Жидов
Škola postigla je uspjeh ne samo u jevrejskim već i u općim predmetima, te su državni školski inspektori pohvalili uzoriti red te napredajk škole. U cfctobru 1920. osnovana je »židovska pučka škola< u 20. kotaru. I ova škola bila bi đpskora potpuna, učenika ima mnogo, no nema lokala za pottmnu skoriti, na kojoj rade vanredno spremni i požrtvovni učitelji. Društvo je nadalje osnovalo kurs za jevrejske učitelje. Osim predmeta, koji se podučavaju u državnim školama uči -se i ievrejski te učesnici moraju u rdku od 2 godine da nauče toliko jevrejski, da budu osposobljeni za učitelje jevrejAog jezika. Konačno društvo uzdržaje razne kurzeve za početnike, U kurzevima traje dnevno obuka dva sata, a nakon šest mjeseci treba učenici da su naučili govoriti i pisati Konstituiranje praškog Jointa. U praškoj židovskdi vijećnici obavljeno je konstituiranje praške sekcije American Joint Distribution Committee. Leon Wec hs• t e r razložio je razvitak, sadašnje stanje, te namjere Jointa. Bezuvjetno je nužno da i židovstvo predjela, koji trebaju pomoći takodjer sa svoje strane doprina*aju riješenju problema, koji nastaju, te da preuzme zadaću za slučaj da bi Joint orestao djelovati. Početak za ovaj rad je već učinjen i nedavno osnovana židovska središnjica za socijalnu skrb u Cešlkoi. Moravskoj i Šleskoj sigurno će vrlo blagotvorno djelovati. Skupština primila io s odobrenjem razlaganja gosp. VVechslera. te je izabrala odbor od 36 članova, u kdiem su zastupane sve grupe i smjerovi praškog židovstva Predsjednikom izabran je g. Rudolf F u ch s, a potpredsjednikom gradski zastupnik dr. Ludvig Singer. predsjednik Židov sicog narodnog vijeća, Richard Koh n, zastupnik saveza čeških Židova, dr. Emil Weimayer (Brej Brit) i Hugo Wa|dstein (Poale Cijon). Židovski oripomoćni u sovjetskoj Rusiji. Prema sasvim autentičnim vijest:ma obavlja se dioba pomrčivig »ovca. živežnih namirnica i odijela, koje se šalju u sovjetsku Rusiju po apsolutno uskogrudnim komunističkim partajskim interesima. Oskudne židovske mase nemani od tog ni najmanju korist. Priznaje se i javno, da osim židovskih komunista nijedna druga židovska institucija nema pristupa u diobenu organizaciju. Ovaj komunistički komitej prima sva amenkansko-židovska pripomoćna sredstva ? dijeli ih po vlastitoj uvidjavnosti. bez ikakve dužnosti obračuna i bez svake Kontrole. (Ove neurednosti čini se, da su prouzročene usjiied lakovjernosti Jointdelegata. koji su otposlani u Rusiju, te su ovakvi ugovor sklopili sa sovjetskim oblastima).
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Dr. Mak« Nordm Naša se vijest u prošlom broju o smrti majstora Nordaua na našu radost ne potvrđjuje. Mi smo je donijeli prema vijesti novinskoga odsjeka, koji ju je dobio kao radio-brzojav iz Liidna. Mi smo se obratili telegrafski na kompetentna cUoaistička mjesta, od Ikojih smo dobili obavijest, da Horda« živi.
VVeitzmaun i Mond u Palestini. Weitzmann i Mond stigli su u Jeruzalim. Tajnik Vaad Hacirim, dr. Eliaš, nosao im je u susret do Port Saida. Mond izjavio je nakon oduševljenog dočeka i pozdrava. da nijedna vlast na svijetu ne će moći da spriječi Židove na djelu izgradnje narodne domaje. Njegovi su prijatelji pripravni da saradjuju svim snagama. a poteškoće su malene. Wcitzmannn govorio je o položaju cijonističkog pokreta te ističe, da je sadašnja Tvriza samo psihološka i da ćemo je doskora svladati. Mo-uđ od sad nosi dio odgovornosti za sav cijonistički rad. Iz leruzalima pošli su Mond i Weitzmann u pojedine židovske kolonije. Warbur« o zadaćama ciionističke organizacije. Profesor dr. Otto Warh u r g; bivši predsjednik svjetske cionističke organizacije, posjetio u pratnji dra. Ruppina Hajfu. Pri velebnom dočeku, što su ga Židovi priredili Warburgu. molili su ga da iznese svoje stajalište u nekim važnim pitanjima. Warburg izjavio je prije svega da protimbe izmediu evropskih i amerikanških cijonista nisu principijelne naravi. Nada se, da će se doskora zagladiti sve nesuglasice. Ciionistička organizacija ne bi smjela danas da se za sve brine i da sama sve uradi. Ona ima da izvrši prije svega dviie velike i vrlo važne zadaće, koje ne smiie nikome prepustiti: nabava zemlji što no Židovskom narodnom fondu i širenje jevrejskoga jezika gradnjom pučkih, srednjih i visokih škola. Jevrejsko školstvo ne smije da zanemaruje ili da ga odbaci. S problemom kolonizacije mogla bi se baviti i druga društva kao primjerice Ica. Cijomstička organizacija mom da nadie sredstva i puteve za emigraciju velikih židovskih masa u Palestinu. Glede opasnosti, da će u Palestinu doći samo neirnućni elementi, odgovoft'io je Warburg. da je velika emigracija, koja je započela. iznenadila vodstvo, koje nije moglo dovršiti sve priprave za stvaranje mogućnosti opstanka. Tim vrlo važnim pitanjem bavi se sigurno vodstvo, a nema sumnje, da će se o tome raspravljati i na sjednicama Velikog Akcijonog Odbora, koii će se domala sastati na vijećanje. Izjave Frauz Oppenheimera o metodu kolonizacije. Čuveni učenjak profesor dr. Franz Oppenheimer, koji je svojim važ nim teorijama i idejama na području naciionalne ekonomije stekao glas svjetskoga autoriteta, bio je liuhezan. da odgovori izdavaču »Jiidische Pressezentrale Ziiricb na slijedeća pitanja: Kako si zamišljate kraj sadašnjih prilika razvitak zadrugarstva. specijalno gospodarskog (kvucotV u Palestini?« »Moje ie mnijenje, da bi vddstvo trebalo glavnu pažnju da posveti razvoju zadrugarstva. prije svega gospodarskog. Za gospodarske i vrtne zadruge ne može se nasmoći dosta zemlje. Kraj dovoljne -terrac liberac« nije kapitalizam opasan, kako ie već Marks znao, pa se privatnoj inicijativi onda može da pušta sloboda. Bez ove ue dolazi u zemlju niti dosta novaca niti dosta privredne energije. Što se tiče Vašeg upita glede židovske masu« emigracije u druge zemlje osim Palestine. ne mogu ništa da kažem. Bojim s«, da bi mogla valuta onemogućiti svaku veću
akciju u tom smjeru. Pored tuga stojimo očito pred teškom industrijalnom krizom, te su izgledi za pretežno industrijalno i komercijalna stanovništvo veoma slabi.« Na upit. koje je sadašnje stajalište prof. Oppenheimera prema cionističkoj organizaciji i njezinim planovima glede izgradnje Palestine, izjavio je slijedeće: »Nikada niesam promijenio svoje stajalište prema cijonizmu. Sa radošću opažam, da se pokret nakon perijoda, gdje sam bio prisiljen, da stojim postrance. opet približuje mome stajalištu. Jeđae od prvih vođin potvrdio mi jc naročito ovu činjenicu za vrijeme moga boravka u Londonu. Odobravam, da sadanje vodstvo smatra koloni zaci ioni problem čisto gospodarskim. Moramo še prilagoditi našim prilikama, ako ne ćemo. da se dogodi velika nesreća. Osobito mi ie na srcu pitanje Arapa. Ne će li Židovi smatrati Arape sasvim jednakopravnim i svojom braćom, ne će li im pružati sve predmet- i primiti ih u sve zadruge, tada sami Židovi opravdavaju svaki antisemitizam i razaraju svoie vlastito djelo gospodarski i nolitički. Gospodarski zato. što se u zemlji ne smije trpjeti klasa »slobodnih radnika«, a politički, jer ne će inače nikada hiti mira u zemlji. Ne nasmogne Ii Židov, parija medjn nacijama, moralnu snagu, da postavi uzornu sliku zajedničkog života izrneđju više naroda, tad on i ne zaslužuje ništa drugo, nego da se norušc sve njegove nade. Neka bi veliki čas našao veliko pokoljenje!« Fond za židovski universitet. Centralni ured Keren Hajesoda razašlao je svim cionističkim organizacijama cirkular s obavijesti, da je kod Keren Hajesoda osnovan fond za jevrejski universitet. Fond primit će darove, ikoji se naročito damin za universitet ili za kaji posebni fakultet. Fondom za universitet upravljat će isti odbor, koji upravlja sa Keren Hajesodom, jer je taj fond samo dio Kereu Haiesoda. Darovatelji dobit će za svoje darove potvrde Keren Hajesoda. Za stručnu raspravu projekta universiteta osnovan ie u Londonu pod predsjedanjem Lord Rolhschiida komitej, koji je u stalnoj vezi s najvećim židovskim učenjacima u Evropi i Americi, da bi se koristili njihovim stručnim znanjem pri ostvarenju projekta za jevrejski universitet. Njemački necUonisti za Keren Hajesođ. Blagajnik »Zentralverein deutscher Staatsbiirger jiidischen Glaubens dr. Holla n d e r izjavio je u javnoj skupštini. da je dužnost svih njemačkih Zida va, da doprinesu svoj obol za Keren Hajesođ. 2 i doI milijuna dolara za kupovani« zemlje. Na jednoj konferenciji njuiorškik ciktnista u hotelu -Pennsvlvarila* stvoren ie izu saslušanja referata Bernharda Rose n blata, predsjednika American Zion Common\veath. Jakoba de Haas i Abrahama Goldberga zaključak, da se medin Židovima New-Yorka namakne 2Va milj u na dolara u svrhu kupovanja zemlje u Palestini. Njujorški cionisti uprijet će sve sile da ovaj iznos sakupe za A. Z. C. da naredno« pesaha. Pročitano ie i Weizmannovo pismo, u koie i«u čestita A. Z. €. za ovu kampanju i želi ioi dobar uspjeh.
4
»2 IDO V« (HAJHUDI)
BROJ 4.