Жидов

ni rad sa Cijonfstičkom Organizacijom. Vaad Leumi treba da objasni židovskom pučanstvu, da mu je dužnost, da financi„ jalno pridonaša k izobrazbi svoje djece. Ben Gurion (Ahdut Avoda) protivio se ova kovom načinu postupanja sa ovim pitanjem. Skidanje odgojnog budžeta nije uslijedilo iz zlobe sa strane Cijonističke Organizacije, već iz gorke nužde. Ne može se cijelo djelovanje koncentrirati oko odgoja, te time zapuštati druge stvari. Kad smo sporazumni umanjivanjem emigracijonog i radnog bu džeta, moramo odobriti i umanjivanje odgojnog budžeta. A 1 m a 1 i e h (sefard) kritizira školstvo i naglašuje, da školska obuka nije dostatno praktična. Nije se posvetilo dosta pažnje studiju engleskog i arapskog jezika. Rabin Oštro vsky (Mizrahi) zastupao je u načelu stajalište dra. Mossinsohna, Meirović (kolonista), podupirao je naziranje Ben Ouriona. Dr. T h o n objasnio je, da je došlo vrijeme, gdje Vaad Leumi mora übrajati u svoj djelokrug i odgoj; inače bio bi odgojni rad dospio ukrizu, budući da Cijonistička Organizacija nije u stanju, da priskrbi cjelokupni zahtjevani budžet. U s i š k i n ustanovio je oficijelno, da Cijonistička Organizacija nije odlučila, da izbriše odgoj iz svog programa. Naki član je samo predložio da se odgojni budžet za narednu godinu snizi na 50.00 ) funti šterlinga. Ben Cv i protivi se bojazni, da bi posljedica umanjivanja statvke odgojnog budžeta mogla da učvrsti neki strani jezik medju Židovima. Najvažnije bi za sada bilo snažno useljivanje. Proces regeneracije ne bi mogao usprkos svih zapreka biti prekinut. Nakon što su općinska pravila potvrdjena i porezni zakon ustaljen, mogao bi Vaad Leumi u budućnosti preuzeti odgovornost za odgoj uz pripomoć institucija, koje su sad odgovorne za odgojni budžet. Dr Mossinsohn odgovara kritičarima i brani odluke Vaad Hahinuha, koje je on podastro pred Vaad Leumi. Pobudom Sprinzaka bude izabrana rezolucijona komisija od tri člana sastojeća se iz gg. Ben Gurion, dr. Mossinsohn i Sprinzak. U trećoj sjednici pročitao je dr. BenCijon Mossinsohn rezoluciju komisije, .koju je skpuština jednoglasno prihvatila: Rezolucija. 1. Vaad Leumi je mnijenja, da je odgoj nerazdruživi organski dio rada kod izgradnje zemlje medju postojećim pučanstvom i novouseljenih i urodjenih. Cijonistička Organizacija, koja je preuzela izgradnju zemlje i koja se brine oko unapredjivanja useljivanja, proširenja rada i razvitka poljoprivrede, mora se na isti način brinuti oko odgojnih potreba pučanstva i useljenika. 2. Vaad Leumi uvidja dužnost pučanstva, da preuzme samo namaknuće potrebnih sredstava za odgoj. Sa žaljenjem priznaje Vaad L.eumi. da Jišuv u tom času nije u stanju, da svoje dužnosti sasvim ispuni a) jer Vaad Leumi nema prava, da übire poreze, b) jer gospodarski položaj .lišuba u tom času ne dopušta, da Preuzme u punoj mjeri na sebe izdatke za odgoj; c) jer odgojni rad nije ograni-

čen samo na postojeći Jišuv, već je prijeko potreban odgoj novouseljenfka i naseljenika, jer je to od velikog nacijonalnog i političkog znarnenovanja. Zato izriče Vaad Leumi želju i nadu, da će Cionistička Organizacija naći sredstva, da osigura odgojni budžet; a sa svoje ie straine Vaad leumi spreman, da skupi sve svoje sile i da oduševi sve dijetove Jišuva, da u teme potpomažu Cionističku Organizaciju te da najprlpravnije sudjeluju u troškovima odgoja. Pitanje useljivanja. Sjednica se zatim bavila sa pitanjem useljivanja, o kojemu je referirao dr. Thon, Ograničenja useljivanja sile mnoge osobe, koje su namjeravale, ela se presele u Palestinu, da odustanu od svog plana. Ato djeluje na raspoloženje. U Palestini se moraju sada mobilizirati sve sile, eda se pobrinu za nove pridošlice Cionistička Organizacija mogla bi ovu preuzeti samo privremeno za prvih dana. Neka si Vaad Leumi pribavi organ, da pomažu useljenicima u zajedničkom radu s Cijonističkom Organizacijom i Sveopćom radničkom organizacijom. Ovaj organ morao bi se brinuti oko zaposlivanja i posredovanja. Tada je Liebermann obavijestio poimence one članove Vaad Leumi-a, koji su izabrani u odjel za imigraciju Cijonističke Organizacije, Odlučeno je, da prenese ta bor imigranata iz Jafe i Hajfe u PetahTikvu, Qed er u i Hederu. Nastojalo se, da se namaknu nove mogućnosti rada za useljenike, a napose se organizacija rada obratila na različite urede, da se omogući uposlivanje useljenika iked poljodjelskih radova. Predloži dra. Thona glede izradbe programa za upotrebu novih useljenika bili su primljeni. Konačno govorio je Bezalel Jof f e o pitanjima budžeta.

Keren Hajesod

Odluka reprezentance praške bogoštovne općine. Predstavništvo tamošnje židovske bogoštovne općine stvorilo je jednoglasno slijedeću odluku; »Predsjedništvo vidi u Keren Hajesodu važnu židovsku instituciju, od koje zavisi sudbina velikog dijela židovstva. Zadaća je svakog Židova bez obzira na njegovu vjersku, nacijonalnu i političku orijentaciju, da podupire Keren Hajesod.« Završetak kampanje za Keren Hajesod » Newyorku. (J. C, B.) Cijonistička organizacija Amerike održala je u počast senatora Lodge, koji je kao prerfcjedatelj senatskog komiteja za inostrana djela proveo cijonističku rezoluciju u senat, javni diner, koji se pretvorio u najsjajniji dogadjaj cijonističke povijesti u Americi. Održani su govori od senatora Lodge-a, Nahum Sokolova, Samuel Unterrneyera, Natan Straussa i Petra Schvveitzera. Ovom zgodom übrana je svota od 100.000 dolara, koja je svota još manjkala za popunjenje od 3 milijuna dolara, koji je iznos preliminiran za kampanju Keren Hajesoda u Newyorku. te je ta svota nadmašena sa nekoliko deset tisuća. Uspjeli Keren Hajesoda u Indiji. Keren Hajesod-kampanja u Indiji, koju je započeo dr. Uriel Ben c i j o n, dovela je već do dobrih uspjeha. U gotovom unišlo je već 100.000 rupija: jedan istaknuti član

židovske općine Bombay-a darovao ;e sam iznos od 300.000 rupija. Sokolov u Kanadi. Koncem juna otputi t će se Nahum Sokolov u Kanadu, kako bi pribivao konferenciji cijonista u OttavL Mjeseca maja poduzeo je Sokolov uspješnu turneju po istočnim državama, te je m. o. na doličan način sudjelovao i na amerikansko-židovskom kongresu. Početkom mjeseca jula povratit će se Sokolov u Evropu. Nove publikacije Keren liajesoda. Odjeljenje Keren Hajesoda za centralnu Evropu izdaje opet dvije nove brošure, koje su posvećene praktičnom radu za Keren Hajesod. Pod naslovima »Sto želi Keren Hajesod?« i »Naputak u rad za Keren Hajesod« stvorene su dvije vodilje,, koje pokazuju svakom radeniku za Keren Hajesod najuspješnije metode za djelovanje. Dok prva brošira obradjuje političke predloge praktičnog rada uopće, o već dovršenom u Palestini i o naročitoj misiji Keren Hajesoda, sliči drugi svezak vodji kroz etape jedne kampanje za Keren Hajesod. Tko ova dva svezka prouči sa pozornošću, znati će udesiti svoje vlastito djelovanje unutar Keren Hajesoda tako, da će moći koristiti cjelokupnom djelu. Svesci stoje po komadu Mk. 8. — i izdaju se organizacijama sa popustom. Izdavači su nastojali, da ne stvore jedino svojom nutrinjom vrijedno djelo, nego da dadu primjer okićavanju židovskih narodnh knjiga izborom vanjske opreme.

Iz židovskog svijeta

Pok<rfj Židova u Bijelo) Rusiji. {). C. B.) U Rigu siigli su daljni izvještaji o nizu pokolja Židova u Bijeloj Rusiji. Pojedine bande počinjale su strašne pokolje u okolici Vitepska, u varošicama Usvijat, Marijonabuda, Zagorja, Ossipovka, Betohna i dr. U pojedinim gradovima je cjelokupno židovsko pučanstvo umoreno U kraju Dnjepra zaustavljena je jedna barka sa židovskim putnicima, od kojih nije ni jedan mogao da spasi svoj život. Židovski društveni komitej obratio se posebnim apelom na Lenjina i Kalinjia, da neodložno odašalje vojne odrede u one krajeve, kako bi dokrajčili ovaj strašni zulum. Židovski pogromi u Rusiji. Prema vještima iz Varšave održani su u mnogobrojnih ma mjestima Rusije i Ukrajine novi pogromi. U pojedinim mjestima poubijano je cjelokupno židovsko pučanstvo. Redarstvo i vojh ska držali su se posve pasivno. Borba o palestinski mandat. (J. C, B.) Za slijedeće dane predvidjena je velika debata o Palestini u obim kućama engleskog parlamenta. Engleska će vlada imali da odgovori na neka pitanja, što su ih podnijeli naročito antisemiti sir joinson, Hicks i lord Islington. Drži se, da će debata o Palestini ovoga puta u obim kućama ispuniti jednu cijelu sjednicu. —London 14. juna (J. C. 5. Kako se ovdje stalno drži raspravljat će talijanski ministar inostranih djela Schanzer prigodom svog boravka u Londonu osim drugih pitanja i pojedinosti o ratifikaciji britskog mandata nad Palestinom. Dodje li kod ovih pregovora do potpunog sporazuma izmedju Italije i Engleske, onda će vjerojatno palestinski mandat konačno ipak biti ratifikovan u slijedećoj sjednici Vijeća Saveza Naroda, koja će se održati mjeseca jula o. g. Senzacijonalna otkrića o Fordovoj pogromskoj hajci u Americi. (]. C. B.) Mr. A

SROJ 28.

»ŽIDOV«

3