Жидов

Radni odbor videći bezuvjetnu potrebu ovakovog predstavništva stvorio Je zaključak, prema kojemu bi se imala provesti politička organizacija nacionalnih Jevreia u kraljevstvu. Kao prvi korak ovakovom organizovanju smatrao je potrebnim da preduzme katastrovanje nacionalnih Jevreja. Obratio se u tu svrhu na sve mjesne cijon. organizacije sa jednim cirkularom, u kojemu je razložio potrebu i ciljeve ovakovog organizovanja, umolivši ih da preduzmu točan popis svih Jevreia. koji su sporazumni sa nacionalnim organizovanjem. Ova je akcija na žalost bila od veoma slabog uspjeha, jer se je samo malen broj mjesnih cijon. odbora u punom shvatanju zamašnosti ove akcije odazvao našem pozivu. Tako je ova akcija na prvom koraku zapela. Nemili dogodjaji pod kojima je veliki dio Jevreia, kako je to napred izvješteno, moralno i materijalno teško trpio, višekratna intervencija radnog odbora, zvanih i nezvanih pojedinaca kod centralne I pokrajinskih vlada još su jače uvjerili Radni odbor, kako je u interesu jevrejstva a i kompetentnih vladinih faktora, da se obrazuje jedan forum, koji bi u svim pitanjima, koja se izravno ili neizravno tiču Jevreja. zastupao kao zvanični predstavnik cjelokupnog jevrejstva njegove in terese. Da se dodje do ovakovog predstavništva poprimio je Radni odbor inicijativu u cilju obrazovanja Saveza jevrejskih bogoštovnih općina u našem kraljevstvu. Inicijativni predlog, zastupan po predsjedniku S. C. J. ujedno predstojniku židovske bogoštovne općine ti Osijeku g. dru Hugi Spltzeru te izaslanicima R. O. gg. dru. Alfredu Singeru ,Simi Spitzeru. naišao je na konferenciji, koja je u Beogradu održana sa predsjednicima obih jevreiskih općina na puno odobrenje.. Nakon svršenih pripravnih radnja došlo je do kongresa jevr. bogoštovnih općina u Osijeku, na kojem je stvoren zaključak, da se Savez jevr. bogoštovnih općina ima smatrati obrazovanim, a prihvaćen je još jedan paragraf predloženih pravila, koji govori o svrsi i njegovim ciljevima. Kako prihvaćeni naziv Saveza nije odgovarao intencijama Radnog odbora, to Je on u »Židovu* jednim komunikejom objasnio svoje stajalište, koje je poptimljeno i oo ogromnoj većini predstavništva jevr. bogošt. općina, kad su pozvane, da iznesu svoje primjetbe i predloge u pogledu pred loženih im pravila. O daljnjem razvoju nijesmo upućeni, a izvijestit će nas valjda o tome referent za Srbiju potpredsjednik Saveza jevr. bog. općina g. dr. Pops. Sa žalošću konStantuiemo, da još danas savez bogošt općina niie razvio svoje djelatnosti u onoj mjeri, koja bj bila poželjna. Povodom izbora u gradska odnosno općinska vijeća dao je Radni odbor inicijativu. da Jevrejl u općinama, u kojima hna Izgleda za uspjeh, postave kandidaturu Jevreja. koji svojim sposobnostima r značajem zaiamčuju, da će svoj rad uđesitl na dobrobit općenitosti i da će stajati na braniku jevrejsklh Interesa. U Zagreba obrazovan je Izborni odbor gradjana Jevreja sa sumišljenlkom g. drom Lavoslavom Schikom na ćelu. Ovaj Je odbor uz pripomoć ovećeg broja gradjana Je vrela j omladine u punoj odanosti za stvar uzornim redom pripravio I proveo .ehnić-

ki i agitacioni rad, kod česa je osobiti veliki udio imao urednik »Židova« g. dr. A. Singer. Odbor izdao Je jedan programatski i jedan agitacioni letak, u kojima je u otmjenoj formi i muževnom otvorenošću objasnio razloge s kojih Jevreji stupaju u izbornu borbu sa posebnom listinom ievrejskih kandidata. Ne mareći za napadaje. izrugivanja, te otvorene ili prikrivene prijetnje sa strane nekih političkih partija pristupili su svijesni Jevreji izbornoj žari i predali svoj glas za jevrejske kandidate. Uspjeh nije mogao izostati i u vijećnicu grada Zagreba ušla su dva jevrejska zastupnika. Shvativši ispravno inicijativu R. O. S. C. J. kandidirali su i Jevreji u Osijeku. Vinkovcima, Vukovaru i Daruvaru jevrejske kandidate i postigli lijep uspjeh. Treba još spomenuti, da je S. C. J. bio no svom tajniku g. Mihaelu Levlu zastupan na konferenciji, što ju je sazvao potpredsjednik Saveza jevr. bogošt. općine g. dr. Pops u Beograd povodom rasprave zakona o izbom narodnih poslanika. Potanji izvještaj o tom predmetu iznijet će g. dr. Pops. n. Djelovanje Radnoga odbora u cUonističkom pogledu. Po minulom Saveznom Vijeću izabrani Zemaljski odbor preuzeo je svoj mandat u najsudbonosnijem času u istorijl jevrejskog naroda iza njegova rasula. Pitanje jevrejske Palestine stajalo je pred riješenjem. Sa neopisivom napetošću čekali smo dan. kojega će vodje jevrejskog naroda stupiti pred Vrhovno Vijeće mirovne konferencije u Parizu. Medjutim sazvalo je vodstvo cijonističke organizacije godišnju cijonističku konferenciju u London. Obzirom na to, što je to bila prva ciionlstička konferencija iza rata, što smo očekivali da će ova konferencija tik pred riješenjem pitanja Palestine biti od zamašne važnosti, izaslala je naša zemaljska organizacija na ovu konferenciju dva delegata gg. Lava Stema i dra. Davida Albalu. Opširan izvještaj o ovoj konferenciji donijeli smo svojedobno u »Židovu«, pak je jamačno svima poznat. Na samoj konferenciji uzeli su naši delegati u debatama živog učešća. Q. dr. Albala oduševio je ogromne mase Jevreja jednim platnenim govorom. Sto ga je održao na jednom manlfestadonom meetingu Utisd. Sto su Ih naši delegati ponijeli s ove konferencije ispunjali su nas najljepšim nadama u povoljno riješenje palestinskog pitanja. Osobni kontakt, što su ga naši delegati uspostavili sa članovima vodstva u Londonu proširen Je stupanjem u srdačnu vezu sa članovima Komiteta ievrelskih narodnih vijeća pred mirovnom konfcrendJom u Parizu. Poput Jevreja svihi ostalih zemalja naši su delegati u ime nacionalnih Jevreja u Jugoslaviji pred ložili zahtjeve u etničkom, vjerskom, kulturnom i političkom pogledu saglasno sa fznešenim zahtjevima u Memorandumu. Sto smo ga upravili Narodnom Vijeću Srba. Hrvata i Slovenaca. Želji komiteta da IzašaUemo jednog referenta, koji bi stalno boravio u Parizu, na žalost ne mogosmo udovoljiti. Jer su nam za to nedostajala novčana sredstva. Komitet izvijestili smo u svrhu njegove orijentacije o Jevrekma u kraljevstvu SHS sir statf-

stičkog, historijskog, kulturnog, socijalnog i ekonomskog gledišta. Sam put naših delegata u Pariš i London bio je omogućen rijetkom požrtvovnošću nekolicine naših sumišljenika, pak im i ovim putem izričemo našu najtopliju hvalu. Djelovanje Komiteta imalo Je ne mali udio kod sastava ugovora o zaštiti manjina, što Je sklopljen izmedju antantinih vlasti f novo nastalih država na teritoriju bivše a. u. monarhije, a potpisala ga je i naša država. Naša je organizacija u stalnom konttaktu sa centralom u Londonu, podnaša joj od vremena do vremena izvješća » stanju cijon. pokreta u nas, te je u više slučaja imala prilike, da podnese stručnim departementima (trgovačko Industrijskom i financijalnom, te Pal. uredu) zatražene izvještaje, koji se odnose na dotične departmane, a s obzirom na trgovačko industrijske prilike u nas, raoguč nosti eksporta za obnovu Palestine važnih artikla, kao i importa palestinskih gospodarskih i industrijskili produkata, kot? bi mogli kod nas lahko naći prodju. Sa cijonistiđkim biroima gotovo sviju zemalja, u koliko su to prometne prilike dozvolile, stajali smo u cijonističkhn stvarima u pismenom saobraćaju, a posredstvom cion. biroa u Kjdbenhavenu dobivali smo od danskog crvenog krsta povremeno obavijesti o jevr. ratnim zaroblienieima iz Jugoslavije, koji su bili. a dijelom još su i sada u zarobljeničkim taborima u Sibiriji. Prošlog mjeseca posjetio nas je član užeg akcionog komiteta i generalni sekretar Keren Hajesoda g. Leo Hermann iz Londona, o čemu je potanje Izviješteno u »Židovu«. U pogledu unutarnje Izgradnje i proširenja djelokruga naše organizacije sa zadovoljstvom konstatujemo, da se jevrejsko nacionalna svijest u naše braće u Srbiji i Vojvodini sve to više budi i da su gotovo sva mjesta ovih krajeva sa većim brojem Jevreja stupila u usku i srdačnu vezu s našom organizacijom. U koliko je ciionistički pokret, odnosno Jevrejsko-nacionalna ideja zahvatila korijen, naišla na proširenje, izvijestit će Vas gg. referenti za Srbiju i Vojvodinu. U spoznaji goleme potrebe praktičnog rada za obnovu Palestine Radni je odbor ne čekavši odnosna uputstva iz Londona zakllučio. da obrazuje Palestinski resor i povjerio upravu s njime g. dru. ing. Avramu VVerberu koaptirajući ga članom Radnoga Odbora. Iz izvještaja g. đr. ing. VVerbera razabrat ćete dosadanji rad I djelovanje ovog velevažnog resora naše organizacije. U savezu s palestinskim radom obratio je Radni odbor svoju pažnju na učenje jevrejskog jezika. Stvorio je mogućnost, da Zagreb dobije jevrejskog učitelja, obrazovano Je nekoliko jevrej* skih tečajeva, a danas podučavaju u Zagrebu tri učitelja Jevrejski jezik. Ima tečaja za pučkoškolsku i srednjoškolsku diecu. za omladinu i odrasle. Uči se s mnogo ljubavi za samu stvar. Radni je odbor u financijalnom pogledu išao Jevrejskom Omladinskom savezu na ruku. da uzmogne nabaviti potrebita učila za Jevreiski jezik, s kojima Je opskrbljivao i sva omladinska udruženja svog saveza. Saradnjom Radnog Odbora obrazovan Je tt Zagrebu Hebrejski kuratorij. kog si je

4

»ZIDOV« (HAJHUPi:

BROJ 29. i 36.