Жидов
radničkoj legiji za pripremu građevnog kamenja za neke gradnje a 8 radi na gradnji sinagoge Purat Josef, a zarađuju dnevno tri do šest šilinga. Halucim, koji nemaju zarade, naročito u prvo vrijeme nakon njihova dolaska, dobivaju potporu od emigracijonog ureda, od radničkih blagajna i drugih institucija. Jeruzalim broji oko 1300 ručnih radnika, većinom sefardi. Jedno 250 organizirani su u raznim savezima i kooperativima. Savez slagara broji 80 članova, od kojih su 18 zaposleni kod »Maarec« a 20 kod »Doar Majom«. Da se suzbije jaka inozemna konkurencija, koja naročito ugrožava egzistenciju krojača i postolara, morala bi se na inozemne produkte udarili visoka carina, kako je to »činjeno u zaštitu fabrikacije cigareta. Strukovni radnici ne trpe nikako od arapske konkurencije, jer u koliko i Aarapi imadu strukovnih radnika traže i oni visoke nadnice. Velika je konkurencija kod nesfručnjačkih radnika, jer je diferencija u nadnicama između židovskih i arapskih radenika 100%. Kraj svega toga namještaju židovske radnike, jer mnogo više urade na dan no arapski radnik, o čemu se bilo lako uvjeriti kod radova na Javnim cestama.
Iz Jugoslavije
DOPIS IZ NOVOGSADA Misao jevrejske renesanse u nacionalnom i kulturnom pogledu utire si od prevrata ovamo i u nas put i zahvaća sve to šire jcvrejske krugove, u kojih dozrijeva spoznaja, da jevrejstvo kao zajednica ima svojih zasebnih nacijonalnih i kulturnih zadataka. Metode, kojima se nastoje da postignu ciljevi, što ih ovi zadaci namiču zvanim radnicima, nijesu baš najsretnije, pa stoga uz gdjekoji lijepi uspjeh moramo da zabilježimo i neuspjehe, koji se naročito zapažaju u cijonishčkom radu. Predaleko bi vodilo, da u okviru ovoga dopisa iznesem sve poticaje i pokušaje, što ih dava odnosno poduzimlje čitavi niz za stvar oduševljenih radnika dobre volje, da uzdrže živim interes za promicanje jevrejskonacijonalnog i kulturnog rada. Od pripravnih radova za osnutak Jevrejskog nacijonalnog Saveza, pa sve do najnovijeg okršaja u pogledu ishodjenja prava na jevrejsku nacijonalnu školu, mnogo je utrošeno energije i pokazana oduševljena predanost radu za jevrejsku stvar. 1 ako pozitivni rezultati ne odgovaraju ovome radu. ima se to u glavnome da pripiše nedostatku svrsishodnog organizovanja rada, a možda ne u zadnjem redu nedostatku osjećaja pojedinih inače dragocjenih radnika, da mimo osobnih momenata svu svoju sposobnost i snagu stave u službu same stvari. Nu sve u svemu možemo sa radošću ustanoviti, da se u nas jevrejski život sve to više budi i da smisao za stvarnost sve to više dobiva na terenu. Budu li se svi naši radnici za jevr. stvar dovinuli do ove spoznaje, moći će se s vremenom Novisad razviti u jaki jevrejski nacijonalni i kulturni centar za Vojvodinu. Od aktuelnih dogadjaja iznosim, da je dne 19. o. mj. sazvalo predsjedništvo općine izvanrednu glavnu skupštinu radi jevrejske škole, koja se ima da raspusti kao konfesijonalna. Nakon govora gg. Las zI a i đr. L u s t i g a govorio je u ime cijonista dr, S a 111 e r o važnosti židovske škole, koju možemo danas samo onda održati, ako je tražimo kao narodnu školu, pošto država ne
priznaje konfesionalne škole, a privatne dopušta samo u mjestima, gdje nema državnih Ako hoćemo školu, moramo je tražili kao nacijonalnu, pa je u tom smislu stavio predlog. Ovaj predlog kao i vrlo stvarna razlaganja dr Sattlera uzbunila su asimilante, koji su vrlo oštro reagirali i iz jedne smiješnosli zapali u drugu. Jedan drži, da su Srbi neprijatelji cijonizma, drugi smatra jevrejski jezik mrtvim. Konačno je zaključeno, da se pošalje velika deputacija s novim memorandumom vladi, te da se zatraži jevrejska državna škola sa srpsko-hrvatskim nastavnim jezikom. Prelazni jezik imao bi da bude madžarski ili njemački. U kulturnom pogledu nastoji se priredjivanjem predavanja upoznati naše Jevreje sa jevrejskom povijesti, kulturom, znanosti i literaturom, Sve to više redaju se predavanja, interes je zadovoljujući i debate, koje se iza predavanja ispoljuju mnogo doprinašaju uzdržanju i širenju sve to jačeg interesa i za savremene potrebe i ciljeve jevrcjskog naroda. Mnogo pažnje posvećuje se odgoju djece u jevrejskom duhu, a nadati se je da će i učenje hebrejskog jezika iza čednih početaka vremenom proširiti krug učenika. Konačno hoću da spomenem i agilni rad jevrejskih športskih društava, koja uvadjanjem sviju grana športa rade na fizičkoj regeneraciji jevrejskog naraštaja. Ivri. Bernard Bauer. U nedelju, dne IS>. februara umro je u Sarajevu gospodin Bernard Bauer, veletrgovac iz Požege, te je u u Sarajevu pokopan. Pokojni Bauer* bio je član predstojništva požeške bogoštovne općine, dugogodišnji predsjednik Hevre Kadiše, koja ga je za njegove zasluge imenovala začasnim članom. U njemu gubi član Radnog Odbora Saveza cijonista Jugoslavije, g. dr. Hugo Bauer svoga oca Zihro no livraha! Hebrejska priredba »La Glorie« u Sarajevu. Dne 13. februara priredilo je jevrejsko potporno i kult. društvo >La Qloria« jedno hebrejsko veče u Narodnom Pozorištu. Ideja društvenog odbora, da umjesto uobičajene zabave priredi ovakovu priredbu je svake hvale vrijedna, tim više, što se je na to pazilo, da to budne ujedno i propagandističko-manifestacijona priredba i za hebrejski jezik i za naš nacijonalni pokret. U jednom i drugom pogledu postignut je lijep uspjeh, jer je tom priredbom opet javno dokazano, da je hebrejski jezik, živ jezik, jezik ulice i društva i da se u tom jeziku može i pjevati i plakati. A nama je nužno, da ovu staru istinu u našoj sredini nebrojeno puta ponovimo, jer se baš kod nas sa malo interesa i truda dade odgojiti cijeli hebrejski naraštaj. Nadamo se, da je Qlorijina priredba pridonijela dobar dio tome. da se naši roditelji više zauzmu za hebrejski odgoj svoje djece i da školi »Safa Berura« posvete više pažnje. I u nacijonalno-propagandističkom smjeru moralo jc ovo veče da dadne uspjeha. 1 ako smo mi već davno poodmakli od onih vremena. gdje se je ovakim više naivnim slikama uplivisalo na narod, to se ipak ne može odreći, da kucaj jevrejskog srca postaje življi i da se oduševljenje za čas ponovno raSplamti, kad se. pa makar u imaginarnim slikama, iznese pred gledaoca ono, što mu je najsvetije i najusavr-
šenije. Duša naroda je mehka kao u djeteta, pa se i najjači ne može oteti općoj sugestiji. Priredbu je otvorio gosp. Avram Capon prigodnim govorom na španjolskom jeziku, gdje je oduševljenim riječima svratio pozornost slušatelja na veliki i sveti pokret jevrejskog preporoda i na proročansku misiju besmrtnog Herzla. Zatim je slijedila deklamacija »Ivrim analmu« (»Židovi smo«). Iza toga odigrana je pozorišna igra u 2 čina sa alegorijom i pjevanjem >sivat Cijon* (Povratak CijonO na hebrejskom jeziku. Poslije ovog komada deklamovano je »Israel us fato bagola« (Izrael i njegov jezik u progonstvu). Veče je zaključeno kratkom igrom u 2 čina »I.a Fiesta dc los arvoles (Svečanost drveća) na španjolskom jezi ku. To je prigodna igra sa tendencom, da iznese opšte i nacijonalno značenje Tubišvata, koji je ove godine upravo bio toga dana. Sva ova djela, koja su te večeri izvedena, su samostalne radnje našeg poznatog radnika g Avrama Capona, koji je te večeri bio od slušatelja burno pozdrav Ijen i dugotrajnim pleskanjem nagradjen za svoj trud. Sva ova djela odišu visokim idealizmom, čistim čuvstvom, koje nado knadjuje mnoge nedostatke. Oosp. Capon. taj sijedi, neustrašivi idealista i borac, dao si je vanredno mnogo truda za ovu večer, te je ne samo stavio na raspolaganje svoja djela, spjevao i napisao neke prigodne stvari, već je i pri režiji i izvedbi svojim neumornim radom natkrilio mnogog mladića. Mi se ne možemo upustiti u specijalnu ocjenu pojedinih djela, niti se smatramo kompetentnim za ovakov sud. Tako isto mi ne polažemo ovaj puta osobitu pažnju na pojedinosti izvedbe, jer nam je više pred očima tendenca. o kojoj smo uvodno govorili. Učenicima i učenicama hebrejske škole Safa Berura«, koji su kao diletanti igrali ide priznanje, da su velikim marom dosta dobro udovoljili svojoj teškoj zadaći. Mjestimice je režija i previše tražila od tih slabih sila. Kod inscenacije i režije istakli su se gg H. Papo i g. Djaen! Posjeti je bila veoma dobra. Kuća je bila gotovo potpuno rasprodana. Osobito nas je veselilo, da smo ovaj puta u pozorišnoj dvorani vidili veliki broj naših starih domaćih ljudi, kojima je ovaj puta Oloria« dala prilike, da provedu jedno ugodno veče. Na'padno je bio slab odziv sa strane aškenaskih levreja, što se po našem mnijenju ima poglavito svesti na slabu propagandu, tako, da mnogi od onih, koji bi za hebrejsko veče imali interesa. nijesu pravo ni znali za ovu priredbu. Materijalni je uspjeh bio dobar, te i u lom pogledu može »I a Oloria« biti zadovoljna. Polovina čistog prihoda odredjena je u korist hebrejske škole -Safa Beruru tako. da je ovo veče imalo kraj moralnoa još i materijalno značenje za širenje hebrejskog jezika u Sarajevu. (> Židovska Svijest«.) Glavna skupština »Ivrije*. Na glavnoj skupštini »Ivriie«, društva narodno židovskih akademičara iz Kraljevine SHS u Brnu od 2. 11. t. g. izabran je za ljetni semestar slijedeći odbor: PredsjednikStanislav B i e n, cand. ing.; potprecP
6
>2 1 b o V«
BROJ 11.