Жидов

tori.i, bilo bi isto, kao da ga Engleskoj poklonimo. To je argumentacija Francuza. O granicama, koje su sad ustanovljene, ne trebam specijalno govoriti, jer je židovsko novinstvo o njima već pisalo. Naša je zadaća, da sad zaposjednemo Palestinu u istorijskim njezinim granicama, a nakon toga naći ćemo novih mogućnosti. Pregovaramo još s francuskom vladom radi predjela Mej Morom, koji će nakon amelioracije obuhvatiti prostor, na kojem ćemo moći osnovati nekoliko novih kolonija. Alarm u novinstvu radi nedostatnih granica inscenirali smo mi, jer smo naravno željeli veću Palestinu i pokušali da ojačamo našu poziciju. No i kraj sadašnje veličine Palestine moći ćemo, da izvedemo planove Buthenbcrga tako, da će i istorijska Palestina moći primiti oko f) mili juna Židova. Naša je sadašnja zadaća, da nabavimo neizmjerno velika novčana sredstva. Tu smo naišli na poteškoće. Amerikanci već su umorni, jer su morali namaknuti i dosad ogromne svote, a istočni Židovi uslijed ekonomskog nepovoljnog položaja i niske valute no mogu mnogo da dadu. Osim toga amerikanski cijoniste, kao da i ne shvaćaju pravo neizmjernu vrijednost odgoja mladeži u židovskom duhu. Kap pravi Business-ljudi naučeni su. da dadu novac samo za one svrhe, koje odbacuju dobre dividende. Mi, koji nijesmo filantropski cijonisti, pripisujemo ovom odgojnom problemu neizmjernu važnost, jer naša budućnost zavisi o tome, da li će naša djeca u Palestini dobiti nacijonalni odgoj. Amerikanski cijonisti vjerojatno ne naslućuju moralnu štetu, koju uslijed kratkovidne svoje politike nanose našem obnovnpm djelu. Bilo bi uzalud, da s njima vodimo daljnju borbu. Morat ćemo sami namaknuti zato potrebna sredstva. Prelazeći na problem isključivog zaposljivanja židovskih radnika u Palestini, Sokolov, da potpuno shvaća dalekosežnost ovoga problema. Kraj toga ne smijemo pustiti s vida žalosnu činjenicu, da kolonisti ne mogu plaćati veće nadnice, te su uslijed toga prisiljeni, da zaposluju i arapske radnike. Mi napokon i ne ćemo da bojkotujemo arapske radnike. Velike nade polažemo u razvitak industrije. Kvalificirani radnici dobivaju i kraj sadašnjih nepovoljnih prilika relativno visoke nadnice. Takovih radnika imade vi-lo mnogo medju istočnim Židovima. U industriji bila bi prema tomu mogućnost, da zaposlimo isključivo židovsko radnike. Glede nacijonalizacije zemljišta i odnosnih zaključaka londonske konferencije rekao je Sokolov: »Londonska konferencija izjavila se protiv momentane nacijonalizacije tla u Palestini, jer su amerikanski cijonisti uvjeravali, da u Americi daruju većinom poluasimilirani Židovi za cijonističke svrhe, koji bi nakon ovih radikalnih zahtjeva mogli da ustegnu svoju potporu. S druge strane jedva da bi i engleska vlada dopustila nacijonalizovanje zemljišta. Na pitanje, da li ne bi bilo poželjno,

malne nadnice, odgovorio je Sokolov sa ne. Arapi bi u tom slučaja poplavili kolonije. 1 kolonisti nisu danas u stanju da plaćaju veće nadnice. Poljoprivreda ne će po njegovom mnijenju igrati onu ulogu u Palestini, kako se to općenito očekuje. Samo industrijalni razvitak omogućit će opstanak milijuna. Veliku pažnju treba da posvetimo odgojnom i stanbenom pitanju. Namaknemo li potrebita sredstva, moći ćemo da povoljno riješimo sva ta pitanja.

Iz židovskog svijeta

Memorandum komito ja židovskih delegacija. Komitej židovskih delegacija upravio je apel na Ligu naroda, da vrši pravdu nad najstrašnijim zločincima, koje je ikad povijest zabilježila. Na istoku Evrope, u Ukrajini, uništava se narod od tri milijuna duša, te da u ime čovječnosti učini kraj masakrima. Komitej drži, da je ovakova akcija moguća i stoga dužnost civilizovanih naroda. Kad bi Liga Naroda povela akciju, bio bi to prvi istorijski korak obustavljanju zlostavljanja. Kategoričke izjave vlada, koje bi se priključile ovome koraku, dokrajčile bi ovo zločine. Nakon kratkog uvoda opisuje zatim memorandum na temelju opsežnog materijala stanje Židova u Ukrajini i zločine, koji su izvršeni. Iz izvještaja Crvenog krsta (prilog 1. memoranduma) razabiremo, da je od početka 1919 übijeno preko 30.000 Židova, Broj übijenih iznosi prema podatcima komiteja preko 100.000. Pogroma bilo je u 400 mjesta. Broj ranjenih i osakaćenih nadilazi stotine tisuća, a milijun Židova bili su orobljeni. Izmišljeni su najstrašniji zločini. Duševno stanje židovskog pučanstva Ukrajine približava se ludilu. Povijest ne poznaje slične zločine, a mašta najvećeg pjesnika ne bi mogla da ocrta ove strahote. Civilizovani svijet mora s toga dići svoj glas, pa tko šuti u sadanjem času postaje i sam sukrivcem zločina. Apel završuje nadom, da će se buniti svijest čovječanstva protiv toga, da übojice uživaju slobodu, te traži od Lige naroda egzemplarno kažnjenje krivaca. General Sinuths o Židovima u Južnoj Africi. Veliki rabin Engleske, dr. H e r t z došao je na svom inspekcijonom putovanju u engleskim dominionima i u Pretoriju, gdje je dočekan velikim slavljem. Dr. Hertz bio je prije izbora za velikog rabina Engleske rabin u Johannesburgu u Južnoj Africi. Kod dočeka sudjelovao je i ministar predsjednik Južne Afrike, general Smuth, koji je gosta pozdravio oduljim govorom, u kojemu je naglasio velike zasluge, koje je stekao veliki rabin za židovstvo i britski imperij. A zatim reče: Židovi Juž. Afrike su i kraj potpunog očuvanja svoga narodnoga i vjerskoga karaktera vazda saradjivali s ostalim pučanstvom u duhu bratstva na dobrobiti zemlje. U Južnoj Africi nema antisemitizma, Židovi su rado vidjeni u svim socijalnim položajima, te su postigli najljepše uspjehe. Niko nije navidan Židovima, jer su postigli us' ’ : "niionn zaslužili. Oni

su važan faktor u Južnoj Africi, a njihov upliv raste danomice. Želimo, da donose u zemlju svoje sposobnosti, du ševna i materijalna sredstva. Trebamo ovakovih sila, jer Židovi znatno su doprinijeli razvitku Južne Afrike. "Van redno dubok dojam učinio je onaj dio govora generala Smutha, kojim se bavio palestinskim pitanjem. Izrazio je svoje uvjerenje, da će palestinski projekat biti s uspjehom proveden i sokolio je Židove, da doprinesu svoj oln. l k djelu obnove. No kakogod uspješno bilo djelo obnove u Palestini, ipak h želio, da Židovi ostanu u Južnoj Air; ci, jer imadu uzvišenih ideala i dobro tradicije, svojstva, koja su podesna da blagotvorno djeluju na razvitak zemlje Državni podtajnik Harmsworth « djelovanju Sir Herbert Samuela. U počast guvernera Jeruzaliraa, Renalda Storsa, dap je Oyerseas Club lunch, kod koje je prigode Lord Northcliffe u oduIjem govotu izrazio potpuno priznanje djelovanju sir Herberta Samuela ka vrhovnom komesaru Palestine. Nadovezujući na riječi lord Northcliffa rekao je Cecil Harmsworth: »Lord Northclifh osobito cijeni, kao. sav ostali svijet, odvažnost i zadivljenja vrijednu administrativnu spretnost Herbert Samuela, kojom pplagano riješava najkompliciranije probleme Palestine«. Govornik! ističe, da je prije nekoliko tjedana imati prilike iznijeti u zastupničkoj kući us-j pjehe nastojanja Herberta Samuela] Mnoge zadaće, o kojima se živo ras- 5 ’ pravljalo u donjoj kući, našle su vetl prijo pažnju Herberta Samuela i teka što je jedan problem nabačen, stiže na ml vijest iz Palestine, da je Samuel veJ stvorio komisiju, koja će se baviti s tiJ pitanjem. Stvorio je vijeće, koje pJ svome sastavu njegovu sposobnost Ovi Vijeće ne sastoji iz samih činovnik ! već su sa razmjerno zastupani muliJ medanci, hrišćani i Židovi. Velika vi zasluga Samuela, da je znao pobud i u samoj zemlji smisap i razumijevali* za velika pitanja, koja se imaju rješiil Našao je i vremena, da se uputi I teško pitanje zemljišta, pitanje, koje .1 izazvalo debatu u obim kućama. Izrac I je velik prpgram za gradnju ces'l Možemo sebi čestitati, tako je zavr i Harmsvrorth svoj govor, da imademo 1 Palestini kao vrhovnog komesara Si Herbert Samuela, a kao guvernera I Jeruzalimu Ronalda Storrsa. Kongres židovskih farmera u Ar. | rici. Židovski dopisni ured javlja j New-Yorka: Pod predsjedanjem Lou® Marshalla otvorena je dvanaesta -fl dišnja konferencija federacije Židov- I farmera u Americi. Predsjedatelj i.-® u svom pozdravnom govoru, da s<‘ I činjenice, te Židovi živo stisnuti u us® uličicama grada, ne smije zaključiti I nemaju volje za poljoprivredu. Posij® ca je to galuta. Marshall apelirao jc I amerikansko židovstvo da stvori v< H armiju poljoprivrednih radnika. Pr® izvješću tajništva iznosi imetak od l l ® židovskih farmera u Americi preko I milijuna dolara na nekretninama, ni milijuna dolara vrijedi inventar. Promicanje obrta i poljodjelstva "I dju Židovima Rusije. Pariški dopi® >J. P .Z.« izvještaje: Izvanjska del®

4

»ŽIDOV« (HAJHUDI).

BROJ 2.