Жидов

lje fabrike opeka, cementa, stakla. Ke. mijska industrija eksploatisanjem Mrtvog mora. 2. Industrije, što posjeduju uvjete rada, kojima su židovski radnici već privikli u galutu. To su fabrike tekstila, odjeće i satova. Za industrijski razvoj treba pripustiti u zemlju i privatan kapital, jei narodni ne će biti dostatan. To se uvidja i u socijalističkim krugovima. Privatni kapital ne može biti štetan, ako se paralizuje kapitalistički duh, a to se dade postići valjanim socijalnim uredbama. Kad je već govor o kapitalu, neka bude rečeno nekoliko riječi o onome za poljoprivredu. Nju treba da finansira samo narodni kapital, jer je ona temelj narodne obnove. Narodni kapital su Keren Kajemet i Keren Hajesod. Govoriti o njihovoj važnosti značilo bi trošiti suvišne riječi. Evo Vam riječi dra. Ruppina: »Ako zataji sada naša snaga i naša požrtvovnost, mogu Balfourova deklaracija i Sanremski zaključak da se iz blagoslova pretvore u prokletstvo.« c) Socijalna obnova: Kad si židovski narod stvara novu zajednicu, ne može preći preko socijalnih pitanja, da ih ne riješi ili da ih riješi površno. Socijalni zahtjevi treba da ss uvaže od prvog časa, jer su konsekvenca one cijonske ideje, koja je bila u isti mah snažna, obnovna i revolucijonarna. Ideju socijalne obnove najljepše je kazao Členov: »S Biblijom srno ostavili zemlju, s njom ćemo se u nju opet vratiti.« Mislio je Clenov ovdje na socijalne zakone Izraelove. 1 doista danas hoćemo posjed, kakova nema nigdje u svijetu. Narodni Fond kao nosilac židovske zemljišne politike hoće nacijonalizaciju zemlje, i time je rečeno sve. Kolonizacija temeljena na rimskom pravu je zatajila i osnivala oko kolonija arapska sela. Na rodni Fond daje zemlju u zakup samo onome, koji hoće da je obradjuje i to: familiji ili zajednici. To je ovisno o pokretu radnika. Ima dva smjera: Jedan hoće veliku kvucu, drugi užiu saradnju obiteljskih grupa, koja svaka za se obradjuje svoju zemlju. Možemd reći: ova 2 smjera hoće dvije vrste poljoprivrede. Ekstenzivnu velike kvuce i intenzivnu, koju može provesti samo mala grupa. Veliki kompleks zemlje hoće ekstenzivnost i veliku kvucu. Nju hoće i mladi haluc, jer u njoj vidi oživotvorenje svojih socijalnih ideala. Cijonist. komisija dala je obim tipovima zemlju za izvedenje njihovih osnova. Ako Narodni Fond ispuni nacijonalizaciju zemlje, nestaje radničkog pitanja na selu, a i velikog posjeda za spekulaciju. Radnički pokret u Palestini je konstruktivan, pa Histadrut Hapoalim osniva radničku banku i konsumne zadruge. Uočimo li još da u Palestini ne može biti opreke grad-selo (zbog ekonomske i socijalne strukture) to ne će uz pravedno riješenje zemljišnog pitanja doći do borbe klasa. U Židova ima težnja za samostalnošću, koja se ne da zatomiti. Treba joj dati maha. ali ne tako, da bi trpio Židov zbog Židova, već da bi izmedju njih postojao jedan odnošaj, odnošaj socijalne pravde. IH. Pravoj židovskoj omladini Palestina

- je danas mnogo bliža no ikada prije. Najl bolji njen dio već je pošao putem novog života, drugi se dio sprema. Ali jednog - treba da si je svijesna židovska omladi- na. Postulat je židovskog naroda, da so - jedan njegov dio mora skoro naseliti u staroj zemlji, ako treba da se pomogno i čitavom narodu. U drugog naroda znade i omladinac svoju zadaću, ako postoji cilj, ■ kome teži narodna zajednica. U nas Židova nije tako. Kanda postoji nesuglasje izmedju onog što tražimo, i onog što činimo. Tražimo domaju za židovski narod, a vidimo sred židovskih narodnih prilika nemogućnost, da se možda još za mnoge desetke godina kao članovi naroda svežemo s palestinskom grudom. 1 sred ovog nesuglasja izmedju najčišćih političkih ciljeva naroda kao cjeline i moralne zadaće, koju nosi pojedinac, treba da taj pojedinac očuva čvrstinu duše. Neka se no shvati sofizmom, ako se kaže, da ne može biti zadaća svakog Židova da podje u Erec-Jisrael, ne može barem za mnogi desetak godina. Mnogome će biti zadaća, a to zahtijeva narod, da ostane i radi gdje jest. i da čeka dok dodje do organ skog razvoja naroda tako, da nastane po narodni život neovisna ravnoteža izmedju onih što podjoše u Erec-Jisrael i onih što s Erec Jisraelom s bilo kojeg razloga ne mogoše zamijeniti dosadanje obitavalište svoje. Neka nam je dakle jasno ovo: Konkretna zadaća židovske narodne cjeline u budućnosti u mnogo slučajeva ne će moći da bude konkretnom zadaćom židovskog pojedinca u sadašnjosti. Koji je u ovome na čistu, taj će isto tako moći da posluži svom narodu. Što medjutim mora biti, jest to. da čitavo djelo i djelanje svoje podvrgne potrebama židovske zajednice. Za jednoga to znači: poć u Palestinu odmah, za drugoga tek poslije, a za trećega da ostane gdje jest. Naš narod nema organa, kojim bi se jasno izricale zapovijedi i tražbine na pojedinca. Ali zato pojedinac mora imati oko da vidi i uši da čuje, kad ga narod zove, a ako misli da je čuo jasan zov, neka ga ispuni bez kompromisa i bez razmišljanja. Takav je poziv i poziv naroda na obnovu. Jedan dio omladine već je zamijenio Galut s Erec-Jisraelom, drugi će to učiniti doskora, treći će ostari u galutu. Što da pridonesu ovi, koji će ostati, obnovi svog naroda? Jučer je bilo razgovora o Keren Kajemetu i Keren Hajesodu (u komisiji). Mnogi su istakli, da omladina kod toga hoće da saradjuje i označili su joj puteve. Keren Kajemet i Keren Hajesod uopće su jedini način, gdje galutska omladina može poraditi na obnovi svog naroda. Bilo je predloženo sabiranje maraka. Možda će se to mnogome činiti malenim. Ali ako upozorimo, da je to donijelo uspjeha u Češkoj, Austriji i Njemačkoj i da se za jednu marku može dobiti i više tisuća kruna, onda to nije maleno. Svatko će cijeniti pripravnost omladine, da se upravo u tom smislu stavi u službu Keren Hajesoda. Svatko će cijeniti pripravnost omladine, da se stavi na raspoloženje Keren Hajesodu. Jer ako bi ona davala novac, to bi faktična davali stariji i to je ne bi tako vezalo, kao kada daje vlastitu svojinu. Nije potrebno govoriti o organizaciji. Unutar radnog odbora bit će povjerenik

za Keren Kajemet i Keren Hajesod, .koji će u sporazumu s grupama sve to organizovati. Davanje za Keren Hajesod bit će terminirano, a nakon toga sakupijat Ce se za Keren Kajemet. Poželjno je napdkon, da se omladina stavi na raspoloženje Keren Kajemetu i da podupre svagdje starije u tehničkim radovima, na koje oni možda ne dospijevaju i zbog čega Keren Kajemet trpi. Ovdje omladina treba da se aktivira, alt ne samo u riječima, već i na djelu. Nadalje nekoliko riječi o židovskoj inarodnoj biblioteci. Akciju za nju poveo je Heinrich Loewe u Berlinu i Hugo BergInann u Jerušalajimu. Sakupljanje knjiga za Narodnu biblioteku, kao i za onu putujuću za haluce, jedna je od važnih zadaća omladine. Htio bih takodjer povesti riječ o sakupljanju zlatnina i srebmina.. To se htjelo provesti i prije, ali nije uspjelo. Sad treba da u tom smjeru poradi čitava omladina. Napokon bolest je današnje generacije, da Palestinu ne pozna, a bez toga nemoguć je pravi rad za nju. Ako se kaže da čitavi rad židovski i cijonistički treba da bude palestinocentričkl, onda to znači, da život i misli budu uperene onamo. Treba da se upozna Palestina. Ne ću za to stavljati propozicije, ali treba da sc i u tom smislu uičini ncšta. Direktorij Keren Kajemeta već je 1917. godine podao akademskim društvima upute, da održe u tom smislu kurzeve. Ne znam je li to ovdje moguće, ali držim, da će radni odbor preuzeti zadaću, da daje upute, kako bi se mogle upoznati palestinske prilike. Ako to omladina shvati i izvrši, a ne samo obeća, onda je učinila mnogo, vrlo mnogo. Bude li uz to još kulturno radila, onda je učinila sve. što je uopće mogla učiniti za židovski život ovdje u galutu. Ne ču da govorim o drugovima našim, koji su pošli putem F.rec-Jisraela. Previsok je njihov korak, a da bi se o njemu moglo govoriti na ovome zboru, tek se može omladina u taj korak ugledati, i nastojati, da prvim svojim drugovima bude slična. A kad na onu braću i sestre, kori hoće da Ih slijede, izadje poziv na djelo, a on će možda doskora izaći, neka budu spremni i neka ih slijede, daleko ispred svega ovoga, o čemu se ovdje može da govori i 'da piše. Neka se sprema židovska omladina na ovaj poziv. Nakon kratkog odmora čitala je Ruža 5 r i I. Odgojni referat. Kad su do nas doprle ideje omladinskog pokreta, počelo se medju nama opažati dosta živi interes za odgoj nas samih u jevrejskom i omladinskom smislu. Razmišljali i debatirali smo o tome, što čini zapravo bit mladosti i koji je zadatak nas omladine u velikom djelu izgradnje Palestine. Politika nije nas se mnogo ticala, mi smo bili svijesni, da pripadamo samo ideji. Počeli smo učiti jevrejski jezik, segnuli smo za jevrejskom literaturom i za onom. koja nam je tumačila bitnost mladosti. Nastojali smo približiti se jcvrejstvu i raditi za njega, kako bi se dolikovalo jevrejskoj omladini. Nijesmo zaboravili ni na naše najmladje. Jevrejskom pjesmom i pričom jevrejskog sadržaja ucijepili smo u njih svijest, da pripadaju jevrejskom narodu, te da i jevrejski narod jednako kao i jugoslavenski posjeduje svoje vrednote. To je ujedno jedino pozitivno, što smo stvorili od početka našeg rada do danas. Mi smo doduše stvorili i naš savez, lijepe, idealne rezolucije, ali sve to skupa nije moglo, da nas

8

»ŽIDOV«

SROJ 36.-37.