Жидов

nekle već davno uveden i u zagrebačkoj općini. Dašto samo djelomice. Otvorimo oba udžbenika našega časnoga nadrabina g.. dra. Ja c o b i-a, listajmo po njegovoj »Biblijskoj povjesnici«, namijenjenoj našoj školskoj mladeži, i vidjet ćemo, da su u njoj sva jevrejska vlastita i lična imena transkribovana u sefardskom, što više i u takozvanom galilejskom izgovoru, premda je prije svega bila namijenjena aškenazima. Tako je našim mališima poznat »Adam«, a ne »Odom«, »Sjara«, a ne »Soro«, »Jzrael«, a ne »Jisroel«, »Amalek«, a ne »Amolek«, »Jitro«, a ne »Jisrau«, »Balak«, a ne »Bolok«, »Bileam«, a ne »Bilom« i t. d. Isto je tako u »Katekizmu« provedena transkripcija u sefardskom, odnosno galilejskom izgovoru. Na temelju te transkripcije vele naši mališi »Simhat-tora«, a ne »Simhas-tauro«, »aceret«, ne »aceres«, »Hanuka«, ne -Hanuko«, »Musaf, ne »Musof«. »Minha«, ne »Minho«, »Keduša«, ne »Kedušo«. »Abdala«. ne »Avdolo« ili »Havdolo«, »šHmot«, ne »Ševuaus«, »Sukot«, ne »Sukaus«, Tebet«, ne »Teves« i t. d. Na isti način čujemo »Amen«, mjesto Omen«, »Adonaj«, mjesto »Adaunoj«. I g. prof. dr. S c h w a r z, koji je nastojao oko dosljedna provedenja aškenaskoga izgovora, transkribovao je u

svojim »Obredima izrael. vjere« biblijska vlastita i lična imena dijelom u sefardskom, a dijelom u galilejskom izgovoru. Tako na pr. »Rut«, a ne »Rus«, »Job«, ne »Jjauv«, »Eha«, ne »Eho«, »Ezra«, ne »Ezro«, »Kohelet«, ne »Kasuheles« i t. d. Iz tih prividno neznatnih transkripcija po sefardskom izgovoru mora se zaključiti, da se naša školska mladež već ponešto privikla sefardskom izgovoru. Treba nam ili dosljedno proveden aškenaski, ili isto takav sefai'dski izgovor. U pomenutim se udžebnicima šuštalo na pol puta. Nema li u tom baš nikakva protuslovlja medju udžbenicima, sastavljenim u hrvatskom jeziku, i tekstom jevrejske biblije i jevrejskoga molitvenika, koji se nauča u školama? Svatko znade, da se ni u jednom aškenaskom narječju »Holam« (Haulom) ne čita kao dugi »o«, već »au< (poljski: »oj«, litavski: »ej«). U našoj općini čita staro i mlado »Holom«, dakle na pol se fardski, a na pol aškenaski. Medju tabelama pomenutih devet izgovora, što ih je sastavio Idelsohn, nije zabilježena tako složena podvrsta. Svakako je time u našoj općini učinjen korak za promicanje sefardskog izgovora. Preostalo bi još samo, da se »kamac gadol« izgovara kao dugi »a«, a »tav« bez dageša kao

»t«, kako je to već učinjeno u pomenutim udžbenicima. Inače ne bismo imali u našoj općini ni aškenaskog, ni sefardskog izgovora. Glede transkripcija u pomenutim udžbenicima imade samo jedan izlaz: posvemašnje provođenje sefardskoga izgovora, kako se ne bi u glavi učenikovoj pobudila smutnja. U jevrejskom tečaju čita i govori učenik u sefardskom izgovoru, dok je u školi i odveć . često primoran, da iste izraze izgovara aškenaski. Hoćemo li, da na/ša omladina bude vješta jevrejskom jeziku i u govoru, oslobodimo je nedosljedna izgovora, pomozimo joj, da se može s pomoću jezika, što ga marljivo uči, spdrazumijeti sa svakim, koji govori jevrejski. Oni, koji posvećuju svu pažnju i brigu židovskom uzgoju svoje djece, neka usvoje tu ozbiljnu riječ. A onima, kojima je židovski uzgoj njihove djece, ako ne na teret, a ono ravnodušan, bit će irelevantno, kako i u kojem se izgovoru nauča jevrejski. Roditelji potonje kategorije i onako bi rado gledali, kako jevrejski jezik iščezava iz naših škola. Tako se ponajprije briše jevrejski jezik iz naučne osnove, kako bi se kasnije što lakše izbrisalo židovstvo. Zagreb.

Dr.

M. Margel.

sku ilojalnost ili neprijateljstvo. Ako Židovi misle, da smo mi izgubili svoju političku budućnosf, ako misle, da smo za uvijek izgubljeni, tad će se jednoga dana probuditi i naći, da smo se opet povratili. Jednoga ćemo dana izvojštiti naše nacijonalne ciljeve! Prije svega sam dužan da budem iskren kad govorim svome narodu, ali i riječi, koje su u teškom času arapske povijesti upravljene na židovski narod, su riječi istine. Od cijonista tražim: saradnju i potporu u ovom sudbonosnom času. To ne ee škoditi cijonistima ni cijonističkoj stvari. Ako ee Arapi postići svoje ciljeve bit će mira i prijateljstva izmedju oba nal roda. Za to s Vama govorim ovako jasno. Hoću da kažem Vašem narodu, da će biti nesreće, ako se izjalove naše nade«. »U koliko tangiraju arapski zahtjevi Palestinu?« »Svoje mišljenje u toj stvari, izjavio sam već prije«. Svojedobno došao sam do sporazuma s cijonističkim vodjom drom. Weizmannom i našli smo obojica zajedničku bazu. Niko ne će da promijeni moje drža nje. Sporazum, što sam ga utanačio s drom Weizmannom, zadovoljit će i Arape i cijoniste, te će složno raditi«. »Uspjeh arapskih aspiracija primjetio sam ne zavisi samo o židovskoj simpatiji. Zašto da židovski narod trpi i bude odgovoran, ako se ne će ispuniti arapske aspiracije usljed okolnosti, koje ne mogu da promijene Židovi«. »Nije mi na umu uzvrati Emir da arapsku stvar činim zavisnom jedino o dobroj volji židovskoga naroda. No Vi dobro znadete reče sarkastičnim smiješkom da Vi Židovi imadete velik upliv na javno mnijenje svijeta. Ne možete reći, da niste moćan faktor.

Kad bi Vi radili za arapsku stvar, tad bi to svako vidio, a i Arapi sa svoje bi strane odlučno radili i spoznali bi, da ste Vi njima pravi i iskreni prijatelji«. . »Zar ne bi Židovima lakše bilo, da svom snagom rade za arapsku stvar pitao sam kad bi nestao svaki nesporazum jasnom i otvorenom izjavom, da će Arapi podupirati osnivanje židovske Palestine ?» »Ne govorite u sadašnjem času o židovskoj Palestini. Danas su Židovi tek 8 do 10% pučanstva. Ne možete da dodjete Arapima, koji ondje obitavaju već stotinama godina i reći; »Pustite, ostavite ovu zemlju, jer mi Židovi hoće ino ovdje da se udomimo«. S drom. Weizmannom složio Sam se, da Arapi i Židovi u Palestini treba da imadu jednaka prava; da se ima stvoriti palestinska narodnost, koja će Arapima i Žido vima dati jednak položaj. Židovi u Rumunjskoj i Rusiji bili su progonjeni i nije im priznata jednakopravnost. Mi smo s Vama uvijek simpatizirali, jer smo obojica bili potlačeni. Arapi su s Vama vazda živili u slozi. Nikad Vam nismo oduzeli Vaša prava. Što danas od Vas tražimo jest: Ne tražite danas, gdje ste u Vašoj zemlji neznatna manjina, nikakovu hegemoniju«. Pitao sam nadalje Emira, što je uz rok arapskoj agitaciji u Palestini«. »Arapska je agitacija kao svagdje izazvana općim nezadovoljstvom Arapa. Nestat će je onim časom, kad će bi ti realizovani naši politički ciljevi. I sam ću poduzeti sve, da poboljšam odnošaje izmedju moje braće i Vašega naroda, a uvjeren sam, da će arapski svijet poslušati moj savjet.« j.i Na pitanje, što misli o Sir Herbertu Samuelu, odgovorio je ovo:

> Velik sam prijatelj Sir Herberta Samuela i smatram ga prijateljem ma ga naroda. On je iskren i izvrstan čovjek«. Iz židovskog svijeta

Interpelacija židovskih zastupnika u Sejmu radi zločina Balahovića. Židovski zastupnici Griinbaum, Har ligi as i drugovi podnijeli su u poljskom Sejmu interpelaciju, u kojoj traže, da se Balah o v ic i cijeli niz njegovih časnika stave pred sud radi umorstva, te da se imetak, koji su ovi banditi stekli grabežom i pljačkanjem, konfiscira po poljskoj državi i upotrebi za otštetu žrtava pogroma. V interpelaciji Hice se, da su ova umorstva i grabeži, kako to tvrdi Ba lahovic, izgredi demoralisanih vojnika, nad kojima nije imao vlasti, već da su ova nedjela bila sistematski organizirai.jia od Balahovića i pripravljena po njegovom stopu, te su za njega i njegove bandite bili izvor dobitka. Ta tvrdnja utvrdjuje se cijelim nizom dokazala. Ustanovljeno je, da je postojala tajna zaipovjed za übijanje Židova, koju je izdao Balahović. U Vlodovi dao je Balahović svojim vojnicima, kako je to svjedocima ustanovljeno, zapovjed: sutra u zoru imaju se zakleti svi Židovi«. Zapovijedio je u istom mjestu, da se objesi Židov Komorovski, jer je vikao za pomoć, kad su mu vojnici htjeli skinuti cipelo s nogu. Sa balkona svoje kuće naredio je, da se imadu svi Židovi objesiti, koji traže, pomoć. Balahović upotrebio je prijetnju vješanjem i übijanjem u svrhu, da od židovske općine iznudi novaca i zobi. I sam je pucao zajedno s generalom Darskijem u Kamien Kasiriku na nesretne

BROJ 5.

.ŽI DO V« (HAJHUDI)

3