Жидов
Iz Jugoslavije
Obnova zagrebačke sinagoge Ispunile su se želje zagrebačkih Zidova, Kod maskir nešoinos na Jom hakipur, kad se zagrebačko židovstvo sjeća du bokom zahvaluoću onih pred ja i j »miša snika u općinskoj službi, koji su ovaj velebni hram sagradili, moći će ono nekim ponosom naglasiti, da je dostojno velike baštine. Svi, svi su zagrebački Židovi pridonijeli obnovi sinagoge, I oni, koji su u raznim odborima radili za njezino ostvarenje kao i oni, koji su razmjerno velike svote davali za pojedina mjesta u hramu, a napokon i oni, koji su bez prigovora prihvatili novi pravilnik o raspo ložbi sa sjedalima u hramu. Svi se zagrebački Židovi vesele ovoj obnovi, jer su sa malo iznimaka rijetkom jednodušnošću i rado omogućili izvede nje ovog djela. Sto znače onda kraj te zaista dirljive sloge kriješteći glasovi trojice četvorice, koji viču, da im je oteto njihovo »pravo« t Žalosno je bilo to njihovo »pravo«, po kojemu su mogli da sa sjedalima u hramu trguju, da ih prodavaju, zalažu, iznajmljuju, svejedno bili oni općinari ili ne, što više i onda, ako su već davno našu vjeroispovijest odbacili. No ono čudno tobožnje pravo, koje nije bilo intencijom plemenitih graditelja brpma, ono pseudo-pravo, koje nije bilo nikada u našem statutu ustanovljeno, sada je prestalo. Sinagoga je neosporivo vlasništvo svega zagrebačkoga židovstva. Pojedinac ima pravo uporabe sjedala tako dugo, dok je pripadnik zagrebačke izrael. bogošt. općine, a iza njegove smrti prelazi to pravo na njegovo dijete ili drugog kojeg rodjaka. Time je zahtjevima pijeteta potpuno udovoljeno, a da je kraj ovoga idealnog stanovišta isključen svaki materijalni momenat. Zagrebački Židovi sa prinosom od 2 i pol milijuna kruna nijesu samo omogućili obnovu već i osigurali općini sav prihod, što ga ova sjedala odbacuju. Sve kad bi i bio uveden zakon o rastavi crkve i države, kad bi bilo ukinuto prisilno utjerivanje bogoštovnih prinosa, obnovljenom sinagogom očuvano nam je bogoslužje, jer će izdatke za nj pokrivati prinosi posjednika sjedala. Kraj toga je prirodno, da će se uvijek, kao i do sada, morati uzeti obzir na neimućnike, udove i starce u pogledu osiguranja mjesta u hramu. S druge strane je pravilnikom zajamčeno, da prijašnji posjednici sjedala, koji su sada doprinijeli veće iznose za pregrađuju, no će više doživotno morati u ime uporabnine ništa plaćati. Već su sada mnogi, za koje je to bilo problematično, rado i ako možda teško, dali veće ili manje svote. Požrtvovnost je naših općinara, kao uvijek, i ovaj puta bila besprimjerna. Nije stoga od važnosti cinizam gdjekojeg višestrukog milijonara, koji ništa ne daje, jer da općina nema prava, da od njega traži prinos, i on voli ostati bez sjedalo. Čudna je stvar s tim pravom sjedala! !Ako listamo istorijom židovskih općina,
nigdje ne nailazimo na pravo na sjedala, već se vazda radi tek o pravu, da se sagradi sinagoga. Novac za gradnju vazda se našao, ma kako to često bilo teško kraj nepovoljnog ekonomskog stanja Židova. Zagrebačko židovstvo dokazalo je i tim činom, da imade volju i pravo na život. Ako i pojedinac misli, da nije ništa dobio, da je što više izgubio, jer ne ćcviše moći trgovati sa sjedalom, zajednica zagrebačkih Židova dobila je mnogo Svi mi dobili smo potpuno obnovljenu sinagogu, dobili srao dom našega vjerskoga života, dom naše pobožnosti. Pa kad smo tako mogli uzraditi oko vjerskih potreba, uspjet će rod i u socijalnom i kulturnom pogledu. Čast zagrebačkim Židovima! Dr. Lavoslav sik. Potvrdjena pravila Saveza bogoštovnih općina. Nakon dvije godine konačno su ipak potvrdjena pravila Saveza jevrejskih vjeroispovjednih općina po vladi. Židovstvo Jugoslavije dobilo je time zakonom priznato autoritativno zastupstvo, forum, koji je, ne će li tjeRnogrudno shvatiti svoj zadatak, pozvan da izvrši mnoge i velike zadatke. Kako doznajemo, održat će se dne 22. novembra kongres Saveza jevrejskih općina, koji će izabrati definitivno vodstvo Saveza. Donosimo na drugom mjestu pravila Saveza, pa ćemo u jednom od narednih brojeva donijeti kritičku ocjenu istih. Svečana služba božja u Brodu im Savi. Povodom umirovljenja g. rubina Saula Sterna priredila je bogoštovna općina u Brodu na Savi dne 18. septembra svečanu službu božju, na kojoj se sijedi rabin nakon više od 30-godišnjeg službovanja oprostio od svoje općine. Sinagoga bila je svečano iskićena, te su službi božjoj pribivali ne samo Židovi grada Broda, već i mnogi nežidovski odlični gosti. Po svečara pošao je čitav odbor općine, a u hramu ga dočekao špalir djece u bjelini s košarama cvijeća u nacijonalnoj boji. Nakon crkvenog obreda slijedio je govor predstojnika općine dra. Oskara Spieg 1 e r a, koji se srdačnim riječima oprostio <xl starog rabina i učitelja, vodje i savjetnika općine, koji je iz stare dašćare pokrenuo gradnju novoga hrama, te koji je bio duševni pokretač i osnivač svih tamošnjih društava. Konačno zaniolio je sijedoga rabina, da još jednom blagoslovi općinu svoju onako, kao što je to učinio prije 30 godina, kad je prvi put istupio, a zatim kod posvete hrama. Duboko ganut riječima hvale i pri znanja progovorio je rabin blagim riječima, koje su došle iz njegova srca, punog čuvstva i osjećaja. Pričao nam je o mladosti, o prošloj snazi, o djelatnosti, dužnosti i ciljevima, koji ga vodiše u radu. Na koncu izmolio je blagoslov za sreću i mir, uspjeh i procvat domovine i kralja, općine i njezinih članova, koji je duboko potresao prisutne. Iza toga su se sve korporacije i društva, a na čelu im predstojnik općine, zahvalile svečaru na suradnji u njihovim društvima. U pratnji članova predstojništva ostavio je svečar hram.
Ustoličenje rabina dra. Hiršbergera u Brodu na Savi, Dne 21. o. mj. je na svečani način obavljena instalacija novoizabranog rabina prof. dra. A. H i r gbergern. Svečanoj službi božjoj pribivalo je cijelo židovsko pučanstvo, te izaslanici svih oblasti i korporacija. Uz svečano sviranje orgulja dopraćen je novi rabin po predsjedniku općine i čitavom odboru u hram, pred kojim je podignut slavoluk, do počasnog svog sjedala. Nakon što je kantor i zbor otpjevao skladno i lijepo molitvu, pozdravio je rabina predsjednik općine dr. Oskar S p i e g 1 e r lijepim i srdačnim govorom. Iza toga slijedila je svečana vjerska instalacija, koju je obavio umirovljeni rabin 9 t e r n prigodnim govorom, u kome je zaželio svome nasljedniku lijepi uspjeh i blagoslovio unapred njegov rad i djelovanje u općini. Dr. Hiršberger razvio je zatim u lijepoj propovijedi program svog budućeg rado kao rabina i učitelja, obećavši, da će sve svoje sile uložiti za napredak i procvat ove općine. Iza propovijedi izrekao je rabin dr. Hiršberger lijepu molitvu za sreću Njegovog Veličanstva Kralja i Kraljevskog Doma, države Srba, Hrvata i Slovenaca, grada Broda i njegova pučanstva, te bogoštovne općine i njezinih članova. Svečanost završena je psalmom, koji je otpjevao kantor H e n d 1 sa pjevačkim zborom uz pratnju orgulja. Iza oficijelnoga dijela primio je novoizabrani rabin u općinskoj dvorani izaslanstva društva i čestitke. Gradjanstvo za Židovsku djaeku menzu. U subotu, dne 17. o. mj.. u G sati poslije podne sastao se u dvorani bogoštovne općine »Gradjanski pripomoćni odbor za židovsku djačku menzu i zastupnici Žid. akad. potpornog društva, te su na tom sastanku donošeni važni zaključci, kako da se nabavom redovitih prihoda ovoj našoj najljepšoj jevrejskoj instituciji u Zagrebu i nadalje osigura nspjošmi rad. Židovska djačka menza u Zagrebu ponovo započinje svojim djelovanjem u predvečerje Roš hašane, dne 2. oktobra t. g Od osnutka ovamo izvršava menza svoju zadaću pružajući stotinama židovskih studenata mogućnost jeftine ili besplatne prehrane. Menzu rukovodi Židovsko akademsko potporno društvo uz saradnju Oradjanskog pripomoćnog odbora, što menzinim članovima podupirateljima daje puno jamstvo, da se svrsi udovoljava. Za dalnji razvoj menze i uspješno djelovanje treba mnogo sredstava, pa je na svim Židovima Jugoslavije, kojima je na srcu napredak naše omladine, da naročito prigodom Velikih blagdana obilno podupru ovu lijepu židovsku instituciju. Osnutak židovskog pjevačkog društva u Zagrebu. U nedjelju, dne 11. o. mj. održan je u zgradi žid. bogoštovne općine sastanak sazvan po Makabiju u svrhu osnutka pjevačkoga zbora. Sa 1 stanak otvorio je g. 0. Braun, koji je u kratko razložio potrebu i svrhu ove institucije, a podjedno i razloga, radi kojih se ovaj zbor osniva, pod okriljem i u krilu Mokabija. Pozivajući aktivne članove i goste na najrevniju saradnju izriče čvrstu nadu, da će Maka bi u tom plemenitom nastojanju naići na potpu-
16
.ŽIDOV. (HAJHUDI)
BROJ 31,—32.