Жидов

protestnu rezoluciju kr. vladi u Beograd. Posljedica ovih akciju bila je bar djelomična reparacija povrijede zakona. Ma da su prošle godine obavljeni izbori u zagrebačku bogoštovnu općinu bili lokalne naravi, ipak je Radni odbor u prošlijedjivanju principa, da na čelu židovskim općinama i u njihovim upravama imadu stajati muževi sa punom židovskom svijesti, podupirao u svakom pogledu izborni odbor, koji si je stavio u zadatak da prokrči put u židovsku općinu onim muževima, koji su uživali povjerenje svijesnih zagrebačkih Židova, a to je bila i još je danas ogromna većina zagrebačkih Židova sviju slojeva i sviju zvanja. Savez oijonista srdačno je pozdravio kongres Saveza jevrejskih vjeroispov i jednih općina u kraljevini SHS, koji j« održan u Zagrebu 22. i 23- novembra o. g. Osobito zado voljstvo nas ispunja videći, na čelu ovoga Saveza muza, koji je dugi niz godina predsjednikom Saveza cijonista. Njegova mudrost, širokogrudnost i objektivnost jamče, da će pod njegovim predsjedavanjem Savez jevrejskih vjerolspovijeduih općina biti u našoj kraljevini pretstavnik svega židovstva, sviju njegovih struja u jednakoj mjeri. Neki članovi Radnoga odbora ušli su u odbor za ne davno prošli izbor zastupnika u gradsko zastupstvo zagre bačko u cilju, da u to zastupstvo udju muževi, koji će nošeni povjerenjem svega zagrebačkog židovstva bez. stranačkih prasuda u tom zastupstvu raditi za interese i napredak grada, a da uz to budu čuvari prava i interesa Židova. Ovo muževno istupanje dolično su zagrebački svijesni i uspravni Židovi honorirali. 75% predanih židovskih glasova otpalo je na listinu kandidata Židova. U gradsko zastupstvo ulaze dva Židova. ♦ Savez cijonista imao je i prošle godine prilike rada na polju socijalne skrbi. Akcija Anitte Miiller, koja je predprošle godine bila provadjana po samom Savezu cijouista. decentralizovana je prošle godine i povjerena pojedinim mjesnim odborima uz saradnju organa mjesnih cijo Mističkih organizacija. Boravak Anitte Miiller u Jugoslaviji, njezina predavanja o neizrecivoj bijedi bečke i ukrajinsko židovske djece morala su da ganu i najtvidja srca. Materijalni uspjeh bio je dosta povoljan, nu prava svrha smještenjo bečke i ukrajinske židovske djece u svrhu oporavka kod židovskih obitelji u mjestima naše kraljevine nije postignuta, ma da se veliki broj židovskih obitelji izjavio pripravnim da pi'euzme nekoliko stotina spomenute djece kroz više mjeseci na prehranu- Ovaj se dio ove nadasve plemenite akcije razbio na neshvatljivoj uskrati vladine dozvole, da djeca doputuju u našu zemlju. Sabran je i oveći kvantum životnih namirnica - - po Židovima u Vojvodini nu radi tehničkih poteškoća i znat Bih troškova otpreme morale su se sabrane životne namirnice prodati, a utržak uručen je Anitti Miiller, da ga upotrijebi za svrhe njezinih socijalno-karitativnih institucija. Ured Saveza cijonista bio je i prošle godine u položaju da pruzi moralnu i materijalnu pomoć velikom biojn prolaznika kroz Zagreb sa sviju strana svijeta. Bilo je pojedinaca i obitelji, bjegunaca i zaostalih ratnih zarobljenika, žrtava bijeloga terora u Madžarskoj boljševičkog režima u Rusiji, pogroma u Ukrajini, pripadnika dijela Wrange>ovc vojske, koji je smješten u našoj kraljevini, izbjeglica iz Peeuja i t. d. I koliko mu je bilo moguće, ured je Saveza cijonista u prvom redu nastojao, da sposobnima za rad pribavi stalna namještenja, ili prolaznu zaradu, a u koliko se pokazala potreba novčane potpore, to je uz pripomoć zagrebačke židovske - općine, židovskih karitativnih društava, te plemenite darežljivosti pojedinaca i na taj način kušao da üblaži bijedu nesretnika, koje bez kuće i kućišta, slabe i bolesne, daleko od svojih milih bije kruta sudbina. U tom čovjekoljubivom radu ni jesu zaostale ni drug« židovske općine, karitativna društva i pojedinci. To je u krupnim crtama rad naše organizacije u prošloj godini.

KOREFERAT ZA BOSNU.

Mnogi se stari običaji, i ako su zastarjeli, respektiraj« upravo radi toga, jer su stari. Običaj, da »c na našim godišnjim konferencijama pored opsežnog tajničkog referata, koji obuhvata sav židovski i uži cijonistički rad u čitavoj kraljevini, drže još i zasebni pokrajinski koreferati, uve-

den je* tek nedavno, taj je običaj nov- Pošto tu dakle otpad* obligatno strahopočitanje pred starim, neka mi bude dopušteno, da lično ja, koga evo po drugi put zapada dužnost, da gaji taj novi običaj, izrečeni nad ovim svoju osudu. Istina, malo čudno vršenje dužnosti, ali to če padam se poslužiti stvari. Židovstvo bolno osjeća svoju prisilnu razdijeljenost. najveća tragika našeg galutskog života leži upravo u našoi raštrkanosti. Svaki nam pojav dijeljenja u židovstvu mora biti nesimpatičan. Provadjanje načela svežidovskog jedinstva treba u svakoj zgodi promicati, a ondje, gdje mu se stavljaju umjetne zapreke, treba i forsirati. Iz toga nastojanja za sve tješnijim ujedinjavanjem treba da se povuku krajnje konsekvencije i onda, kada se radi makar samo i o jednom fonnalitetu, o jednom praznom vanjskom ispoljenju našega načela židovske jedinstvenosti, jer se i takvim manifestovanjem propaguje i unosi u masu temeljni cijonistički credo, koji je kod nas još uvijek isto tako neshvaćan kao što je i apsolutno prirodan. Ni jedan momenat nije tako neznatan, ni jedna formalnost nije tako sitničava, a da i u njoj ne bi morala doći do jasnog izražaja-težnja za nepre stanim sve življim budjenjem puno svijesti jedinstva u narodu. Te me misli zaokupljaju, dok pišem ovaj bosanski koroferat, pa mi vjerujte nije drago, što moram to da činim. Ne volim to nepotrebno dijeljenje po obredima, po pokrajinama, po mentalitetu, po koloritu. Možda će me tko nazvati fanatikom principa, ali ne mari; princip jedinstva je lijep, pa ne može ni njegov fanatizam biti ružan. Da predjem na izvještaj. Stalo mi je do toga, da budem *to je moguće kraći. Na žalost mi tu ide na ruku i materijal, koji imam da obradim. Mnogo, gotovo sve mogao bih iskušati u ovo malo riječi: Godina 5680- bila je za bosanske Židove obilna, bogata, kako se moglo razabrati iz izvještaja u zadnjoj godišnjoj konferenciji, a velika, istorijska godina 5681. je bila slaba, mršava. Rad u netom minuloj godini nije, da nije bio dosta opsežan, nije da su naprezanja bila slabija, nije da je aktivnost popustila, no ta je aktivnost bila više ekstenzivna, a po pozitivnim rezultatima slabo plodna. Iz brojeva niže navedene statistike cijonističkog rada u Bosni i Hercegovini razabiremo, da je u minuloj godini 5681. utrošeno iy,nogo energije na sve strane, ali se opet prema konačnim faktičnim uspjesima toga rada mora priznati, da je naš bilan« pomenute godine pasivan. Taj bilans nije pasivan u omjeru spram prošlogodišnjeg, no on je apsolutno pasivan, jer pokazuje, da uspjesi nijesu ni iz daleka rasli u onoj mjeri, u kojoj su potencirani zahtjevi, koje je na nas stavila ova godina, ova prva početna faza na putu k izgradjivanj« Erec-Ji«raela, Od prošle konferencije do danas priredila su razna ci jonistička društva u Bosni 25 Hanuka-, Purim-, Pesah- i drugih proslava i zabava, 16 javnih skupština i 12 predavanja. Od toga otpada na Sarajevo 31 priredba, a na ostala mjesta 22 priredbe. Ove 53 cijonističke priredbe u Bosni jasno govore o našem radu. No uza svu tu bujnu djelatnoal ■ijesu bosanski cijoniste bili kadri, da udovoljenu minuloš godini velikim zahtjevima velikoga vremena. Keren hajesod je samo manjim dijelom uspio. U Sarajevu je n. pr. do danas upisana za Keren hajesod sam* jedna trećina one svote, koju su dužni doprinijeti sarajevski Židovi. Tijekom dosadašnje akcije stekli smo jedna iskustvo, koje drastično osvjetljava naše prilike, pa bi mi bilo žao, da taj karakterističan pojav ostane nepoznat široj javnosti. Dosadašnji upisnici za Keren hajesod izuzevši poznato maleno kolo naših imućnijih aktivnih cijonista uekmtuju se iz onih krugova, koji žive, bolje reći, koji jedva žive od svoje stalne plate. Svi pokušaji, da u ljudima iz naše najviše, mislim materijalno najviše klase, probudi svijest dužnosti i osjećaj velike odgovornosti u ovom velikom istorijskom vremenu, ostali su dosada bezuspješni. Pa ako nam je ipak do danas unatoč posvemašnje apstinencije onih, koji mogu lako i mnogo dati, pošlo za rukom, da u Sarajevu dobijemo u jednom uskom krugu cijonista obveznice na treći dio istorijskog poreza, koji dugujemo Keren hajesodu, onda ne može biti neosnovano naše pouzdanje, da će se svestranom kampanjom, koju ćemo morati povesti čim prije, moći namaknuti čitav naš kontingenat. Akcija za Keren hajesod nije još završena, pa se zaostatak može jofe nadoknaditi.

BROJ I—3.

»ŽIDOV* (HAJHUDI)

9