Жидов

No naš bilans iskazuje još jedan manko, koji nam ne služi na čast i koji se ne da više popraviti. Dok se naimo na jednoj strani radilo oko namicanja sredstava za jedan nov veliki fond, za Keren hajesod, zanemarivan je na drugoj strani iz dana u dan sve više naš stari popularni fond Keren kajemet. Izgovor, da je propaganda za Keren hajesod u ovoj godini prouzročila slabljenje darežljivosti za Narodni Fond, posve je neosnovan. Ni najveća žrtva za Keren hajesod ne riješava nikoga dužnosti podavanja za Narodni Fond. No i bez obzira na to, izvori, iz kojih crpe Narodni Fond svoje prihode, nijesu ni dotaknuti akcijom za Keren hajesod, koji broji danas n. pr. u Sarajevu samo 63 učesnika. Taj je broj sam po sebi neznatan, a posve' se gubi pred brojem od 700 šekela, koji su uplaćeni u Sarajevu. I o Keren hajesodu i o Keren kajemetu podastrijeće se konferenciji posebni opširniji izvještaji Ja ću samo da navedem nekoliko brojaka u želji, da ove izazovu u nama osjećaj stida pred onim, što je prošlo, te da nam budu momentom u našem budućem radu. U B. i H. sabrana je ti godini 192.1. jedva polovica onoga iznosa, koji smo lanjske godino dali Narodnom Fondu, a tek četvrtina onoga poreza, koji nam je bio odmjeren z« ovu godinu. Taj je nazadak nastao time, što je 13 mjesta dalo ove godine za K 320.000. manje nego u prijašnjoj godini, dočim je ostalih 10 mjesnih grupa u Bosni dalo samo K 15.000. više nego prijašnje godine. Ove mjesne grupe, čiji sadašnji bilans pokazuje makar i malen plus, daju nepobitan dokaz, da još nijesu iscrpljena sva vrela darežljivosti za Keren kajemet. Vrela su tu, samo nam trebaju marljive ruke, koje će da uzmu ono, što ta vrela pružaju. Pravom bi mi pokrajinska mjesta mogla predbacivati*pristranost, kad ne bih u svom osvrtu na ovogodišnji rad za Keren kajemet spomenuo žalosnu činjenicu, da je Sarajevo sa svojim relativno i apsolutno najvećim zaostatkom ove godine odnijelo rekord. No bilo bi opet nepravedno, kad ne bih ovdje za razumijevanje te činjenice, ali nipošto ne kao opravdanje, dodao, da je požrtvovnost sarajevskih Židova brojem i veličinom lokalnih akcija bila stavljena na tešku probu. Naši će radenici za Keren kajemet morati snažno potencirati svoju djelatnost, kako bi mogli odoljeti gomilanju lokalnih sabiranja i kako bi mogli osigurati i još više učvršćivati poziciju, koja pripada Narodnom Fondu pored svih ma kako važnih lokalnih institucijaI ove je godine bio snažan utjecaj cijonističke aktivnosti na vaskolik židovski život isto tako kao što je bilo jak« i učestvovanje aktivnih cijonista u društvenom i javnom radu. Bez preuzetnosti možemo da konstatujemo, da su ak tivni cijoniste bili svuda raedju prvim javnim radenicima na svim područjima židovskih nastojanja. Daleko bi vodilo, kad bih išao opisivati sav naš krupniji i sitniji rad na kulturnom, socijalnom, političkom i drugim poljima. Tu ću samo da spomenem utjecaj, što ga vrši cijonistička aktivnost putem »Židovske svijesti«. Nemoguće je dolično ocijeniti u jednom kratkom referatu važnost uloge, koju igra »Židovska Svijest« u našem javnom životu. Rad »Žid. Svijesti« je otvorena knjiga, svaki broj govori o blagotvornom radu toga lista. Okolnost, da »Ž. Svijest« nije opšte obljubljena, ima se pripisati njenom otvorenom istupanju u službi istinskih interesa židovstva. Prema dosadašnjem iskustvu izgleda, da način tog otvorenog odgojnog djelovanja nailazi kadkada na negodovanje sredine, u kojoj se nalazimo. Nt» pitanje je, da li imadu pravo oni, koji radi toga optužuju sam list. Zašto se ne bi malo i ta naša sredina prilagodila duhu vremena i što se mora još jače naglasiti današnjim potrebama Židovstva! S druge opet strane može da služi na čast onima, koji se kupe oko »Svijesti«, da im je istrajnim radom i velikom požrtvovnosti uspjelo, da »Židovsku Svijest« učine nenadoknadivom potrebom stotina i stotina židovskih kuća. »Žid. Svijest« u svakom slučaju je osiguran opstanak, a njezin će rad bez dvojbe unatoč prigovora bilo opravdanih bilo neopravdanih biti i nadalje blagotvoran i koristan »Svijest« je svoju uzvišenu zadaću, da vaspitava i osvještava, te da u svakoj prilici nastoji oko promicanja opštih židovskih interesa, vršila dosada to moraju svi pr.zuati —, a vršiće i odsada u tc mi vjerujemo uvijek po svom najboljem uvjerenju, sa najpoštenijim namjerama i najnesebičnijim samoprijegorom. Naš odnošaj spram naših vjeroispovjednih opština bio je svuda iskren i srdačan. Najviše razumijevanja za naša nastojanja pokazala je u ovoj godini Sefardska Opština u Sarajevu. Ona se obvezala dati potpuni maaser od svoga imetka za Keren hajesod, te je pored toga još votiralznatne iznose za hebrejsku školu »Safa Berura« i za »Židovsku Svijest«. Opština u Brekom je zaključila na svojoj godišnjoj skupštini, da od svoga budžeta dade 10% za Koren hajesod. Zadovoljstvom iznosimo ova dva svijetla primjera na ogled svim ostalim našim vjeroispovjednina opštinama. Na polju hebraizacije vrši i dalje svoju tešku zadaću sarajevska hebrejska škola »Safa Berura«. Najljepše stranice naših anala ukrašene su uspjesima škole »Safa Berura«. Evo se već četvrtu godinu bori ta naša ustanova neopisivim materijalnim poteškoćama i neprilikama. Da se mogu pra- • vo ocijeniti napori, kojima se drži i razvija ta hebrejska škola, treba imati na umu, da danas mnoge opštine nijesu u stanju, da izdržavaju svoje školske zavode. Onaj male* krug ljudi, koji se kupi oko sarajevske hebrejske škole, čuva ovu kao zjenicu u oku i ne preza ni pred kakvim žrtvama. »Safa Berura« je najrječitiji dokaz, da se velik« djela stvaraju snagom ideje, da uspjeh velikih podviga n® ovisi o materijalnom obezbijedjenju koliko o dubokoj spoznaji istinske potrebe onoga, što se ima stvoriti. »Safa Borura« je smiona manifestacija idealizma, koji se svom snagom težnje za afirmacijom bori- i savladava sve zapreke, na koje nailazi na svom mučnom putu- »Safa Berura« sa svoj« 2 učitelja i blizu 200 učenika i učenica najaktivnija j« stavka našeg cijonističkog bilansaZnam, da ovaj moj izvještaj ne sadržaje sve ono, št* spada u jedan svestran referat. Izostavio sam mnoge đatajle. Osvrnuo sam se samo na 2—3 krupnije grane cijonističkog rada u Bosni. Držim, da sam time barem u krupnim potezima dao vjernu sliku našeg djelovanja u minuloj godini. Politike i šireg opšteg kulturnog rada naših društava nijesam se dotakao, premda bi se o tome dalo mnogo pisati. Život u našim kulturnim i humanitarnim društvima bio jo veoma bujan i opsežan. No moja je dužnost bila, d« dadem kratak cijonistički referat za Bosnu.

Mihael Levy.

KOREFERAT ZA SRBIJU.

Sarajevo, u decembru 1921.

Ekonomsko-politički položaj. Položaj Jevreja u Srbiji u poliiičkom pogledu je zadovoljavajući. Liberalnost Srba i koncentriranost Jevreja u glavnom po većim gradovima čine da Jevreji Srbije ne oscćaju kakav pritisak bilo sa strane vlasti, bilo u opšte. Naprotiv, politički položaj Jevreja, stvoren njihovim zajedničkim radom sa Srbima pre i za vreme ratova za osldbodjenje, omogućio im je ulaganje i svoga upliva i svojih veza u odbranu one svoje braće iz ostalih krajeva naše otačbine, koja su bila izložena nepravedno i gonjenju od strane pojedinih organa vlasti, većinom uticajem pojedinih -spekulativnih konkurentskih protivnika, koji bi ove svoje napade zaodjevali ii; u plašt patriotizma ili otvorenog antisemitizma. Antisemitizam, boljka u glavnom nepoznata pre rata u Srbiji, lagano je importiran došljacima iz novih krajeva naše Kraljevine. A ako doduše ne postoji naročiti i organizovani antisemitizam, vredno je zabeležiti pokret u Beogradu u cilju bojkota Jevreja. koji je poveden prvih meseca 1921 godine. Pojavili su se plakati, koji su lepljeni na domove, a i naizmenično razdavani po ulicama, u kojima su, na obnovu raznih proizvoljno izopačenih mesta iz »Jevrejskog Glasnika« i izmišljanjem dogadjaja, dostojna preziranja za s\akog pametnog i čestitog čoveka, upravljenih napada na Jevreje, a refren im je bio, »ne kupujte u Jevreja*. Ti anonimni antisemitski pokušaji, iza kojih se ikrila grupa nesavesnih špekulanata, zanesena nezaježljivom težnjom za profitom i pobudjena lažnim patriotizmom, ostali su bez ikakvih posledica. Intervencijom vlasti, kao i prijateljskim držanjem izvesnog dela štampe učinjen je kraj ovoj nepoštenoj i u opšte škodljivoj akciji protiv Jevreja. Isto tako ugušen je i pokušaj jednog beogradskog lista, koji je počeo terati antisemitsku propagandu u nameri učene Jevreja. U pogledu stranačko političkog života Jevreji nemaju svoju zasebnu političku grupu niti se kandiduju kao grupa. Je-

10

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ I—3.