Жидов

»Za mene ima misao, da se u zemlji Jlsraeta podigne grad vrtova, osobiti bajoslovni značaj. Sta stoji do imena, što će ga dobiti. Može biti, da će moja sjena, jednom kad se taj san ostvari, proći kroz sjenovite prolaze tog grada, pa da će je opaziti neki stanovnici, koji su jaki pamćenjem. Ali moja je prolazna ličnost kod tog trajnog djela posve neznatna. Glavno je, da tamo uzraste naraštaj jakih, veselih ljudi u stmčallom svijetlu, svježem zraku punom mirisa ®d cvijeća, koji je u svom djetinjstvu pred vratima prijaznog doma hvatao leptire, brao cvijeće, u mladosti sanjao pod sjenovitim drvećem, u zrelosti i starosti pri svom radu i stvaranju bio blizu pomladjujućoj prirodi, a nikada Bije bio isključen od njezine ljepote. Kako će naši potomci uživati svoj život u takovom okviru! Već im sad želim k tome svaku sreću i blagoslov.« Tako Nordau. Pita se, da li da našu odanost za uspomenu umrlog vodje dokumentiramo ispunjavanjem njegove želje, ili da li da se pokažemo nedostojnim neizmjernih usluga, koje je učinio svome narodu i povjerenja, kojim nas je susretao. Unazad tri godine izdao je Keren Kajemet Lejisrael u zajednici s Egzekutivom Svjetske Cijonističke Organizacije poziv za osnutak Nordauovog vrtnog grada. Rezultat akcije bio je 16.000 funti, manje no trećina minimuma, koji je potreban za izvedenja plana, a sabiranja treba sad završiti, da ih se uzmogne privesti određjenome cilju. Sad, gdje nema više Nordaua i gdje ćudoredna obveza od nas traži da počastimo njegovu uspomenu prema njegovoj želji, hoćemo li ispuniti našu dužnost i sretno djelo privesti kraju? Hoćemo U da slijedimo zov časa i da nadopunimo fond, koji je potreban za osnutak vrtnoga grada, onoga vrtnoga građa, koji će sretnu generaciju, o kojoj je Nordau snivao, sjetiti na neprolazne zasluge umrloga vodje?

Keren Hajesod

Keren Hajesod primici u januaru 1923. U mjesecu januaru primio je glavni ured Keren Hajesoda iznos od 31.928.77 funti. Izostale su u ovome mjesecu doznake iz Kanade i Argentine, no postoji nada, da će u narednom mjesecu stići veći iznosi. U Kanadi borave sad od strane direktorija gg. Qolds t e i n i pukovnik Pat e r s o n, a u Argentiniji L. J aff e. Rumunjska je svojim doznakama došla na J3., a Letska na 24. mjesto. Osim toga uslijedile su u ovom mjesecu po prvi put doznake iz Meksika i Ugarske. Pojedine zemlje doznačile su: Udružene Države 22,581,147, Južna Afrika 1.500, Rumunjska 1500, Čehoslovačka 1,122,12.10, Poljska 895,19.10, Letska 750.3, Belgija 615.7.8, Engleska 500, Holandija 429.16.1, Resarabija 405, Bugarska 250, Litavska 213.11.7, Finska 154,12.6, Njemačka 122.17.8, Francuska 120, —8, Transilvanija 113.12.9, Bukovina 111.7.2, Austrija 104.18.2, Mesopotamija 100, Tunis 77.3.3. stočna Galicija 69.18, Meksiko 65.—11. Estonska 50.5.5, Brazilija 44, Madžarska *4, Sibirija 17.18.5, Danska 4.4.9, Poleđina 4.2.4 ukupno £ 31.928.7.7. Ukupni izios u gotovome do 31. januara 1923. izna® 722,612.13.7 funti.

Keren Hajesod u Americi. Dobar poznavalac američkih prilika izvješćuje o Keren Hajesodskoj akciji ovo: Razumijevanje za cijonizam i odnošaj Keren Hajesodu postali su popularniji i prodiru sve u šire slojeve naroda, što se lako dade ustanoviti. Svi saradnici Keren Hajesoda konstatiraju, da se sad dade mnogo lakše raditi no prije godinu dana. Cijeli rad, koji se sad provadja, je tek priprava, jer prava akcija započinje tek očetkom marta. Samo u nekoliko gradova provedena je akcija. Pripreme za budući rad daju iščekivati povoljan rezultat. Tako je primjerice Boston do sad doprinio 4(3 50.000 dolara, dok se sad iščekuje prema opreznom računu rezultat odi 150 —200.000 dolara. U St. Louis, gdje je za boravka dra Levlna kod banketa skupljeno u gotovome 10.000 dolara, a isto toliko obveznica, očekuje se rezultat od 60.000 dolara. Vrlo povoljno se stvar razvija u Cleveland, Chicago želi ove godine namaknuti 250.000 dolara. Prema opreznom kalkilu može da se ove godine, bude li se povećao broj saradnika, namakne 3. milijuna dolara. Nešto je delikatnije pitanje radnika za Keren Hajesod. Nema sumnje da, barem za sad. rad u Americi ima samo onda uspjeha, ako ćc biti poduprt brojnim prvorazrednim propagandistima iz Evrope. No to iziskuje opet znatnih troškova, koje ne nosi gla uv med u Londonu, već amerikanska organizacija Keren Hajesoda. To je dilema, koju opažamo i u mnogim drugim zem'juna. Stvar b; sc mogla urediti na taj naćut. da se stvori posebni fond za propagandu. Bez sumnje dade se ustanoviti, da se i u Americi razviju nove sile, koje će b vrlo J >bar materijal za rad, jer se sv.agdje pokazuje nastojanje, da se pokret izgradi vlastitim silama. Dolazak W e i z m a nn a, koji je najavljen za početak marta, očekuje se velikom čežnjom. Očekuje se, da će i A h a d H a a m doći u Amriku, da tamo djeluje za Keren Hajesod. Keren Hajesod u Belgiji Po nalogu direktorija boravi sad gosp. Jean Kohn u Belgiji, da provodi rad za Keren Hajesod. Po njemu je i prošle godine akcija u Belgiji započeta, a onda po zemaljskom odboru nastavljena. U prošloj godini dobiveno je 130 obveza u visini od 1,227.750 franaka, od kojega je iznosa bila jedna petina plativa godine 1922. Od potpisanog iznosa unišlo je 182.390 franaka, a 43.160 franaka nije uplaćeno. Minimalni doprinos ustanovljen je sa 1500 franaka, a to je iznašalo 30 funti. Strogo se držimo toga minimuma i odbija se svaka ob-

veza, koja ne odgovaraš principu maasera. 1 ako je time postignuto manje obveza, to su sve obveze na doličnoj visini. Do sad dobiveno je 6 obveza sa preko 50.000 franaka, 17 sa preko 25.000 franaka, a 3 sa preko 20.000 franaka. Kako se ozbiljno shvaćaju ove obveze, vidi se ponajbolje po visini već uplaćenih iznosa. Tunis. Dr. Buch m i I uspješno nastavlja započetu akciju za Keren Hajesod. Njegovim radom podvostručili su se prinosi za Keren Hajesod i većina obveza isplaćena je odmah u gotovome. Izabrane su mnvg komisije, čiji su se članovi obvezali. da će barem dva puta u tjednu jedno popodne posvetiti posjetama, da ljude upaznaju sa svrhom Keren Hajesoda i da od njih traže obveze. Dr. Buchmil održao je cijeli niz konferencija s pripadnicima gotovo svih staleža. Narednih tjedana posjetiti će gradove Sousse, Mahdia, Sfas, Bizete. Kairouna, Djerba i neka druga mjesta. Madžarska. Prema obavijesti madžarske zemalj. cijon. organizacije provadja se velikom energijom reorganizacijom rad u cijeloj zemlji. Novo izabrana zemaljska uprava razaslala je svim mjesnim organizacijama upitne arke radi statistike i očekuje se oživljavanje cijonističkog života u Madžarskoj. Stvoren je novi klub »Jebone Cijon«, koji će se baviti isključivo podupiranjem palestinskih imigranata. Dosadašnji sabirni rad za Keren Hajesod donio je u gotovome 70.000 kruna, dok je za Keren Kajemet übrano 60.000 kruna. Austrija. Keren Hajesodska akcija napreduje. Prinosi za godine 1923. su za 40% veći no u januaru 19 22. Naravno još uvijek sav taj rezultat ne stoji ni u kakovom odnosu prema mogućnosti austrijskih Židova. Akcija ima da se ove godine završi u martu. Alžir. 9. januara stigao je po nalogu direktorija Keren Hajesoda dr. Leo Sussmann u Alžir, da ondje organizme sabirni rad za Keren Hajesod. P«što je to predjel, u kojem se dosad nije radilo za Keren Hajesod, trebat će prije svega Židove upoznati s ciljem Keren Hajesoda i izabrati mjesne odbore, koji će razviti živu propagandu za Keren Hajesod. Bombay. U vanrednoj glavnoj skupštini, koja se održala u mjesecu decembru, izabran je novi izvršni odbor, komu pripadaju najodličnije ličnosti židovske općine. Postoji nada, da će se pod novom upravom akcija Keren Hajesoda dobro razviti. Odbor nastoji, da propaguje ideju Keren Hajesoda ne samo u Bombayu. već i cijeloj Indiji.

BROJ 9.

>Ž I » ® V.

3

SEKEI. ŠEKEL ŠEKEL je simbol jedinstva naše svjetske cijonisfičke organizacije. je za svakog pojedinca ispovjedanjc cijonizma, dokumenat, što mu daje pravo na učelvovanje u izborima za svjetski kongres je jedino vrelo prihoda svjetske cijonističke organizacije za njezine administrativne, organizatorne i političke izdatke. PRIKUPLJAJTE S TOGA ŠEKEL! Snubite nove platioce šekela! Priveditc pokretu nove sile! Svim Židovima, koji žele ostvarenje narodne domaje u Erec lisraelu, upravljen je poziv; PLATITE ŠEKEL!