Жидов

Iz židovskog svijeta

Ustanovljenje prava poljskih manjina u noljskoj koustituauii. U zadnjim sjednicama poljskog Sojma primljeni su članci, koji ustanovljuju prava narodnih i vjerskih manjina. Čl. 112 glasi; vaki gradjaoin ima pravo, da pri drži svoju narodnost, te da njeguje svoj jezik i narodnu osobinu. Poljski gradjaui, koji pripadaju narodnim ili jezičnim manjinama, imaju poput ostalih gradjana pravo, da na vlastiti trošak osni vaju humanitarne, vjerske i socijalne institucije, da ih nadziru i njima upravljaju, isto tako i da osnivaju škole i druge odgojne zavode, te da se služe svojim jezikom i da žive po propisima svoje vjere. Dodatak židovskih zastupnika, da se javne institucije i sudovi služe jezikom narodnih manjina je otklonjen. Cl. 113 glasi: Posebni državni zakoni zajamčuju manjinama u poljskoj državi potpuni i slobodni razvitak njihove narodne osebine, uz potporu autonomnih saveza manjina, koji če u okviru općih autonomnih saveza imati javnopravni karakter. Država imat će nadzorno pravo nad njihovim radom i obvezu, da u slučaju potrebe nadopuni njihova flnaucijelna sredstva. Otklonjen je zahtjev židovskih zastupnika, da se daje autonomija provincijama, koje nemaju poljski majoritet i da se mogu osnovati naći jonalno-autonomm savezi po manjinama. Cl. 115 glasi: vjerska se sloboda ne smije da vrši na način, koji se protivi zakonima. Niko se ne smije da usteže od izvršenja javnih obveza usljed nazora svoje vjere. Ne može se uiko siliti da pribiva vjerskim činima ili ceremonijama, van da je podložan roditeljskoj ili tutorskoj vlasti. Odbijen je zahtjev židovskih zastupnika, da se niko ne smije prisiliti, da povrijedi svoje blagdane, u koliko,to ne traži vojna služba, obrana zemlje i uzdržavanja javnoga reda. Protiv svih predloga židovskih zastupnika glasovala je sva kuća osim zastupnika Dombala. (I. P. Z.) Jevrejsko školstvo u Poljskoj u opasnosti, Iz Varšave nam javljaju, da u zadnje vrijeme' stižu centralnom uredu (njonističke organizacije iz Poljske Voihinije i Litavske alarmirajuće vijesti o stanju jevrejskih škola i kulturnih institucija. U mnogim mjestima nisu učitelji dobili plaće. Mnoge su škole zatvorene, a bezbroj je djece ostalo bez obuke. Razlog tome stanju je poznati zaključak American Joint Distributlon Committe. do obustavlja subvencije za kulturne institucijo. Od svota, koje Poeples i Central Coirmitlee doznačuju Poljskoj, ne dobivaju ništa jevrejsko škole, u kojima tisuće židovske djece najsiromašnijih slojeva dobiva ne samo obuku, već često i prehranu. Subvencija Juinta i onako su samo djelomice pokrivale budžet jevrejskih narodnih škola. Pošto ove subvencije sad odpadaju prijeti jevrejskim pučkim školama katastrofa. Centralni komitej Cionističke organizacije u Poljskoj pokušao je da uradi sve, kako bi spasio jevrejsko školstvo. Likvidiranje djelovanja Jointa u Poljkoj. Kako >Nasz Kurjer« doznaje, zaključio jo Joint, da u znatnoj mjeri

ograniči dosada podijeljene potpore Židovima iz Poljske i Zapadne Galicije s motivacijom, da tamošnje židovstvo, a naročito bogati okrug Varšave, može sara dati potpore, iz vlastitih sredstava. Potpuna likvidacija provesti će se do 30. juna, (T Varšavi ostat će i nadalje centrala za Poljsku, koja će voditi pomoćne akcije za istočnu Galiciju i za takozvane istočne pogranične države. Rumunjska izborna reforma i Židovi. Jz Bukurešta pišu: Vlada generala Avarescu-a bavi se novini izbranim projektom. Promjena je to temeljnog državnog zakona, koju može da provede samo konstituanta. No vlada želi, da to mimoidje i prikazuje stvar kao običnu izbornu reformu, koju može da odobri i parlamenat. Nova osnova no znaci nikakova demokratizacija izbornog rc-da za zakonodavna tijela. Ona pridržaje bikameralni sistem samo s tom razlikom, što gotovo sasvim isključuje gradski elemenat od parlamentarnog zastupstva. Prema ovom nacrtu cijela bi se država imala razdijeliti na dvije vrsti izbornih kotara, od kojih jedni i to sa 250.000 stanovnika biraju 5 zastupnika i 2 senatora, a manji izborni kotarevi sa 150.000 stanovnika bivaju po 3 zastupnika i 1 senatora. Jasno je, da se time gradovi dovedu u zavisnost o seoskim općinama, jer većina gradova nema nj onih 150.000 stanovnika koji se traže za mali kotar. Narodne manjine u državi prema tome nemaju u opće mogućnosti da dodju do zastupstva u zakonodavno tijelo, a po najmanje Židovi. Židovi sm većinom gradski elemenat, te ne će ipoći nigdje u državi dobiti i jedan mandat, van da se predaju vladi na milost i nemilost. Prema njihovoj brojčanoj snazi Židova imade oko 1 milijun od 15 milijuna ukupnog stanovništva morali bi Židovi dobiti 20 zastupnika i 8 senatoru. Samo uvedenje narodnih kurija moglo bi zajamčiti Židovima zastuptsvo, koje im pripada. U najmanju ruku morali bi tražiti da se gradski izborni kotarevi odjele od seoskih, U tom smislu obratio se predsjednik zemaljske cijonističke organizacije u Bukovini dr Major Ebner na vladu memorandumom, u kojemu traži, da se narodnim manjinama omogući zastupstvo u zakonodavnim tijelima. Na isti način i u istom smislu obratile su se sve cijonističke organizacije Veliko Rumunjske na vladu. Ne može se danas reći, kakav će uspjeh imati ova nkeija Jedno je sigurno, da nacrt izbornoga reda pokazuje povratak u staru reakeionarnost. Darovi rimske jevrej s ke općine »Becalel* muzeju. Profesor Anselmo Colombo, koji je donio poi'uku Luzaltijevu radništvu Palestine, predao je »Becalelu skupocjenu antiknu prevlaku za toru, koju je rimska jevrejska općina poslala na dar umjelničko-obrtnom muzeju sßecalcla« u Jeruzalimu.

Iz cijonističkog svijeta

Sokolov u audieuciji kod Briauda. ii. P. Z.) Predsjednik Egzekutive Oijonističke Organizacije, Sokolov, bio je 9. februara c. g. od i> r i a n d a primljen u audieneiju. Progo\ ori, koji su neobie-

no dugo trajali, vodjeni su o cijonističkim pitanjima i o pitanjima opće židovske politike, naročito o problemu emi • gracije. Briandovo držanje u ovim pitanjima proizvelo je na Sokolova izvanredno dobar dojam. Briand primio je i Mon d a prija njegova puta u Palestinu. Osnutak jednog Economic Councila u Americi i Kanadu (I. P. Z.) Jamesu Rothscbildu uspjelo je. đa za svog kratkog boravka u Americi postigne velike uspjehe za židovska stvar, t. j. za obnovu Palestine. Uz opći interes, što go je pobudio svojim mnogobrojnim pregovorima i predavanjima uspjelo mu je, da u Americi i u Kanadi prodobi najistaknutije Zidove i one, koji stt do tada stajali postrance cionističkom pokretu, za suradnju i obrazovanje jednog EconomicCouncila. slično onome u U jednoj konferenciji, koja je 1. februara održana u privatnom uredu N at hana Straussa, a kojoj su pribivali zastupnici sviju zemaljskih cijonitičkih saveza (opća organizacija, raizrahi i poale čijom), izvijestio je Rothsehild, da u po njemu obrazovanom Economic Councilu učestvuju izmedju ostalih: Sudac Trving Lehman kao predsjednik, a kao članovi Feliks W a r b u r g, Colonel Herbert Lehman, Cyi’us S u 1 zb e r g c r, Salamon Rosenblum, Oskar S t r a u s s, Louis Marshall, Nathan Strauss, a kao tajnik Loui.v Strause dotadanji privatni tajnik Herberta Hoovrera. Konferencija, kojoj su uz Mačka pribivali mnogi članovi iz provincije, cjelokupna njujorška cijon. egzekutiva, od mizrabista rabin Berlin, rabin Teitelbaura, i Bublick, a od Poale Cijena David P i uski, Barueh Zuckerntann i đr. Syrkin, prihvatila je više rezolucija, u kojima se izmedju ostaloga izražava blagodarnost Jamesu Rothscbildu za njegove sjajne uspjehe u Americi, isto tako barunu P'dmondu Rotnsebildu (Jamesovom ocu) za njegovo djelovanje u korist eijonizma i izriče nada. da hi se ovakovi zajedniča> miting! opetovali. Economic Councilu, što ga je Rothsci.ild obrazovao u Kanadi, pripada 75 kanadskih financija sa Mortimer Dav i s o ni, najbogatijim Židovom u Kanadi ,ua čelu. Rothsehild, koji je učestvovao i u kanadskoj eijonističkoj konferenciji, koja je stvorila važne zaključke u pogledu Keren Hajesnđa, povratio se na nekoliko dana u Ameriku, da se odanle zaputi u London. Njujorško društvo, boje podjeljuje kredit za gradnja u Palestini. Trinaesti ciionistički distrikt u New-Yorku osno vao je -Palestine building loan company ’. Društvo će staviti svoj kapital na raspolaganje kao kredit za gradnje u Palestini. Na skupštini potpisali su odmah i četvrt dionica. Čim bude prva serija potpisana, izdat će se i druga. Prva je seri ja od 100.000 dolara pođi i 500 dionica po 200 dolara-. Novac se otplaćuje mjesečno u malenim obrocima. Kolonija iz Vilne za Palestinu. Savez vilnajskib Jevreja u New-Yorku, koji broji preko 700 članova i posjeduje li jepi kapital, zaključio je. da <»snuje u

8

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 8. i 9.