Жидов

lili se trebamo bojati, da će se nešto mieniati. Za uređienje pitanja granica je, cako sam to već prije izjavio, izabrana (omisiia. koja će da uredi pitanje iskorišćivanja vodenih snaga u predjelima, što stoje pod franceskim utjecajima, a koje će pitanje biti, kako se čvrsto ufamo, riješeno u našu korist. Franceska veli, da t>; bila pripravna ustupiti nam taj predjel, ali ne će da ga ustupi Engleskoj. Danas, gdje razvoj jedne zemlje zavisi o sasvim drugim preduvjetima, ne bi smjele takozvane istorijske pretenzije biti odlučne za ustanovljenje granica jedne zemlje. a isto tako ni za procvat i razvoj u doba u kojem se toliko govori o elektrificiraniu Palestine. Sad. u prvo vrijeme, zavisit sve o tome. koliko ćemo biti dorasli, da unutar doznačenih nam granica izvršimo veliki zadatak, koji iziskuje enormna materijalna sredstva. Domala poći će u Ameriku delegacija, koja sastoji od Weizmanna zastupnika Keren Hajesoda, da bi tamo razčistila neka spornu pitanja. Amerikanci žele. da se njihove prilike ispitaju još prije sjednice Velikog Akcijonog Odbora. Ja sam ne mogu sad otići iz Pariza, te s toga razloga ne magu se priključiti delegaciji, koja će poći u Ameriku. Ne snmniam, da će delegacija doći da sporazuma s amerikanskim sumišljenicima.

Iz židovskog svijeta

Plenuma sjednica komiteja židovskih delegacja. Pariš. Na početku druge sjednice izvjštava generalni sekretar Motzkino djelovanju komiteja u zadnjem polugodištu. Komitei je postao centar, gdje se stječe sve, šta se tiče položaja Židova u svim dijelovima svijeta. Pri tome je mnijenja, da se smije učiniti za židovsko nučanstvo samo to, što to pučanstvo traži. Komitei se ne bavi tutorisanjem, već podupire pravednu borbu židovskih masa za svoja prava. Motzkin upozorio ie na potrebu reorganizacije komiteja. Komitei ie osnovan na principu veze sa židovskim masama u zemljama,gdje stanuju, a ova veza treba sada da ojača. Predsjednik komiteja, N. Sokolov daje pregled o bogatom političko-diplomatskdm djelovanju komiteja i uspjesima istoga. Jednako ispravna kao djelovanje komiteja završio je Sokolov je ideja istoga kao demokratskog reprezentatna židovskog naroda. Ova je ideja imala od časa svog postanka mnogo protivnika, mnogi su se bojali. Dogodilo se isto što i s amerikansboržiđovskim kongresom. 1 on je morao da svlada jake protivnike i mnoge sumnje. Ali težnia nacijonalnih organizacija za aktivnim sudjelovanjem kod borbe za židovske interese i židovsko pravo, potreba jedne istinite, demokratske narodne reprezentacije shvladala je sve poteškoće i obe građjanske organizacije, komitej židovskih delegacija i amerikansko-židovski kongres postoje i djeluju. Sokolov je nadalje opširno prikazao položaj Židova u Madžarskoj, te je u vezi stime predložio konkretne mjere. Konferencija primila je do znanja točni izvještaj o pogromima upriličenima no Balahovicu i držanju Sawinkowa prema njima. H i n d e s traži, da se komitej

obrati na savez naroda i zatraži, da preda sudu generala Balahovica, kao glavnog organizatora najnovijih pogroma u Bijeloj Rusiji, slično kao što je komitej predao savezu naroda listinu Denjikinovih ukrajinskih generala, koje valja izručiti sudovima. Prijedlog je upućen birou komiteja. Izaković je podastro interesantni izvještaj o. položaju kavkaskih Židova, koji sadržava do sad nepoznate podatke o životu Židova u Kavkazu. Kavkaske židovstvo sastoji iz tri dijela; brdskih Židova. koji stanuju u Daghestanu i Aserheidanu (oko 60.000 duša), gruzinski Židovi. koji stanuju u Orusiniji (40.000 50.000) i evropski (ruski) Židovi, koji stanuju poglavito u Baku i Tiflisu te dosižu broj od kojih 30.000 duša. Vrlo mnogo trpili su za vrijeme rata brdski Židovi. kojima su Čerkezi oteli zemlju, koiu su već preko sto godina obrađjivali. Istodobno potjerani su i iz sela. Bez obzira na stari, tradicijonalni prijateljski zajednički život s muhamedanskim pučanstvom upriličeno je nekoliko pogroma. koji su sasvim uništili židovsko pučanstvo. Bolji bijaše položaj gruzinskih i evropskih Židova. Posljednji razvili su živ nacijonalni rad te su organizirali općine i narodna vijeća. Hans Ko h n izvještava o položaju Židova u Čeho-Slovačkdj, gdje vlada dokazuje svoje simpatije prema židovskom pučanstvu, čije pravedne nacijonalne težnje uvažava. Vlada čvrsto ostaje na stanovištu židovske ravnospravnosti i židovsko-nacijonalnih prava* Što se naprotiv tiče Slovačke, nije na žalost povo, lian odnošaj upravnih oblasti prema Židovima kao ni njihov • ekonomsiki položaj. Iz egzekutivnoga komiteja židovske svjetske pripomoćne konferencije. Na zadnjoj je sjednici zaključeno, da se pošalje delegat u Poljsku i to u područja Rovno. Kovel itđ.. da se organizira akcija za transportiranje ondašnje ukrajinskožidovske ratne i pogromske siročadi u one zemlje, čije su se pripomoćne organizacije izjavile spremnima, da preuzmu uzdržavanje i odgdi ove siročadi. Ova je misija povjerena savjetniku dru. Krameru (Bukovina). Dr. Kramer ima još zadatak, da se informira o stanju židolvskih bjegunaca iz Ukrajine. Argentinski je centralni pripomočni komitej brzojavno izjavio želju, da primi u Argentiniju 100 siročadi. Prema vijestima iz Rumunjske, traži se onamo 50 djece. Dr. Kramer podastro je projekat židovskog medicinskog društva u Wienu glede posredovanja namještaja za židovske liječnike. Konačno projekat nekog židovskog filantropa, koji se izjavio spremnim, da podigne u istočnoj Evropi veći broj üboških domova. Egzekutiva stavit će se u dogovor sa odnosnim židovskim organizacijama i općinama, da osigura održanje ovih domova. U stvari pripomoćne akcije za siromašne studente zaključeno je, da se osnuje u Parizu društvo, koje će povesti veliku akciju za židov. intelektualce. Ovome društvu bit će dostavljen predlog dra. Kramera glede osnutka židovskog djačkog doma u Wienu. Na koncu pretresena je centralizacija pripomoćnog rada u Rumunjskoj. .|ewish boarđ of deputies za galičke bjegunce u Wlenu, Židovski dopisni ured javlja i Londoha: Jewish board of deputies bavio se u svojoj zadnjoj sjednici pod predsjedanjem L. Rothschilda pitanjem židovskih bjegunaca iz Galicije, koji žive u Wienu. Na izvještaj tajnika Joint Foreign Committee obratio se lokalni odbor jednog bečkog društva na komitej s upitom ,ne bi U bilo moguće obzirom na opasnost izgona, koja prijeti židovskim izbjeglicama u Wienu, da se smjeste negdje na zapadu, a naročito u Engleskoj. U odgovoru na taj upit uputio ie sekretar prije svega na ustanove mirovnog rgovora od Suint-Oermaina, te tražio pobliže upute n primjeni tih ustanova u Austriii prema strancima. Kosporazuman je su akcijom svoga tajnika i zatražio informacije o željama bjegunaca u pogledu njihovog prava po mirovnom ugovoru.da postignu austrijsko državljanstvo. Iz izvještaja, koji je primio tajnik o položaju Židova u Austriji i Ugarskoj proizlazi, da je položaj u Austriji vrlo nesiguran. Komitej zaključio je, da će sve činjenice o stanju Židova u Austriji i Ugarskoj predati engleskom ministarstvu za inostrana djela. Američki komitej za čuvanje nacijonalnih i religioznih minoritetskih prav 3 u Evooi. U Americi osnovan je komitej od poznatih uvaženih državnika i prominetnih ljudi za obranu svih nacijopalnih 1 religijoznih minoritetskih prava, koja su u Evropi izvrgnuta povredama. Izdani manifest brani poglavito Židove od ;kleveta. koje su protiv njih podignute. Komiteju pripadaju medju ostalim; bivši predsjednik Taft. bivši državni tajnik Bryan, Hoover. kardinal Gibbons, Morgenthau, Louis Marshall. Oscar Strauss i Stephen Wise. Američki senat protiv ograničenja doseljivanja. Senatski komitej, koji se pozabavio pitanjem doseljivunja, došao je nakon saslušanja od prdko 50 stručnjaka do zaključka, da ne postoje opasnosti, zbog kojih bi se moralo doseljivanje obustaviti na jednu godinu, kako to hoće Johnsonov predlog. U izdanom se raportu kaže, da se optužba, da bi milijuni stranaca poplavili zemlju, prouzročili besposlenost i na ovaj način doveli zemliu do ekonomskog ruina, ne može da održi i da doseljivanje uistinu ne treba da zabrinjuje. Židovsko školstvo u Wienu. Iz izvještaja društva za židovsko školstvo u Wienu vadimo; Pred godinu dana osnovano je po židovskom vijeću društvo za židovsko školstvo, koje je odmah započelo , izgradnjom židovskog školstva. Valjalo je podignuti školu, koja će učenicima pružati sve, što im daje državna, a osim toga židovsku mladež uputiti i u židovsko znanje upoznavši je s jezikom, literaturom i povjesti njezinog naroda, te usaditi joj ljubav k židovstvu. Svoi nad započelo je društvo osnutkom židovske srednje škole. U oktobru 1919. otvoren je prvi razred židovske realne gimnazije s trim paralelkama. Broj učenika neprestano raste. I drugi razred ima 2 paralelke. Naučna osnova podudara se s onom državnih škola. Jevrejskj se kao živi jezik podučava i to 7 sati nedjeljno

BPOJ 4.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

3