Жидов

Tehničko halučko tajništvo pokušava, da organizira sve zanatlijske halucim u Njemačkoj, korespondira s njima, šalje im mjesečno cirkulare s člancima o stručnoj izobrazbi, bilješkama o Palestini itd., posreduje donekle i pri izboru dobrih mjesta za izobrazbu i nastoji ujedno da širi u najšire krugove naše mladeži misao, da u Palestini trebamo zanatlijske halucim. Zanatlijski halucim, to znači, izučeni stručni radnici i ujedno požrtvovni pijoniri! Priznajemo, da ova poslijedna zadaća, propagiranje naše ideje, još nije riješena. Pokazuje se, da možemo više mjesta naći, naročito za graditelje, zidare i bravare, no što imamo ipetenata. Krug onih, koji se danas u Njemačkoj izobrazuju kao zanatlije za Palestinu, vrlo je malen, ali se ipak pomalo povećava' od godine do godine. Najbolja je izobrazba redovita šegrtska izobrazba, a najbolji ljudi su mladež, koja je tek svršila školu. Danas smo još prinudjeni, da izobrazimo u kratko vrijeme ljude sa dvadesetipet godina. Ne ćemo ovim razlaganjem da potpunoma i iscrpivo prikažemo rad halučkog tajništva, već samo mnoge probleme, na koje smo naišli pri našemu radu. Naša lozinka glasi: Novac i ljudi! Ako će Keren Hajesod dati novac, mi ćemo dati ljude, koji će moći da izgrade Palestinu. Brinemo se za njihovu izobrazbu, stvaramo učiteljske sile i organiziramo Savez halucim, koji naše ljude odgaja kao dobre cijoniste, a ujedno i kao kvalificirane radnike.

Oba gospodina zapitaše me o stanju moga cionističkoga rada. Rekao sam im, što sam mogao. Iza toga sam ih morao ostaviti, da s Nev/linskijem i Načovićem diniram u jedaćim kolima. Načović me naročito zamolio, da mu »Nene Freie Presse« povodom njegovog slijedećeg otstupa ne namijeni laskavu popratnicu, jer bi inače u sada rusofilskoj Bugarskoj odviše važio kao ljubimac Austrije; i time bilo bi mu njegovo djelovanje u austrijskom smislu oteščano. U Sofiji dočekala me jedna dirljiva scena. Pred tračnicama, na kojima smo se dovezli, stajala je skupina ljudi, koja je radi mene došla. Posve sam zaboravio, da sam zapravo ja sam to skrivio. Bili su tu muževi, žene, djeca, sefardi i aškenazi, dječaci i starci s bijelim bradama. Sprijeda stajao je dr. Ruben Biefer. Jedan dječak predao mi vijenac ispleten od ruža i klinčića. Bierer me je njemački oslovio. Iza toga pročitao je Galeb jednu francusku adresu, a pri koncu Poljubio mi je usprkos moga protivljenja niku. U ovim i u slijedećim govorima slavljen .sam oduševljenim riječima kao vođja, kao srce Izraela itd. Držim, da sam stajao posve zapanjen i putnici Orijent-

voza promatrahu začudjcni ovu neobičnu scenu. Stajao sam onda još neko vrijeme na stepenicama vagona i promatrao ljude. Najrazličitiji tipovi. Jedan starac sa šubarom bio je nalik mome djedu Simonu Herzlu. Za oproštaj poljubio sam Bierera. Svu se doguravahu da mi pruže ruku. Dovikivahu mi lešana haba bij rušalajim. Voz je pošao. Mahanje šeširom, ganuće. Ja sam bio sam posve ganut, naročito od pripovijedanja jednog Rumunja, koji mi je ispričao svoje jade; iza obavljene vojne dužnosti morao je da se iseli, jer mu ne podijeliše gradjanskog prava. Newlinški i Ziad bili su od ove manifestacije manje frapirani, no što sam očekivao. Ili nijesu svog dojma pokazali? Newlinskoga dočekao je bugarski crkveni dostojanstvenik Gregor, kojega je opet on brzojavno obavijestio o svom proputovanju valjda, da ustanovim njegov (N’ov) ugled u Bugarskoj. ♦ Na večer sjedio sam još samo sa Nevvlinskijem u jedaćim kolima i objašnjavao mu financijski plan na osnovci ođ

dvadeset milijuna funti, od kojih bi dva milijuna otpala na neposrednu otštetu za prepuštanje Palestine, a 18 milijuna za oslobodjenje Turske vlade od Kontrolne komisije. Newlins£ti je tomu oštro prigovorio. On da je Ziadu već rekao, da predlažem oslobodjenje od Kontrolne komisije na slijedeći način: Jednu trećinu plaćamo u gotovom. Drugu trećinu preuzimamo na naš teret (resp. ako postajemo vazalima, fundlrat će se ova trećina na našem podavanju). Treću trećinu ukamaćivat ćemo iz državnih prihoda, koji se sadašnjoj komisiji oduzimlju i nama doznačuju. Newlinskij misli, da se ne bismo smjeli nikalko usuditi, da ponudimo sultanu dvadeset milijuna funti za zemlju Palestinu. To da je tako reći već poslovna vrijednost, a morali bismo da platimo pret i u m af i e c t i o n i s. Mogli bismo si eventualno da uvjetujemo još razne koncesije, čime bi sebi otkup pojeftinili, na pr. monopol elektrifikacije za cijelu Tursku itd. Ali kod ove trodjelbe moramo bezuvjetno ostati.

Oko palestinskog mandata

Talijanski ministar inostranih djela o palestinskom mandatu. Iz Rima javljaju: U komorskoj đebaii o inostranoj politici vlade izjavio je ministar inostranih djela Schanzer: Povodom zadnjeg zasjedanja vijeća Lige Naroda zahtjevao je engleski zastupnik, da se na dnevni rad stavi britski mandat nad Palestinom. Delegati Francuske i Italije izjavili su, a da

st ne protiviše brdskom mandatu, da nisu pripravljeni na raspravu odredaba 1 mandata, i da traže odgodu. Rasprava mandata odgođjena je zatim do 15. jula. Medjutim nastojat će Italija, da s britskom vladom dođje do direktnog utanačenja o modalitetima mandata, koje će se ticati naročitih talijanskih Jjntteresa. Gleđom na pitanja osnutka narodne domaje za Židove u Palestini, spominje ministar poteškoće i nepovjerenje što ih je izazvao povratak Židova u Palestinu ne samo međju hrišćanskim općinama, već i medju muslimanskim /pučanstvom. To je i naravno, jer je Palestina sveta zemlja triju vjera. Talijanska vlada ustrajat će kod privole, koju je već dala za osnutak židovske narodne domaje i zauzet će se, da se ne povrede oni katolički interesi, koji sačinjavaju glavnu talijansku graciju. Englesko - franceski pregovori. Kako »Dailv Telegraph« javlja, vodi se sad pregovori izmedju Londona i Pariza o franceskom mandatu u Siriji i britskom mandatu u Palestini. Obje se vlade složiše, da će na sjednici vijeća Lige Naroda, koja će se održati dne 15. jula istodobno riješiti pitanja mandata nad Sirijom i Palestinom, a da dulje ne čekaju na ratifikaciju turskog traktata. Sadašnja izmjena misli izmedju Francuske i Engleske služi konačnom sporazumu u tom pitanju, da se uzmogne provesti želja lord Balfoura, da se ratificira na narednoj sjednici vijeća Lige Naroda sirski i palestinski mandat. Sa strane Sjedinjenih Država ne očekuje se nikakove daljnje poteškoće. Vatikan i palestinski mandat. U evropskim dnevnicima ponovno se izvješćuje, da je Vatikan prosvjedovao kod Lige Naroda protiv brdskog palestinskog mandata. Kako rimski »Tempo« javlja, je kardinal-državni tajnik Gasparri u svojoj noti tražio samo posebne garancije za prava hrišćanskih manjina u Palestini. Vatikan nikad nije namjeravao niti izjavio kakav prosvjed protiv britskog mandata. Prema jednoj brzojavnoj vijesti »Malina« iz Geneve odbila je Liga Naroda zahtjevane garancije.

Na poziv pape pošao je u Rim morrsignorc Ca 11 an, katolički nadbiskup u Bajrutu. Posjet nadbiskupa služi ujedinjenju crkava svih rita u Palestini i Siriji, koju želi Vatikan da provede. Sir Herbert Samuel primio je delegaciju Agudas Jisroela. Vrhovni komesar sir Herbert Samuel primio je delegaciju Agudas Jisroela pod vodstvom predsjednika londonske egzekutive odvjetnika Landaua. Delegacija sastojala se od ove gospode: rabina Horovitza, Jeruzalim, rabin dr. Pinkas Kohn, Beč, Sally Guggenhcim, Baze), Romy Lunz e r, New-York, Harry Goodman, London. Na poznati zahtjev Agudas Jisroela radi preuđešenja Jewish Agency izjavio je sir Herbert Samuel, da želi vidjeti zastupane u Jewish Agency sve krugove ži-: đovskoga naroda, koji su ( interesovani na Erec Jisraelu, a naročito i ortodoksiju. To je, po njegovu mišljenju, i želja cijonističke organizacije, koja ne traži za sebe monopol. Što se tiče želja jeruzalimske aškenaske općine, želi on jedinstvenu organizaciju židovske zajednice u Palestini isto tako, kao štcS su jedinstveno organizovani muhamedanoi i katolici u Palestini. To ne isključuje neku autonomiju takozvane Sonnenfeldske općinske egzistencije. Pregovore u toj stvari vodi Norman Ben t w it s c h, no ovi još nisu dovršeni. Keren Hajesod

Izjava potpredsjednika Sjedinjenih Država za Keren Hajesod. Kako je poznato izjavio je predsjednik Sjedinjenih Država ti a rd i n g upraviteljima amerikanskog Keren Hajesoda u jednom pismu svoje lične simpatije za židovsko obnovno djelo u Palestini. Nakon njega javio se sad i potpredsjednik Sjedinjenih Država Coolidge, koji je upravvio pismo na glavni ured Keren Hajesoda, koje glasi; »Židovski narod ušćuvao je sebi kroz tisuće godina pored svih razarajućih upliva svoj narodni osjećaj i svoju sopstvenu vrlo visoku znanost. Židovski je narod doprinio gospodarskom uspjehu svake zemlje, gdjegod je živio. U svako vrijeme biti su

BROJ 27.

»ŽIDOV«

3