u tome svome radu oko izgradnje duševnosti naše zajednice ne budemo tjesnogrudni. Ne radi se o tome, da mi cijoniste pripišemo sebi zasluge nego o tome da probudimo židovsku svijest. Doći će čas. kada će cijonizam izvršiti svoju zadaću, on će moći prestati da egzistira. Bit će to onda, kad bude mogao, da ostavi ostavštinu neprocjenjivih vrednota, onda. kad bude pripremio cijeli židovski narod tako, da bude spreman da preuzme zadatke, koje je vršila kao duševni pionir obnove cijonistička organizacija. Ovo mora, da je cilj svakoga svijesnoga cijoniste, i ko osjeća da je cikmista zato. jer ljubi svoj narod i želi mu trajnu egzistenciju, taj će tražiti, da što prije dostigne ovaj cilj. Mi smo jedina organizacija na svijetu, koja sama sebi prognosticira završetak, ali taj završetak za nas mora da znači, da smo mi pripremili u židovstvu sve tako, da nam savjest može biti mirna u času naše likvidacije. Svraćam pažnju u ovome realno i radno osudnom času na duševne potrebe židovskoga naroda, potpuno uvjeren, da ćete im pridati važnost, koja ih ide. Govornik na to čita ovu rezoluciju na prihvat. U spoznaji, da su za puni narodni život cijele židovske zajednice, za aktiviranje svih njezinih energija u cilju ostvarenja židovske narodne domaje u Palestini i neuzdrmanog održanja židovskoga naroda u galutu, duševne I ćudoredne vrednote židovstva jedna trajna osnovka. Savezno Vijeće zaključuje: 1 ako ogromni zadatci, golema odgovornost I čast svega židovskog naroda iziskuju u narednim godinama najveći napor cijeloga galuta, da doprinese sredstva, kojima će židovski rad tek da izgradi izvojštenu mogućnost na-
rodne domaje, ipak ni jednog časa ne sini ie da malakše nastojanje oko duierne izgradnje židovskog čovjeka. HebraJizovanje gafuta prvi je po stulat u tome pravcu, koji ima da sc što više proširi izvan okvira cionističke zajednice tako da bude opštom siva. ri sveukupnog židovstva. Stavlja se s toga u dužnost svim ciionistima, da, po mogućnosti u zajednici s nccionistima, stvaraju u svakom micstu k oratorije za širenje hebrejskog jezika, koji će voditi skrb oko jevrejske nastave, prije svega medju mladeži. tako da uskrsne 'cao živ narodni iezlk. Cijoniste. koji su članovi odbora židovskih općina, uporno treba da zahtjevaju, da živi jcvrejski jezik bude predmetom nastave u židovskim školama. oa u koliko općine zvanično ne bi htjele namještati učiteljskih sila za nj, da svakako dozvoljuju pouku u jevrejskom jeziku po učiteljima, koje će kuratorljl plaćati. Mjesne organizacije bez odlaganja treba da pristupe stvaranju navedenih kuratorija. da saopšte Radnom Odboru potrebu učitelja, dogodice i lica, koja kao učitelji dolaze u obzir. Gdje financiialna sredstva toga ne dopuštaju, ondie treba da se uvedu kursevd za samouke po naputcima, koje.će davati Savez omladinskih udruženja Jugoslavije. Vodstvu S. C. J. stavlja se u osobitu dužnost najkrepče podupiranje Saveza žkL omi. udruženja kao Istaknuto kulturne zajednice, kojoj je najpreči cilj obrazovanje cjelovitih židovskih ljudi. a jednako mjesnim organizacijama i svim cijonističkim društvima podupiranje lokalnih omladinskih zajednica, koje postoji, i poticanje stvaranja novih. Židovska narodna društva treba da budu živi židovski domovi, koji će osnivanjem biblioteka i čitaonica, pripre manjem istinski židovskih priredaba, izmienom misli članova podržavati postojani, uzajamni duševni saobraćaj članova. U kojoj god židovskoj korporaciji sarađlvali, cijonistima se stavlja u dužnost budjenje interesa i stvaranje kulturnih institucija. Najpače bit će nacionalnim Židovima u vodstvu Saveza žiđ. opština dužnost. da porade oko stvaranja takovih centralnih učevnih i kulturnih institucija. koje će da budu rasadište židovske prosvjete. Savezno Vijeće konstan tuie u tom pogledu jalovost židovstva u našoj kraljevini, što mora da prestane nakon što je u njoj ujedinjen ugledan broi Židova, koji je dužan ušćuvati sebi glas naroda knjige. Čim za to budu dani finansijski pred uslovi. vodstvo S. C. J. valja da pokrene nakladu židovskih knjiga, a dotle da potpomaže njihovo izdavanje. Pažnja ima da se posveti Židov, gunn. šport i pjev. udruženjima. Savezni Odbor neka obrazuje kulturna vijeća sa savjetodavnim glasom.
BIŽOJ &. i 30.
»ŽIDOV* frIAJHUDB.
11