Жидов
Dr. Ariur Hantke predlaže rezolucije Keren Hajesod komisije. Predloži glase: Vlasnici certifikata Keren Hajesoda jedne zemlje ili jedne grupe zemalja biraju zastupnike u Council Keren Hajesoda. Broj zastupnika jednoga predjela odredjuje se prema visini njegovog prinosa tako, da se direktoriju doznačene svote (u valuti dotične zemlje) podijele sa minimalnim prinosom, koji je za ispostavljanje certifikata potreban, a koji je za dotični predjel odredjen. Kod izbora zastupnika jedne zemlje u Council ima svaki vlasnik certifikata jedan glas. Direktorij Keren Hajesoda ima se sastojati od 6—lo članova, od kojih bira jednu polovicu proporcionalnim izborom Council, a drugu polovicu odredjuje Egzekutivi cijonističke organizacije. Cijonistička organizacija i Council imaju pravo, da po njima (imenovane članove direktorija opozovu ili nadomjeste. Council Keren Hajesoda bira i Board of Trustees, koji ne smije da ima više od 10 članova, a koji imaju pravo u svako vrijeme ispitivati djelovanje direktorija ili o rezultatu Council ili javnost izvijestiti. Dok se ne organizuju vlasnici certifikata i ne osnuje Council Keren Hajesoda, ima cijonistička organizacija da provizorno popuni sva mjesta direktorija i da provizorno imenuje jedan dio ili sve članove Board of Trusfeesa. Sastajanje Councila Keren Hajesoda ima se pripraviti do konca godine 1922. Radnje i poduzeća, koje zaključuje direktorij Kćren Hajesoda, ima cijonistička organizacija provesti. Utvrdjuje se, da k unapredjivanju imigracije, koju je preuzeo Keren Hajesod, spada i izdavanje doplata putnim troškovima onakovih imigranata, koje nadležni palestinski uredi nadju potrebnim za Palestinu. Izdavanje doplata uslijedit će u obliku zajma. Upotreba sredstava Keren Hajesoda odredjuju se, osim onih Židovskom Narodnom Fondu, rezerviranih 20%, kako slijedi; 50% za narodne investicije i redoviti palestinski budžet, te 30% za gospodarska poduzeća. Keren Hajesod ima se nasmoći podavanjem od imetka i prihoda na osnovu maasera. Direktorij Keren Hajesoda ima poslije saslušanja zemaljskih komiteja Keren Hajesoda odrediti provedbu ovih odredaba, i pri tome postaviti minimum, koji je slobodan od maasera, uz uvaženje individualnih prilika. Cijonistički kongres obraća se pozivom na cijeli židovski narod, da pomoću Keren Hajesoda položi temelj izgradnji židovske domaje u Erec Jisraelu i da ga učini općim židovskim fondom. Cijonistički kongres izjavljuje ispunjenje zahtjeva maasera obligatornom dužnosti svakoga cijonisle. Kongres nalaže Egzekutivi cijonističke organizacije, da sve odredi, kako bi se strogo proveli zaključci o davanju maasera unutar cijonističke organizacije i da mobilizira sve odgovarajuće cijonističke radne sile, koje su potrebne za provedbu akcije za Heren Hajesod. Većina tačaka se prihvaćaju bez debate, svi amendementi se otklanjaju, a prijedlozi komisije prihvaćaju se ogromnom većinom
uz burno odobravanje. Potpredsjednik Motzkin izjavljuje: Konstatiram, da je princip maasera od kongresa prihvaćen i dajem izražaja svojoj nadi, da će ova parola prodrijeti u najudaljenije predjele, gdje Židovi obitavaju, i da će od njih biti pretvorena u djelo. Rosenbliilh predlaže slijedeći dometak: Kongres daje izražaja svome mišljenju, da cijonisti, koji nijesu udovoljili svojoj dužnosti, ne mogu obnašali nikakova začasna mjesta u cijonističkoj organizaciji. Ell enb e r g predlaže domelak, u kojem üblažuje ovaj zahtjev. Ellenbergov se
prijedlog otklanja, a prijedlog Rosenbliilha prihvaća. Dr. Georg Halpern predlaže i obrazlaže u svoje ime te u ime Simona, Shira, Stručka i Katznelsona slijedeći zaključak: Vlasnici certifikata ne sudjeluju na prihodima Keren Hajesoda, imetak i prihodi Keren Hajesodu su vlasništvo cijeloga naroda. Prihvaća se prijedlog, da se Halpemov prijedlog povrati Keren Hajesod komisiji. • Dr. Daic h e s predlaže, da se direktoriju Keren Hajesoda za dosadašnji rad izriče hvala. Prima se. Nakon toga prelazi kongres (%11 u noći) pretresivanju prijedloga financijalne komisije. DVADESET I PRVA SJEDNICA
U obrazlaganju pojedinih sfavaka veli, da se svi troškovi londonskoga biroa moraju namiriti iz šekela, koji se već sada počinju übirati, a zemaljske organizacije treba da ih uplate u 3 roka. Sekel se odredjuje za Ameriku 1 dolar, za Englesku i ostale zemlje zdrave valute 2 šilinga i 6 pensa, a u
funti šterlinga 2850drugim će državama odrediti iznos Egzekutiva u dogovoru sa zemaljskim savezima. Da se organizira financijalna kontrola, izabrat će svaka organizacija revizora, koji će pregledati sve njezine knjige, pa će izvijestiti financijalni odio Egzekutive u Londonu. DVADESETIDRUGA SJEDNICA. Utorak, dne 13. septembra 1921., prije podne.
Predsjednik Sokolov otvara sjednicu. Josef Cow e n: Kod promjene u Egzekutivi preuzeo sam u martu ove godine financijski resor. O radu financijalnoga departmana dobili ste tiskani izvještaj. Radili smo cijelo vrijeme s deficitom. Ne odobrite ništa, što ne ćete moći provesti i naprtite Egzekutivi time teret, koji bi nam skršio organizaciju. Valja provesti strogu financijalnu kontrolu, koja će važiti i za svakog
člana Egzekutive, koji nisu ovlašteni, da daju obećanja na financijalnom polju. Traži, da svi članovi Egzekutive dobiju plaću. Predložene rezolucije su minimum, no rezolucije ne mogu namaknuti novac, koji odmah trebamo. Brinite se za najvažnije potrebe pokreta u Palestini i izvan nje; budućnost će se onda već sama za sebe pobrinuli. Van Fries 1 a n đ (blagajnik Zionist
4
»ŽIDOV. (HAJHUDI)
BROJ 33.
Ponedjeljak 12. septembra 1921, na več. Đr. Georg Halpern drži financijalni izvještaj i predlaže ovaj Palestinski budžet za godinu 5882. 1. Židovskom Narodnom Fondu za kupnju zemljišta i amelioracije . . f. št. 300.0062. Koristonosni ulošci: Krediti za gradnju kuća u gradovima . .... 200.000 Komercijalni krediti ....... Industrijalni krediti Seljački krediti Natapanje Audje (Ruthenbergov orojekt) . .... 50.000-— 550.0003. Redovni budžet funti šterlinga 1,500.000- Redovni je budžet ovako ođređjen: a) školstvo 90.000'gradnje škola 25.000 tehnika 10.000biblioteka 3.000-— 128.000 b) zdravstvo .... 100.000 c) opskrba dosadašnjih useljenika .... .... 50.000 d) trošak novoga useljivanja .... 90.000 e) ratarska kolonizacija .... 225.000- f) pokusna stanica .... 10.000g) posebni izdaci .... 25.000 h) komercijalne informacije . . . . 3000 i) administracija .... 25.000"funti šterlinga 656.000- U tim su tačkama ove narodne investicije: sub a) . . . 25.000 sub c) . . . 20.000sub d) . . . 30.000- sub e) . . . 73.000- funti šterlinga 148.000- Budžet Londonskog Biroa Plaće mjesečno . . . 2100Subvencije . . . 160 Ostali upravni izdaci . . . . . . 398Nepredvidjeno . . . 200-—