Жидов

tu zvanične Madžarske da dadu izraza svome patriotizmu i lojalnosti prema onima, u čijim je rukama danas vlast u Madžarskoj. Odviše gipka hrptenjača nije se uspravila . . .

Židovi i Arapi

Piše J. Ramsay Macdonald. Nigdje se ne može tako dobro proučiti vječni konflikat izmedju starih i mladih, izmedju novoga vina i starih boca, no u ovim predjelima. U Egiptu ukazuje se on u staroj formi, da štićenici traže slobodu od tutora; u Palestini pak potiče od borbe izmedju dviju civilizacija, koje su se sukobile uslijed imigracije. Na kosturu judaizma procvao je cijonizam. a mnogi su se Židovi ponovno priklonili Cijenu. S takvim sam ljudima govorio u ovdašnjim logorima useljenika (na pjeskovitoj obali lafe); u Jeruzolimu, gdje čekaju na zaradu ili na drugom kojem mjestu i kod raznih odbora useljenika; u šatorima na visovima Oilboa, gdje grade zemaljske ceste i mostove preko Jordana. Jednog popodneva. kajd sam prošao dolinom Ezdraelona, sreo sam nedaleko mjesta, gdje je Saul bio svoju zadnju bitku i podlegao Filistejcima. seoska kola i na njima se odvezoh po izrovanoj cesti oko dvije milje do jednog od onih novih židovskih logora u Nurisu, na sjevernim obroncima gorja Oilboa. Njihovi su šatori smješteni tik vrela, na kojem je, kako predaja kaže, Gideon obrazovao svoju vojsku od 300. ljudi, koji su »svojim jezicima lizali vodu poput pasa«. I ako su gotovo svi ljudi bili zaposleni na polju, ipak se čuo u kovačnici zvuk nakovnja U radionici tesara radile su pile i blanje. i dok sam kroz otvorena vrata promatrao rad zubotehničara, čuo sam zveket tava i lonaca. Komuna sastoji od 150 osoba, koje su kao članovi palestinskog radničkog odjela bile zaposlene kroz 12 mjeseca kod gradnje cesta Naselili su se na velikoj, dijelom močvarnoj još sasvim nekultiviranoj površini izmedju željeznice i obronka gore. Tu su zasadili 14 hiljada eukaliptus drveta u 60 raznih vrsta, 4 hiljade pinija, s°o čempresa, 10.000 maslina; osim toga zasadili su voćnjake, te uredili vinograde, nasade duhana i narandža. Podignuli su zabrane za uzgoj bilina i mladica, prekapaju zemljište i priređjuju ga za nasad. Uvjereni su, da stvaraju temelje za novi Cijon. Zemljište je vlasništvo Židovskog narodnog fonda i ne smije nikada da pređje u privatni posjed. Razne korporacije predujmljuju potrebita kapitalija, dok komuna vrši rad. Većina njezinih članova bili su u ovoj ili onoj zemlji socijaliste, te su konačno postali umorni od ispraznih govora o »klasnoj borbi« i sličnim stvarima. (To u Palestini nije nikakovo sporno pitanje.) Otklanjaju boljševizam, jer hoće nešto da stvore. Drugim riječima ovdje vidimo treću knjigu Mojsijevu i nauke proroka u vezi sa zapadnim socijalizmom na djelu, koje ne vrše političari i revolucijonarci. već vjernici. Mnogi su se smješkali, kad sam ih pitao, da •i če prije graditi sinagogu, a zatim tek školu. Ali kad sam sjedio na vrelu, gdje ie Hrist govorio sa Samaričankom, mo-

rao sam ih se sjetiti. Naravno, da uslijed toga nastaju mnoge poteškoće. Stari Jevrej i arapski bogataši ignorišu ovu struju sviježeg lahora. U židovstvu još uvijek postoji sinhedrion i farizej, dok je arapski magnat naravski ožalošćen. Bogati Arapin sniva o svomu vlastitomu kraljevstvu, a ja se bojim, da Židov u svome oduševljenju nije uvijek bio odviše taktičan. Položaj je u glavnome delikatan, jer se nakupilo dosta rasprsivog materijala. Arapski seljak, arapski radnik, malo bi dali povoda uznemirivanju, Kad bi ih pustili da rade po svojoj volji. Arapskom seljaku doskora će u sto stvari pomoći useljenci; stanovnici grada Nahlusa traže, da onamo dodje jedan židovski liječnik za ženske bolesti, ali gradsko zastupstvo nije mu još podijelilo prava boravka. Radnici dobivaju, čim dodju u kontakt sa židovskim radom, veće nadnice, jer Židov, koji radi za novi Erec Israel, koji ima da ostvari proroštva i da dokrajči jado njegova naroda, taj Židov zna, da je arapski način života više no čedan. Konkurencija nisko plaćenog arapskog rada tako je odlučna kod gradnja cesta, željeznica i kuća, da se fondovi cijonističke organizacije moraju povisiti u svrhu nadopunjenja židovskih radničkih nadnica. U drugim slučajevima mora da se gubitci iz kontrakta židovskih radnika, čiji uvjeti ne udovoljavaju životnim uvjetima Židova, nadoknade. Na sreću je pomirljivi elemenat isto tako agilan, kao i protivna strana. U mjestima, kao što je primjerice Tiberias, postoje komiteji, u kojima muhamedanci, hrišćani i Židovi složno rade, a škole i druge ustanove nastoje da podupiru zbliženje raznih slojeva pučanstva. Svaki od nas ima neku simpatiju za arapske nacijonaliste, kojima je, i ako samo prolazno, bilo dopušteno, da sebi dočaraju veliko kraljevstvo, u kojemu bi bila priključena i Palestina. Ali u toj zemlji ima nešto, što je veće od sviju planova. Prošao sam zemlju od Dana do Bersebe i svakim mi je danom to bivalo jasnijim. Možemo da budemo odgojeni u židovskoj ili hrišćanskoj tradiciji: to je ipak Sveta zemlja, koja se objavljuje kao idol u zagasitom svijetlu svetišta i svakome se čini kao domovina od mnogih generacija. Nijedna moć svijeta ne može da oduzme toj zemlji magičku privlačivu snagu, kojom ona djeluje na svoj narc.d. Vidio sam preostatke toga nareda, kako mole svoje molitve kod Kotel Maaravia, kako cjelivaju kamene razvaline i pale svoje plamsajuće svijeće nade i viere. Vidio sam bezbrojne grobove u dolini Josafata, u kojoj počivaju čete toga izabranoga naroda, koje su iz sviju zemalja došle onamo, da dočekaju zadnji sud (koji će prema vjerovanju ondje biti odrpan). Vidio sam žive, mlade vjernike, kuji kultiviraju puste krajeve i ukrašavaju zemlju, kao što ljubavnik kiti darovima svoju zaručnicu. Sve to jasno dokazuje, da u srcu židovstva postoji ljubav i da u ćudi Židova djeluje čeznuće, koje će proslijediti preko svih zapreka i kroz dug* niz generacija, dok ne će biti ispunjena proročanstva njegovih starih učitelja i njegova vlastita srca.

Gospodarski razvitak Palestine

Prije kratkog vremena objelodanjeno je službeno izvješće palestinske vlade o ekonomskom i trgovačkom razvitku Palestine u prošloj godini. Činjenice i brojke u ovom izvješću dokazuju nam, da se proces razvoja na. polju industrije u Palestini nalazi u najboljem toku. Naravno da je uslijed općih nepovoljnih ekonomskih uvjeta u cijelome svijetu ovaj pro ces nešto sporiji. Kraj svega toga ustanovljuje i ovaj izvješta, da je, i ako je pritisak svjetskog tržišta ostavio duboke tragove u Palestini, njegovo djelovanje ipak manje bilo u Palestini, no u drugim industrijalnim zemljama. Iz brojki, koje su navedene u izvješću, razabiremo, da je izvoz bio mnogo manji, no uvoz. Tako je uvoz u god. 1920. iznosio ,191.060 engl. funti, a izvoz u isto doba 773.443 engl. funta, dok je u godini 1922. iznosio import 5,210.633, a eksport 771.701 engl. funti. Usporedjujeino li prevagu uvoza prema izvozu, vidjet ćemo, da se povećava pasivna bilanca od 3,417.617 na 4,44 4 .932 engl. funti. Istu tendeciju opažamo i u ovoj godini. Import narasao je u prvom polugodištu na 7 milijuna funti, a eksport povećao se za 58.348 engl funti, tako da je uvoz ove godine kud i kamo pretežitiji prema uvozu prošle godine. Palestina za sada još uvijek premalo producira robe za strane zemlje, i mora stoga da mnogo uvaža iz inozemstva. Tako dugo, dok će ostati.neiskorišćena naravna blaga zemlje, morat će uvijek da u znatnoj mjeri nadmašuje uvoz eksport. Iz inozemstva uvaža se medju ostalim ulje, šećer, brašno, petrolej, željezo, čelik, riža, tekstilna roba, cigarete i strojevi. S vremenom producirat će se neki od tih artikla u samoj zemlji, tako da će se import te robe smanjiti. Već danas imamo u zemlji cijeli niz poduzeća, koja vrlo povoljno rade, ali će još trajati dulje vremena, dok će ova poduzeća biti tako daleko, da će moći doprinijeti smanjenju uvoza. Pa ipak kraj te velike pasivne bilance nije gospodarski položaj u Palestini tako rdjav, kao što bi to u prvi čas mislili. Slaba bilanca pokriva se s novcem, koji dolazi u zemlju s raznih izvora i to: a) reeksport importirane robe u Siriju i obližnje zemlje, b) novčani doprinosi cijonističkih komisija i raznih vjerskih ? pomoćnih društava, c) okupacijone armije, d) razni novci, koji dolaze u zemlju iz inozemstva i po turistima. Uslijed tih vrela prihoda je gospodarski položaj u Palestini normalan, a valuta stabilna. Većina importirane robe, od prilike 30%, dolazi iz Engleske. Egipat stoji na drugom mjestu, a zatim slijede Amerika i Indija. Zadnjih mjeseci znatno se povećao import njemačke robe, koji je iznosio 140.399 engl. funti. Oficijelni izvještaj ustanovljuje, da je gospodarski razvoj Palestine danas mnogo bolji no prije rata, i da tuzemna industrija nastoji, da u samoj zemlji producira najpotrebitije c stvari za svakidanji život, za domaće kućanstvo i za susjedne zemlje. Naročito se u zadnje vrijeme razvila gradjevna industrija. U samoj Jafi dovršeno je u prošloj godini 140 novogradnja, a još mnogo veći broj je započet.

BROJ 16-17.

»ŽIDOV«

5