Жидов

dinaca da bude upravljeno na stvaranje financijskih pretpostava cbnove Palestine: na Keren Hajesođ, na Židovski Narodni h'ond na stvaranje jezičnih pretpostava i na stvaranje strukovnih čovječjih pretpostava za nju, laj nije sazrio do snage pionirstva i taj ne shvaća tragiku židovskoga naroda punoćom svojje duše. I ništa ne može toliko da rasruži, koliko osjećaj, da se problemima i riječima bez čina prikriva smalaksalo mladašt' o y .ledan idealni haluc može da znači za stvar više nego 11 jedna cijela zajednica. Jedna zajednica, kao Sto je Bar Giora u Beču. u kojoj ne može da bude nitko, koji doista ne uči jevrcjski, dia njime govori i nitko, koii ne radi i ne daje za Keren Haiesod. vrši kudikamo zamašniji uticaj činom nego li bogzna koji broj zaključaka i povslanica. 1 jedna Safa Berura u Sarajevu sa svojom sitnom dječicom, što se natječu u znanju svoga narodnoga jezika, jest narodno-kulturno-uzgojna stanica prvoga reda ne tek za djecu što uče, nego za roditelje, što su stigli ’li nemaju snage da se obnove. Ona će mladež moći ;-;a sebe da kaže, da je do kraja izvršila svoj zadatak u narodu, pred kojom će stariji naraštaj za pet deset, dvadeset godina poniknuti očima od stida, što toj mladeži nije dao ništa na put u nov život, a ona sama iz sebe obnovila je i oživila sve vrednote naroda i pomladila starost svohh otaca i njihovu kičmu i njihovo srce.

Promjena zvanja

Postalo je već općom zasadom; Dioba zvanja našega naroda je svagdje nezdrava i nenaravna; nezdrava i nenaravna kao sve u našem narodu od početka diaspoire; nezdrava i nenaravna uslijed uvjeta prilika, nametnutom prisilom. Nezdrava dioba zvanja ima ovu formulu: Hipertrofiju intelektualnih i neproduktivnih zvanja (posredništvo izmedju producenta i konsumenta) u očitoj protimbi prema srazmjerno malom broju produktivnih zvanja. Jasno se to spoznalo već na početku cijonističkug pokreta, odkad je postavljen zahtjev za preporod židovstva na svim Unijama. No taj zahtjev ostao je na jednoj liniji, na onoj promjeni zvanja više platoničan, no na ostalim linijama. Duševni je preporod par iniciiran. tjelesni preporod, odgoji »Mišićnog morao se stisnuti u uske zidove gombaona i u čedne granice športskih igrališta i ostao* je kraj toga s rijetkim iznimkama samo svrhom, jer nije mogao da uzme u obzir konačni cilj: stvaranje mišićnog židovstva« za odgoj produktivnih radnika. To se promijenilo u času, kad je cijonizam prešan iz stadija predratnog cijonizma. »pohtčkog« a i »praktičnog« preko etape diplomatskih izjava simpatija i obećavanja, u stadij mogućnosti (Ostvarenja u. sadanji stadij, koji nam namiče dužnost. da pretvorimo u zbilju mogućnosti, koje nam pruža mandatarna vlast, da iz dugo iščekivanog chartera za Palestinu stvolimo narodni u Palestini. Pod tim vidom i podstrekavano posvemašnjim osiromašenjem gustog židovskog pučanstva istočne Evrope nastao je sna/an poticaj za reproduktiviranje Ži-

dova: Hehaluc pokret, koji bi imao da iz nevoljnih intelektualaca, bezposlenih trgovačkih namještenika i drugih »zračnih ljudi« stvori poljoprivredne radnike i seljake, koji će po mandatarnoj vlasti prezentiranu zemlju, tlo Erec Jisraela, ponovno osvojiti za židovski narod. Hehaluc pokret nastao je dakle pod palestinskim vidom, on je prema tome iskljuc:vo palestinocentrički orijentiran. Za budućnost Židova, koji ostaju u galutu, ne dolazi Odgoj poljoprivrednih radnika u obzir. Taj odgoj ne može medju inim i uslijed sve većeg glada za zemljištem u autohtonih naroda još dugo vremena biti odlučan za pretežiti dio Židova, koji ostaju u galutu, a to je ujedno većina našeg naroda. No uporedo sa hehaluc pokretom došlo ie do toga, da su se židovski krugovi počeli baviti drugim produktivnim zvanjima. djelomice i pod već prije razloženim palestinskim vidom, no prije svega, jer se taj način takoreći sam od sebe namet nuo uslijed osiromašenja židovskih masa u Rusiji, u čijim se okrajnim državama, u Poljskoj te Beču i u židovskim centrima Njemačke okupljali židovski bjegunci iz istoka. Oni su uslijed nastalih prilika natjerani u produktivna zvanja obrtnici i kvalificirani radnici a i sami traže ta zvanja, u koliko nisu zapali u »zlosretno šiberstvo«. koje se ograničilo na neznatni dio naroda. Ova druga forma reproduktviranja u znatnoj će mjeri koristiti obnovnom djelu u Palestini te je bez sumnje za Palestnu od jednake važnosti kao i poljoprivredno radništvo, no od te forme može se iščekivati i ozdravljenje i onoga dijela naroda, 'koji ostaje u galutu. Što više, danas već možemo vidjeti rezultate, kako to pokazuju izvještaji iz sovjetske Rusije. Njima se i ovdje u galutu pruža socjalno osigurana budućnost i za to ne će opseg ove druge forme promjene zvanja biti regulisan potrebom Palestine ovom vrsti radnika n protimbi k odgoju poljoprivrednog radništva, koje će se morati. kako je prije razl'.žcno, /a dogledno vrijeme prije svega pnagoditi potreba ma Palestine. Sve to vodilo je pored hehaluc pokreta. počecima više ili manje sistematski provedene promjene zvanja židovstva, a dosad postignuti rezultati, kod su često vrlo povoljni, imali su ža posljedicu, da je i u zemljama s manjim socijalnim pritiskom potaknut ovaj proces gospodarskog ozdravljenja, u čemu židovske omladinske organizacije, koje hoće da odgoje židovsku omladinu za bolju i sretnu budućnost. živo učestvuju. U ovm zemljama socijalnog pritiska, i kod nas u Jugoslaviji. potaknuto je ovo ozdravljenje dvostruko determirano: Jedno, dbzirom na gospodarsko osiromašenje, koje će nastati. a zatim u svijesnom provodjenju ideje preporoda: dugo već zahtjevano »mišićno židovstvo«, ne samo kao samosvrha, koja se iscrpljuje u gombanju i športu, već ono. koje teži gospodarskim ciljevima dakle pravom preporodu. Tamo gdje su svladale i vladaju nesretne socijalne prilike stvorila je nužda organizaciju promjene zvanja: u drugim je zemljama oprezno pripravlja, tako i u nas p Jugoslaviji.

Već dulje vremena bave se Savez židovskih omladinskih udruženja i Židovsko akademsko potporno društvo u Zagrebu s idejom takbvih institucija, te su već lijep pripravni rad dovršili. 1 palestinski Ured za Jugoslaviju bavi se tom idejom s jedne strane, da uzgoji pored haluca obrtnike i kvalificirane radnike, koje treba Palestina, a zatim, da stvori židovskim ratnim izbjeglicama mogućnosti, da ne moraju prosjačiti. Ovo posljednje bez sumnje nije stvar samog Palestinskog Ureda, te se može spojiti s prije spomenutim nastojanjima Saveza židovskih rtmladinskh udruženja i Židovskog akademskog potpornog društva, ali bi moralo i kraj toga ostati eminentni interes ukupnog židovstva, te bi prema tome bilo važno polje rada za Savez jevrejskih općina. Konačno uredjenje ovakovog židovskog ureda za unapredjenje obrta u Jugoslaviji uslijedit će doskora Po uspjelom uzoru »ureda za unapredjenje obrta židovskog narodnog vijeća u Beču« naravno u čednijem opsegu, koji odgovara našim prilikama. O tome i o nekim principijelnim pitanjma bt će govora u narednm člancima. Dr. B. St

Sokolov o sadašnjem položaju

Nahum Sokolov daq je izdavaču *Jijdische Presszentrale Zurich< interview, iz kojega donosimo ovo: Naš se položaj nije u zadnje vrijeme mijenjao. Meti posjet Millerandu nije imao za povdd nikakav unutarnje židovski politički motiv, kao primjerice promjena odnošaja glede deklaracije Francuske ... Tu prihvaća nova vlada kao i prijašnju, te preuzima sve konzekvencije iz te obveze. Svaka promjena vlade prouzrokuje ovakove diplomatske korake, koje u ovakovom slučaju poduzimaju poslanstva ili druga politička zastupstva. S jedne strane valja uputiti nove ljude, steći nove prijatelje, a s druge strane, da se iskoriste veze s vodećim ličnostima, e bi se uzdržao i ojačao jednom probudjeni interes. Kod svake krize i promjene ministarstva mora da se računa i time, da su ljudi, koji dolaze na vladu, ili netačnn slabo upućeni o židovsko-političkim pitanjima ili su često dobili svoje informacije sa nežidovske nama neprijateljske strane. Moramo biti vazda na oprezu i vršiti one zadaće, koje inače vrše poslanstva. Sto se palestinskog mandata. ne smijemo ni tu stvar puštati s vida. Poznato je. da se mandat iz tehničkih razloga nije mogao registrirati po Ligi Naroda u Ženevi, jer još nije mirovni ugovor s Turskom ratificiran. Turska je nezadovoljna, ne možda zbog Palestine i Sirije, već zbog Male Azije, i pitanje revizije mirovnoga ugovora (Jd Sevresa, koje je sad nabačeno, odgadja definitivno riiešenje pitanja mandata. I premda nezadovoljstvo Turske ne potiče zbog Palestine. ipak ne može da uslijedi konačno uredienje. dok nije Turska ratificirala cijeli mirovni ugovor, te nam nameće dužnost, da stvar revno pratimo iako se u pogledu Palestine nije ništa promijenilo.

2

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 4.