Жидов

Paleatini vlastitu koloniju, gdje ćo moči naseljivati svoje zemljake. Svaki je član dužan, da daje u tu svrhu tijekom slijedećih godina 8 dolara godišnje. Palestinski rad o Americi. Palestinski departement cijonističko federacije oozvao je sve cijonističke dislrikte Amo rike da ust-anovc, koliko kapitala mogu da. nasmognu u 2 narednim godinama, đa li su mjesne orgaui'/ncije za ocrnivu* ojo gradskih ili seoskih poduzeća, te za kpj« grane poljoprivrede, industrije ili trgovine postoji najveći interes. Organizacija hoće pod ovim uvjetima đa provede orgunizovan je društava: lokalna društva smiju svojo dionice prodavati samo unutar odredjenog teritorija, a ne u cijeloj zemlji; temeljne akcije moraju ostati u rukama direkcijo; višak smije da se upotrijebi san o za proširenje poduzeća u Palestini: 30% kapitala mora da se investiraju u vladinim zajmovima iil drugim javnim poduzećhna u Palestini; 13% kapitala mora da se uplato smjesta, ostatak u roku od dvije godino. Cleariag kuća, kuju hoće đa osnuje omorika uska organizacija, regulirat će iednovito rad svih društava.

Iz Palestine

Predsjedništvo vnad leumia kod Sir muda. Sir Samuel primio je predsjedništvo vaađ leumta (narodni odbor), fcoji sastoji od Jeiiina, Thona i Ben Cvi-a. U jednokatnom razgovoru svratili su Samaelovu pozornost na mnogobrojno aktuelne zemaljske prilike, u prvom redu na nedavne dogadjaje u Sihemu (Nablua), gdje sa šovenski Arapi spriječili židovskoj liječnici đr. Kninski, da se ondje nastani. Upozorili su i na to. đa kod vlade nema još dovoljnog broja židovskih činovnika i da još nije posve provedena jednakopravno«! hevrejskog jezika. Sir Samnel dokazao je zvanićnira dokumentima, da za post ijedne dogodjaje u Sihemu ne tereti krivnja vladine Čije u Stlamu tereti krivnja vladine Činovnike Hi gradsku upravu. Prilike u Sihemu da će se skoro poboljšati. Tetmaljem predložene listine znatno je povećan broj židovskih činovnika. Sto se tiče jevrejskog jezika, to 6e svaku podnesenu mu pritužbu dati najtočnije ispitati Poslovni položaj u Palestini, u mjesecu januaru 192 L Kako javlja palestinska imporina tvrtka đr. M. Honig et Comp., (Berlin} stajalo je poslovno stanje u januaru u Palostinl i nadalje pod utjecajem svjetske krize. Producenti ograničili »u se na pokriće najpotrebnijih stvari, te ne će u ovoj sezoni provesti nikakova proširenja. Padajuća tenđenca cijena uma nj* je volju za kupom. I gospodarsko obnovno djelovanje nije jo« moglo đa stvori izjednačenje. Kraj svega toga bacaju antsntinc zemlje i Amerika svu silu robe na tržište. Pabrikanti i kapitalisti, koji šalju robu u Palestinu, često nepoznnju položaj u zemlji. Tako dolazi do toga, da je tržište s jedne strane poplavljeno svakovrsnom robom za dnevnu potrebu, dok a drage strane ne dostaje na orudju i gradjevnom materijalu, koji se mora a slučaju potrebe dovesti iz Evrope. Nepovoljni položaj na palestinskom tr-

žištu traži da se stvori organizacija, koja će obavještenjima, garancijama itd. olakšati postizavanje robnog kredita, tako da će biti moguće, da se sredstva produkcije plate u obrocima ili neko vrijeme nakon primitka. Iz Njemačke importirano je najviše kemikalija, željezne i papirnate robe. U tekstilnoj robi je inozemna konkurenciji bila nadmoćna. Njemački eksport trpio je i uslijed toga, što nije davao dulje kredite. dok je inozemstvo kupcima davalo kredite na dulje, vremena. Hajfa nudkriljujc Jatu. U mjesecu novembru iznašala je svota za eksportiranu i importiranu robu u Jnfi 223 hiljade funti šterlinga. dok je u Hajfi postigla visinu od 276.000 funti šterhngn. Elektriflciranje Palestine. Projekat elektrificiranja Palestine dospio je u stadij praktičnog izvršenja. Kao prvi uređjaj u Palestini i jedan od prvih u opće u prednjoj Aziji, uredit će se, kako to javlja dopisnik »Neue Ziircher Zeitung« hiđro-električna stacija na Andsi, 20 kilometara od Jafe. Oba grada Jafa i Tel Aviv dobit će nekoliko stotina hiljada kilovata za prosječnu cijenu od 4 pijastera po kilovatu. Jodna bečka velika tvrtka namjerava u dogledno vrijeme osnovati olektro-tehničku radionicu. Araerikansko tiskovno poduzete za Palestina. U Americi osnovan je »Bet d’ fus Jerušnlajim Association« sa svrhom. da n Jeruzaiimu uredi veliki podli vat, koji će obuhvatiti sve grane tiskarskog obrta. Društvo želi ujedno da fungira i kao naklada za židovske publikacije. Temeljni kapital je 200.000 dolara. od koga je već uplaćeno 120.000 dolara. Zabrana Javnh ophoda I demonstracija n Jonizalimn. Vlada je izdala naredjenje, prema kojemu se svi javni ophodi i demonstracije zabranjuju, osim ako »reski upravitelj podijeli naročito pismenu dozvolu. Za religijozne ophode davaiu se dozvole. Reorganizacija hevrejskih večernjih škola. Vijeće večernjih škola u Jeruzaiimu zaključilo je, da osnuje centralni odbor za palestinske (bevrejske) večernje škole. Budžetom, odobrenim po »Education đepartement-u«, upravljat će novi centralni odbor. Otvorit će se i novo večernje škole. Škole nastoje u glavnom oko jevrejskoga jezika, nadalje oko izobrazbe u pojedinim zvanjima i naukr.mo. Nalazište bakru n Palestini. Pričo dom svoga boravka u Palestini saopćio je sir Alfred Monđ. engleski ministar javnih radnja, dopisniku jevrejskoga dnevnika *Doar Rajom* (Jemzaliml, da mu je pismeno javio neki engleski inžinjer. koji boravi sada u Palestini, da je naišao na nalazište bakra. Pob‘ žo još re.može ništa navesti U bibliji se opetovano spominj ■», đa mm bakra u Palestini, no novija potraživanja ostala su do sada uzaludna. Prva upotreba jevrejske stenografije. Na sjednici jevrejskoga narodnoga vijeća za Palestinu (vaad leumi), koju su održali 26. januara, i na sjednici učiteljskoga društva upotrebljcno je prvi put jevrejska stenografija. Stcnografistkinje sastavile su točne zapisnike; one

b'u učenice izumitelja jevrejskoga steoo grafskog sistema, Teraea-a, čija je učev na knjiga nedavno najavljena. Sitne vijesti. General StorTs"vratio se 18, januara iz Evrope i nastupio svoju dužnost. Po naredbi vlade ovlaSten je j<yji ne emigracijom deportmun, da izda. Bi vidira putnice. Poznati engleski cijeniš ta U/um son, koji je za vrijeme rat* bio upravitelj židovskog odjelba u ministarstva »poljašnjih djela, prispio je u Paleeti nu. da preuzme mjesto u emigiacijononurodu. Iz Jugoslavije

Odlikovanje glavnog rabina dra. Isaka Alkalaya i srpsk >-jevrejskog pjeva Ckog društva Beograd. (Zakašnjeno primili.) Dne 13. o. mj. (januara op. uretL) održana je u ovdjažnjoj sinagogi »Befc Jisrael« svečanost odlikovanja glavnog rabina dra Isaka A 1 k u 1 y a i S r fsko-jevrejskog pevačkogdr«š t v a. Ovoj rijetkoj svečanosti pribivao je mnogobrojni svijet, tako da je u It sati uslijed prenapunjene sinagoge daljni ulaz morao biti obustavljen. U to sti zavale su zvanične ličnosti ! to tastup- > nik vrhovnog muftije g. Mehmed ZelA načelnici ministarstva vjera protojerej Mihajlo Miličoviči Dimitrije RoSu inspektor ministarstva vjera g. MUaš Angjelkoviči predsjednik beogra# ske opčine g. Gjorgje Karajovanov i č, a oko 10 i po sati došao je mini star vjera g. dr. Veli/ar Jankovtč u pratnji referenta ministarstva vjerp, djakona g. Bože Lukiča. Iza otpjevanog psalma po zbor* Srpsko-jevrejskog pevnčkog društv« pod ravnanjera svoga kapelnika g. S t irskog, pročitao je ministar vjera dr. Jankovič govor, koji je uz največu šinu saslušan. U svom jc govoru Kronološkim rt dom istaknuo zaslužno djelovanje glavnoga rabina kao vjerskog funkcijonan*. i njegov humanitarni publicističko pro paganđistički i donekle politički uspješ ni rad u korist otadžbine za vrijeme nt tova u Italiji, Franceekoj, Švajcarekpj Engleskoj i Americi. »Taj i takav rad država naša nuw istaći vidnim priznanjem. Isto iako ona želi, da kroz Vas i preko Vas oda dostojnu pohvalu i priz uanje i svima Vašim jedno vjernim dič nim sinovima svojim, koji umedoše i znadoše da u punoj meri ponesu breo strašne tragedije minulih dana i đoprii nesu stvaranju sadanjeg našeg jeđir stva.« »i jn kao ministar vora,... smatrat, sam za prijatnu dužnost, da na osnovu Vaših stečenih zasluga za državu i tat čiju našu, a u znak državnog prizna nja, učinim predlog Njegovom Kraljevskom Visočanstvu, Nasledniku PresteIja: da se Vi za dosadašnji uspešan i svake hvale zaslužan rad odlikujete; ordenom® v. Save 111. stepena^ »... Njegovo Kraljevsko Visočansriro Naslednik Prestola, Aleksandar, usvojivši moj predlog, previsokim Ukazom

mioj & i s.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

9