Жидов

Odgoda sieđnice Velikog Akcijonog Komiteta. S obzirom na to. da američki članovi Velikog Akcijonog Komiteja ne ■Kiču u mjesecu februaru doći u Evropu, aaputit će se prof. Weitzmann u pratnji ■ekolicine članova direktorija Keren liaksoda neposredno iza njegova povratka iz Palestine u Ameriku, da do zasjedanja Velikog Akcijonog Komiteja zagladi neka nesporazumljenja i razrožnosti mišheaia, koju još postoje. Uslijed toga odgodjeno je zasjedanje, koie je bilo sazvano za 13. februara u Londonu, na kasniji rok.

Iz Jugoslavije

Mostarska farma »Geula«. Od 3. do ♦>. januara o. g. boravili su u Mostaru izaslanici S. c. I. i Pal. ureda gg. Rikard Herzer i Peliks B a u m sa zadatkom. da prouče ekonomske uvjete, pod kojima je smještena farma >Oeula« i da ih - u koliko je to još moguće dovede u sklad sa ekonomskim principima, Ki koiima ima da bazira racijonalno gospodarstvo. Za slučaj nemogućnosti reparacije dotadanjih uvjeta, imali su izaslanici punomoć, da razriješe ugovore sa posjednicima zemlje, što je obradjuju hahici. i da ih premjeste na jedno od dobara. s čijim su vlasnicima utanačeni povoljni uvjeti za smještenje i strukovnu izobrazbu halucim. Na ovo alternativno niešenje odlučio se Pal. ured sporazumno »a S. c. I. temeljem izvještaja Pal. komisije u Mostaru i izaslanika Pal. ureda Jeli ude Altmanna. iz kojih je crpio uvjerenje. da gospodarska uprava ove farme ne odgovara osnovnim principima ekonomije. što je bezuvjetni zahtjev za prosperitet poljoprivrede, a pogotovo kod jedne od najintenzivnijih njezinih ‘krana. kaošto je vrtljarstvo, koje iziskuje znatnu investiciju kapitala i rada, stručnu i mnogogodišnju lokalnu praktičnu izobrazbu ekonomskog upravitelja, te marljivost sposobnost i ustrajnost radnika. Sadašnji je P. U. ispitujući ustrojstvo farme, ekonomsku upravu i organizaciju rada. morao ustanoviti, da ne predleži ni jedna od najelementarnijih pretpostava za povoljni razvitak farme, pogotovo ne za rentabilni rad u cilju materijalnog uspjeha. Vrtljarstvo u većem stilu, kako je zamišljeno osnutkom mostarske farme, treba najbolju zemlju, najpotnniju pažnju kod obnadiivanja. izdašno djubrenje. unapred odredjeni plan zasadiivanja, valjanog orudja u dovoljnom broiu. dobro organizovanu prodaju »lodova i. t. d.. a kad bašče sa velikim upravnim troškovima kao u ovom slučaju. valja uzgajati posebne vrste povrća, kao što su rano i delikatesne povrće, a ka opet iziskuje posebne naprave za uzgoj 5 otpremu. Pal. ured se uvjerio, da nije gotovo nj na jedan od ovih zahtjeva »zet obzir. Izaslanstvo moglo se uvjeriti, đa su ža Pal. komisiju u Mostaru iz nepovoljnih ugovora izvirale najrazličitije poteškoće. njezin požrtvovan i ustrajan rad stoga nije mogao uroditi vidljivim uspjehom. a povrh toga morala se neprestano horiti za nabavu potrebitih golemih nov-

čanih sredstava. Plemenitom nastojanju mostarske Pal. komisije, koja nije žalila ni vremena, ni materijalnih žrtava, treba zahvaliti, da se farma uzdržala. Izaslanici su zajedno sa mtofctarskom Pal. (kom. kroz nekoliko dana proučiti sve ekonomske i financijske mogućnosti za daljnje uzdržavanje farme uz reorganizovanie njezinog ekonomskog i unutarnjeg ustrojstva i u pretpostavci mogućnosti promjene đosadanjih ugovora na povoljnloj osnovci. Nakitu svestrane kalkulacije, uzev u račun đosadanje investicije od cca K 130.000 došlo se do zaključka, da bi za slučaj napuštanja farme trošak za poje dinog lialuca, uračunav troškove premješteni« znosio oko K 10000, a za slučaj uzdržavanja farme uz promijenjene uvjete ugovora i reorganizaciju njezinog ekonomskog i unutarnjeg ustrojstva uzev u račun iščekivani priplod, samo oko K 6000. Uspjelo je ugovore u gdjekojem pogledu promijeniti u korist farme, naročito su u ugovorima predvidjene investicije svedene nu minimum, te nadjen način jeftinije zvedbe. Da se uzmognu bašče racionalno obradjivati otpušten je dosadanii ekonom, koji u ovoj grani gospodarstva nije stručnjak, te na mjesto njegp namješten domaći baščovan, jedan od najvrsnijih u Mostaru, koji ima da prema sporazumno odredjertnm planu rukovodi rad i praktički poučava babice. U grupi samoj nije bi to poželjne harmonije. pak su stoga neki haluci, po vlastitoj želji premješteni, a grupa izabrala je novo administrativno i tehniflko vodstvo. Dosljedno izradjene su sporazumno sa halncima ustanove u pogledu nutarnjeg ustrojstva grupe i pogledu odnosa grupe prema Pal. komisiji u Mostaru. te Pal. Uredu. Izvještaj, što ih je medjutim naš resor za halucpokret primio od grupe, govore o liepom napretku rada na farmi i o najboljem raspoloženju posl. novim uredienim okolnostima. Za vrijeme svoga boravka posjetili su izaslanici Židovsko cUmladinsko društvo »Kadima«, gdje s« od cjelokupne omladine lijepo dočekani kratko referirali o današnjem položaju židovstva i o zahtjevima. što ga ovaj stavlja na svakog pojedinog člana organizacije.

Iz Palestinskog ureda

Skrb za židovska djecu n Beču. Prošle godine uspjelo nam je predusretljivošću tadašnjeg povjerenika za socijalnu skrb srcu jesti ti u Hrvačkoj i Slavonip i Basni oko 300 židovske izgladnjele, blijede i slabokrvne djece iz Beča. koja su se oporavljena nakon dva mjeseca vratila u Beč. dakle u oči zime. u najteže doba u pogled« prehrane. Društvo »Soziale MUfsgemeinHchaft Aniita MtiHer vodi skrb za tu djecu. To društvo u svojim institucijama prehranjuje oko 1500 ' lica. daiuči im danomice ručak i večer«: u diečiem domu to je društvo smjestilo slabu i preslabo hranjenu djecu; one se skrbi za mutne žene. za đojenčad f njezine matere. Pored svih poltpora iz Danske. Hokmdije, Engleske, Svajcarske i Cehoslnvačke institucije gdje. Anitte Mfll-

ler. ove odlične i požrtvovne organizatorice socijalne skrbi, proživljuju krizu » orehrani svofiih skrbljenika. Red je, da tome društvu mi Židovi Jugoslavije pomognemo iz svoga obilja. I raži se od nas davanje živežnih sredstava: brašna, masti, ječmene kaše, pasulia. po raogućstvu jaja i sličnih živežnih sredstava, k'ctfima Austrija oskudijeva. U pojedinim centrima; Novi Sad. Sarajevo. Osijek, potaknuto već to skupljanje. a Novi Sad se već odazvao. U Zagrebu dale su se na posao sakupljanja članice društva »B’not Cijon«, a domalo će se organizovati i sakupljanje u većem stilu. Stvar je zamišljena tako, da se skupljanje koncentriše u ovećim mjestima. koja će se naznačiti, pa kad se skupi ugledna količina, da se odašajje uz pratnju u Beč. Mi ćemo u idućem broju navesti adresu sabirališta u Zagrebu. Ne označi li se dotle adresa za Bosnu i Hercegovinu, te Slavoniju, molimo, d« se sabiranje provede u pojedinim mjestima. a sabrana živežna sredstva odašalju na zagrebačku adresu. Ne možemo dosta krepko naglasiti, da ie akcija vanrcdno prešnajda svaki nehaj s naše strane znači zločinstvo protiv velikoga broja pratnika. koji stradavaju od glada. Oospodja Anitta Miiller svršava svoje pismo ovim riječima: »Pripomoć sa strane Židova Jugoslavije bila bi za naše jadne štićenike pravi blagoslov. Neka bi Vas sve prožimala misao, da ste svojoj nesretnoj braći u jednome od nevolje i glada ispaćenom gradu spasti zdravlje, možda i život.« Očekujemo, da se gospodja Anitta Mufler ne će u nama prevariti, kad o nama kaže: »Znamo, naročito po našoj dječjoj akciji, s kojom se srdačnosti Židovi Jugoslavije spominju svoje nesretne braće u Austriji, najpače u Beču, tome centru nevolje.« »Obzor« i Nordau. U povodu neispravne vijesti o smrti Maksa Nordaua posvetio ie »Obzor« dva stupca svoga feljtcjnskoga prostora Nordauovoj ličnosti, dakle nrostor. koji je za cijelo prevelik za neznatnu ličnost, kakovom asimilanskožiđovski pjsac toga pamfletskog nekrologa prikazuje Nordaua. Stvar je shvatanja i ukusa, kako se kome Nordau pričinja kao spisatelj i mislilac. Mi u tome pogledu ne mislimo polemisati s tom bilješkom, kota jednu izrazitu, bez sumnje snažnu individualnost spominje u vezi s jednim Rodom Rodom. Preko toga grotesknog koneksa, kolii pokazuje jednu potpunu ignoranciju, ne treba da se troši ijedna riieč. Drugo je. što nam valja zabilježiti. »Kulturni istoričar« »Obzora« ističe Norđaua kao Nijemca, 'kao protucijonistu i protivnika Herzlova. Nordau, uz Herzla jedan od ciionističkib prvaka, koji je uz Zangwilla i Bernarda Lazara od evropskih spisatelja prigrlio oduševljeno cijonizam. oduševljavao na cijeni stlčkim kongresima za nj kao niko drugi j ostao mu vieran. taj Nordau, koji je tako malen a očima toga asimilanta, ipak mu je dosta dobar kao autoritet protiv cijonizma! Nacijonalnu je značajku židovstva Nordau već u početku cijonjziua možda izrazitije istakao nego li sam Herzl, koji je već

BROJ 4.

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

5