Жидов

građu, a narod je blagosiljao sve one ljude, kop su se dragovoljno javili za stanovanje u Jerusalimu. Tako se vuče tradicija maasera kroz sva razdoblja židovske povijesti. Dugo je bila zaboravljena, dok nije opet osnutkom Keren Hajesoda određena kao dužnost svakoga Zidova, da vlastitim činom omogući piotnlađenje svoga naroda. Sudjelovanje kod izgradnje Palestine je prvi postulat, koji se stavlja na svakoga Zidova bez obzira na njegovo religijozno ili političko uvjerenje. U času, kada treba da se zahtijevi židovskog naroda na svoju domaju oživotvore, a Palestina očekuje djelotvornu pomoć od židovske zajednice, dužnost je cjelokupnosti, da gktivno sarađuje, te da se pređa svežidov-. skome idealu, a ne može da bude stvar jedne jedine struje. U punoj svijesti veličine i težine zadaće i u spoznaji, da djelo može samo požrlvovnošću sviju da uspije, upravila je cijonistička organizacija poziv na čitav narod: Nijesu to darovi, što se zahtijevaju, traži se desetina kao žrtva na oltar zajedničke stvari.

nastao je u devetom vijeku u Tiberiasn, ■o postojao je u Babilonu stariji i jednostavniji notalni sistem- Oba su vjerojatno »nali grčki uzor. koji je poznavao četiri znaka za naglašavanje: za isticanje glasa, njegovu, duljinu, potkrepljeme i njegov naglas. I jevrejske note imale su da ispune ove četiri zadaće, premda su se služile velikim brojem znakova. Znakovi za note poprimili su formu malih hebrejskih slova, koja su se pisala nad linijom. U tom mom nazoru, da su melodije mnogo starije no sistem znakova, potkrepljuje me i to. da se za razne knjige biblije upotrijebljavaju razne melodije, premda je sistem znakova jednak. Melodije uščuvalc su se predajom, a znakovi imali su samo da pomognu kantoru. Druga perioda razvoja jevrejske glazbe •buhvaća talmutsko razdoblje, te se »slanja na prvu. Starije molitve sačinjene su po biblijskim tekstovima, pa je sasvim naravno, da su se kod pjevanja

ovih molitava upotrebljavali muzikalni motivi, koji su uobičajeni kod čitanja biblije; ali se odlikuju većom slobodom i boljom izradbom. Ove dvije prve perio de su sasvim originalne i bez tudjih utjecaja. Treća perijoda, koja započinje sa pijutima, pokazuje jasne tragove arapskog utjecaja. Upotrijebila se arapska stopa za stihove, i mehjdije prilagodile su se stopi stihova. Od sada upliviše se sa svih strana na jevrejsku glazbu. Tako njemački Židovi mnogo toga preuzimaju iz njemačkih narodnih pjesama, ruski Židovi služe se slavenskim elementima itd. Glavna razlika izmedju sernitske i arijske glazbe je u tome. da prva polaže veću važnost na kvalitativnu vrijednost melodije finijim diferenciranjem intervala dok arijsku glazbu, gleđom na koralno i orkestralno djelovanje na mase, možemo označiti kao kvantitativnu glazbu. Tu razliku možemo opaziti i kod usporedjivanja židovskih i arijskih kom*

pozicija. Tako se odlikuje Mendelsohn i Rubinstein melodičnim karakterom svojih kompozicija, dok je VVagnerova muzika kompliciranija i zvučnija. Naša buduća zadaća neka bude rekao je Idelsolm da jevrejsku glazbu oslobodimo tudjih utjecaja i da skupljeni materijal upotrijebimo, da stvorimo nanovo jevrejsku glazbu- Wagnerov da su Židovi samo posrednici muzike, mo gao je biti opravdan u vrijeme, kad Židovi nijesu nijedan izvor nazvali svojim, iz kojega bi mogli, da crpe oduševljenje za stvaranje iskonskih novih djela. Nadam se, da na tlu Palestine nastaje nova glazba. Ne ću da ustvrdim, da će to djelo provesti ova generacija. Moramo se prije svega otresti utjecaja galuta; atmosfera domaje.- jevrejski duh, koji će obuzeti nove naseljenike, pođstreknut će ih i na nezavisno stvaranje, koje će proširiti slavu židovskoga naroda«.

Keren Hajesod

Što traži ove godine Palestina od Koren Hajesoda? Za židovski kolonizacilcjni rad u Palestini odgovorna institucija postavila je za tekuću poslovnu godinu budžet, čije će osjeguranje napokon mogućiti obnovnu djelatnost u velikom stilu. Ovaj budžet pretstavlja time prvi znatniji pokušaj židovstva, da dane mu mogućnosti uistinu posve izrabl, te da ispuni svoj zavjet, da će u Palestini stvoriti jednu uzornu židovsku zajednicu, da će izgradnjom Palestine obnoviti narod i zemlju. Prema potrebgma zemlje dijele se pojedine stavke Palestinskog budžeta, kako slijedi; I. Kup n ja i priprema ze mli išta K 300.000 11. Poslovne investicije: Kredit za gradnju malih gradskih kuća » 200.000 Poslovni krediti » 100.000 Agrarni krediti » 100.000 Industrialni krediti » 100.000 Natapanje Audža kraja (Ruthenbergov projekat) » 50.000

111. Redoviti palestinski budžet: Troškovi nove imigracije « 90.000 Fond za opremu radnika imigranata, koji se nalaze u zemlji » 50.000 Gospodarstvena kolonizacija > 225.000 Sanitarstvo » 100.000 Pokušališta. > 10.000 Trgovačke infcVmacije » 3.000 Školstvo . » 90.000 Školske zgrade » 25.000 Tehnika u Haiti » 10000 Židovska narod, bilioteka u Jerusalenm » 3.000 Uprava > 25.000 Izvanredni izdaci » 25.000 Ukupno K 1,506.000 Prema tome potrebno je 1,506.000 funti šterlinga, da se već ove godine postignu znatni rezultati. Namaknuće ove svote pomoću Keren Hajesoda nalog je historijskog časa i palestinske zbilje. Neka posvuda prijatelji Keren Hajesoda uoče, da samo stvaranje gospodarstvenih činjenica može otvarati vrata Palestine za mirni nastavak nasclenja zemlje sa masama židovskih useljenika.

Iz židovskog svijeta

Položaj Židova u Poljskoj. S poljske se strane piše Wiener Morgenzeitung u položaju Židova u Poljskoj ovo. Poljsk: ministarski savjet je prije kratkog vremena primio zakonsku osnovu, preu i kojoj će se ukinuti sve odredbe iz ni koga vremena, koje ogran'čuju jednakopravnost Židova. Ovaj zaključak nema: samo principijelnu važnost, već i prak ličnu, te bi mogao doprinijeti zbliženju omh naroda. U Poljskoj danas duva drugi vjo • tar no u danima medjusobnog nepovjerenja i ako svi znaci ne varaju, znači ova revizija zakonodavstva odlučan korak na putu sporazuma, koji leži u interesu obih stranaka. Znak je vremena izjava, koju je zastupnik ministarstva za prosvjetu prjf I; kie r t dao u ime poljske vlade na jevrejskom kongresu u Varšavi. Nakon zahvale za srdačni pozdrav izjavio je, da je pirimio vrlo simpatičan dojam o

raspravama kongresa, jer se uvjerio s Kojom se ozbiljnošću i razumijevanjem raspravljalo, o važnim i teškim pedageš. kim problemima. Ugodno ga se dojmilo, da se referent u referatu o pravnom po Uža ju jevrejskog školstva pozvao na poljski ustav, koji zajamčuje svakom gradjaninu pravo, da svoju djecu odgoji u svome duhu i u svome jeziku- Vlada je odlučno pripravna, da to pravo realizira, jer želi da udovolji svim gradjanirna Ako je dr. Th o n naglasio, da Židovi traže i iščekuju samo pravednost tad on u ime vlade izjavljuje, da je ona vojjna prema Židovima i židovskom školstvu ne samo pravedno, već i dobrohotno postupati, pretpostavivši, da će povjerenje biti medjusobno. Ova izjava vladinog zastupnika ostavila je najbolji dojam u židovskoj javnosti. Položaj u VUnl. Kod konferencije Šefa vlade Mejstovića sa židovskim zastupnicima raspravljalo še i pitanje jedne židovske deklaracije na Sejmu. Sef vlade istakao je u oduljem govoru važnost ovakove židovske deklaracije- U ime židovske delegacije izjavio je dr. vVigodski, da nema nade. da će se dobiti pri voljenje članova političke komisije za ovakav akt. Iza toga je dr. VVigodski u oduljem govoru razložio kompetenciju židovske općine i naglasio je. da židovska općina mora da nosi izričiti nacionalni karakter. Ova konstatacija važna je, jer je poljski ministar unutrašnjih djela Divnarović iz činjenice, da kršteni Židovi ne mogu pripadati židovskoj općini zaključio, da židovske općine imaju vjerski karakter. Cilede židovskog školstva postignut ic sporazum, te će država iz državnog budžeta doprinijeti za uzdržavanje židovskih škola. Nastavni jezik Odredit će se prema želji roditelja. Konačno pitao je šef vlade, da li židovski zastupnici smatraju ispravnim, da se na otvorenje Sejma pozovu zastupnici židovskih institucija. Židovski zastupnici izjavili su na to, da drže uputnim da se odustane od poziva. Židovski zastupnici dr. VVigodski, rabin Rubinstein i dr. Šabad, po«vani su ponovno šefu vlade na prešni dogovor. Konferenciji pribivali su i ministri iz Varšave. Sadržaj dogovora drži se za ;;ad još tajnim.

BROJ 8.

>Ž I D O V«