Жидов

u kojem se drži kongres općinar Kad se na balkonu pojavio prezidij kongresa iskazali su mu vojni odredi počast. Autonomija Židova u Litavskoj. Na predlog ministarstva za židovske stvari zaključila je vlada da uvrsti rabine u kategoriju državnih činovnika i da im njihova beriva isplaćuju državne blaga j n e. Ministarstvo za židovske stvari razaslalo je svim židovskim općinama cirkular o vođjenju židovskih matičnih knjiga. Ove se imadu voditi na litavskom, hebrejskom i jidiš-jeziku.. Grčka vlada i svetkovanje subote. Grčki ministar Rhallis je u riješenju podneska solunskog rabinata, da se sajmovi prelože sa subote na drugi jedan tjedni dan, odredio, da se od sad imadu sajmovi održati u srijedu. Na razne proteste atinskih trgovaca odgovorio je ministar ovo: Dao je preložiti održanje sajmova na srijedu, jer su se i prije na taj dan držali, a ilegalna odredba, da se sajmovi drže subotom, uslijedila je pod vladom Venizelosa. Vlada vratila se k starom uzusu, da zaštiti trgovačke interese židovskog pučanstva. Kao ministar civilizovane zemlje imade dužnost, da židovskim gradjanima zajamčuje jednakopravnost i da im dade mogućnosti da obave svoje poslove bez prisile, da se ogriješe protiv svojih vjerskih dužnosti. U interesu je samih konzumenata, da se sajam održi na dan. na koji mogu doći Što više trgovaca, jer se time pojeftinjuje roba. Zahtjev za održavanje sajma u subotu značilo bi isključenje Židova, što ie nedopustivo. Židovi Transilvanije I izbori u Rumunjskoj. Iz Cluja javljaju- Židovska narodna stranka izdala je manifest na Židove Sedmogradske, Banata, Marmaroša, u kojem se veli, da je uslijed hrdjavog sastava izbornih listina onemogućeno Židovima u Transilvaniji da stupe u izbornu borbu, pa da uslijed toga ne će postaviti oficijelnih kandidata. Prepušteno je pojedincima! da kandiduju. a židovska će narodna stranka podupirati svaku ovakovu kandidaturu. Drugim partijama neka Židovi dadu samo onda svoj glas, ako otvoreno i pismeno izjavljuju, da će se zauzeti, da se čim prije provedu zaključci konferencije od k decembra 1918., kojima se zagarantuju narodna prava židovske manjine, nadalje da se židovski gradjani, koji svetkuju subotu oslobode od obligatorn»g nedeljnog počinka. Konačno protestira protiv toga, da je židovskom narodu onemogućeno, da dodje do parlamentarnog zaključka. Položaj Židova u Madžarskoj. Pod Pritiskom evropske kontrole prestali su za neko vrijeme progoni Židova u Madžarskoj, no kako nam zadnje vijesti iz Budimpešte javljaju spremaju »budeći se ‘dadžari« ponovno progone. U javnim s kupštinama, u letačima, otvoreno poZivlju na pogrome, a da nigdje vlasti ne stanu na put ovim zločinačkim elementima. .. Zakon o ukinuću pravnih ograničenja ■' idova u Poljskoj. Na zadnjoj sjednici ' c ima je na prijedlog zastupnika patra ‘-utoslavskoga zaključeno, da se zakon!'i Projekat o ukinuću, pravnih ograničedja Židova skine s dnevnoga reda. Za-

stupnik dr. Thon odgovorio je u vrlo oštrom govoru na izvode I.utoslavskoga. koje je označio sramotom za poljsku državu. Kod glasovanja primljen je pretežitom većinom prijedlog Lutosiavskoga. Iz cijonističkog svijeta i Palestine

ISTINA O PALESTINI. Northcliffe-ove novine, a prije svega »Daily Mail« vode sad živahnu borbu protiv židovskog rada u Palestini. Kako je poznato, stigao je u januaru lord Norlhcliffe u Jeruzaiim , gdje su ga arapski veleposjednici »informirali« o položaju u zemlji. Arapi razvili su bučnu propagandu, koja je mirni koncerat po židovskim pijonirima kolonizacije na blagodat Palestine vođenih plugova i kotača nadvikala. Prvi odjek arapske agitacije s kojom cijoniste nijesu korak držali, jer sva sredstva upotrebljavaju za izgradnju zemlje, bio je članak lord Northcliffa u »Timesu«, koji je od drugih listova Northcliffe-ove naklade očito smatran signalom za napadaj protiv uspostave Palestine po Zidovima. Od onda publicirane su u »Daily Mail«, »Times« i »Evening News« nove tvrdnje, koje bi imale da krnje židovsku poziciju u Palestini. Većinu članaka pisali su poznati protivnici cijonizma lord sydenham i Islangton. Cijonistička organizacija ostala je mirna i očuvala dostojanstvenu trezvenost prema toj kampanji u uvjerenju, da će nepartijska, nikakovom agitacijom uplivisana istraga o položaju u Palestini biti njoj u prilog. U tom jc smislu upravio predsjednik organizacije prof. dr. W e izm a nn pismo »Timesu«, u kojem se veli: »U uvodniku, koji je danas izašao u »Timesu« priključujete se predlogu lord Norlhcliffe-a, koji traži, da se položaj u Palestini ispita po kompetentnom i nepartijskom autoritetu. Ne želim da ispunim stupce Vašega lista dugim razlaganjima o cijonističkoj stvari, koju potpuno obrazlaže brošura, što ju je izdala cijonistička organizeija pod naslovom »Istina o Palestini«. Hoću da se ograničim na to, da Vam kažem, da bih ja sa svoje strane a uvjeren sam, da mogu da govorim u ime prefežife većine mojih sumišljenika vrlo srdačno pozdravio ovakovu istragu, i da mi ne bi bilo ništa milije no najveća javnost«. Li istom smislu pisao je i poznati pisac Israel Cotien »Daily Mailu«, koji na temelju prvog blagajničkog izvještaja palestinske civilne uprave dokazuje neispravnost protucijonističkih napadaja. »Daily Mail« doduše naglašuje, da Cohen pobija cijeli niz tvrdnja, koje nije lord Northcliffe postavio i uvjerava svoje čitatelje, da je list svojim »izvještajima« doprinio tome, da su objelodanjena ova izvješća o slanju u Palestini. Ali kakogod i štogod uradili protivnici cijonizma : židovstvo će sve više sabijati svoje redove, da razvitkom svojih stvaralačkih snaga pred cijelim svijetom dokaže neosnovanost ovih spletki. A. D. Gordo«. Iz Jeruzalema javljaju, đa je u Jafi umro poznati jevrejski pisac i radnički vodja A. D. Gor d o n u dobi od 65 godina. Gordon bio je prije kratkog vremena u Beču, đa konzultira liječnike, no nije mogao naći pomoći. Umro je na upali pluća. U svome testamentu izrazio je želju, da se unutar godine dana njemu ne posveti ikakovo posmrtno slovo.

Vladin zajam kod židovske kolonijalne banke. Palestinska vlada službeno javlja . Već se dugo namjeravalo graditi ceste G cdera-Rchobot'Rišon le Cijon, koja ima da spoji cestu Jafa-Jeruzalim i Caza-Latno. Velika važnost ovoga prometnoga puta već je dugo uočena, ali nedostatak sredstava spriječio je izvedenje gradnje. Sad se vladi ponudio novac pod uvjetom, da rad izvedu židovski radnici. Iznos, koji je vladi stavljen na raspolaganje, pokriva dvije trećine troškova gradnje, te se daje vladi beskamatno na tri godine ; jednu trećinu troškova namaknut će mjesni komiteji. Obzirom na povoljne uvjete zaključila je vlada, da prihvati ponudu. Rad stajat će pod nadzorom vladinog odsjeka za javne radove. Ponuda zajma uslijedila je, kako doznajemo, po židovskoj kolonijalnoj banci, koja na taj način hoće da upliviše na palestinsko radno tržište u saglasju s interesima zemlje u korist židovskih pijonira. Banka udruženih židovskih kolonista. Primjer za inicijativu židovskih kolonista u Palestini daje zaključak, koji je nedavno stvoren na godišnjoj konferenciji »poljoprivredne zadruge židovskih kolonista u Palestini«. Prema ovome zaključku ima da se osnuje kreditna banka za sinove kolonista i radnika za unapređjivanje akcija u visini od 5 funti šterlinga. Provedenje u trgovačkom registru ima da uslijedi kad će biti uplaćeno 10 posto nominalnog kapitala. Pitanje koncesije za proizvodnju ulja. U jednoj od posljednjih sjednica engleske donje kuće pitao je član Malone o razvoju dobivanja ulja u Palestini. U svome odgovoru izjavio je državni tajnik za kolonije : »Od brdske okupacije ovamo nije nijednome društvu ili grupi podijeljena koncesija za dobivanje ulja u Palestini. Neka društva i grupe traže doduše ovakove koncesije, jer su im prije rata bile podieljene po otomanskoj vladi. Čim će biti zaključen mirovni ugovor s Turskom, raspravljat će se o ovakovim zahtjevima u smislu odsjeka VI. ugovora. Pojedinim društvima podjeljena je dozvola, da na onim površinama, za koje ističu da im je podjeljena koncesija, mogu praviti pokušaje. Ove dozvole he čine prejudic za pitanje opstojnosti zatraženih prava. Dobivanje ulja ne će bili dozvoljeno dok ne nastupe sređene političke prilike (ratifikacija mandata). Radno tržište u Jeruzalimu. Prema trgovačkome izvještaju »Haarec« nije položaj jeruzal. obrtnika nepovoljan. Samo malo strukovnih radnika ostalo je nezaposleno. Pored toga nisu nadnice niske; kreću se izmedju 4 do 20 šilinga dnevno. Neki zarade još i više. Ali to se odnosi samo na stabilne radnike, koji su već dugo godina u jeruzalimu. Od novo prispjelih haluca malo ih je našlo zarade. Jeruzalemski obrtnici dijele se u 3 kategorije : 1. obrtnici sa stalnim zanimanjem kao krojači, postolari, stolari, kamenari, slagari 1 slični, koji imadu posla preko cijele godine. Izim slagara rade svi na svoj vlastiti račun. 2 obrtnici, koji nemaju stalan rad kao tokari, zlatari, urari, pisci tore i drugih ritualija i t. d. Ovi obrtnici ovise o prometu turista i eksportu, li zadnje vrijeme došlo je malo turista u zemlju, a uslijed visoke palestinske valute nije se moglo eksportirati u Srednju i Istočnu Evropu, tako da je položaj ovih obrtnika vrlo težak, pa su mnogi počeli da uče drugi zanat. 3. neprofesionalni radnici. To su većinom halucim, koji nemaju posla. 30 je osoba našlo zarade posredstvom ureda za javne radove na raznim mjestima, 70 uposleno je kod gradnje sirotišta Diskin, 70 u

BROJ 11.

»ŽIDOV«

5