Жидов

Londonski budžet I. i c ht h e i m predlaže londonski budžet u iznosu od 34.200 funti. Glavne su stavke plaće. Egzekutiva bila je prema prošlim godinama u rdjavijoj situaciji, jei se prije upotrebljavao jedan postotak Restoration-Funda za uredske troškove, dok Keren Hajesod ima neutralnu organizaciju, te se njegovi novci ne mogu upotrijebiti za cijonističke svrhe. Pored toga se najbolje naše sile apsorbiraju propagandom za Keren Hajesod. Še;kel-iznosi su znatni, a'j ne pokrivaju potrebe Egzekutive, a po kongresu zaključeni posebni doprinos nije imao uspjeha. Ovom posebnom doprinosu dali smo novu formu, naime »Zlatni š e k e 1« u iznosu od 1 funte, koji ima svaki cijonista da doprinese Nadamo se, da će lakoćom naći 10—15000 cijonista. naročito u zemljama s jakom valutom, koji će taj doprinos platiti, a onda možemo njegovom pomoću budžet pokriti. Profesor P i c k izvješćuje o konferenciji Palestinskih Ureda i predlaže niz rezolucija u pitanju alije. Nadalje izvješćuje o tehničkim poboljšanjima u halučkom transportu. Spri n za k apelira na konferenciju, da stavku za rad povisi na 35.000 funti jer o toj stavci zavisi nesmetani rad na svim drugim poljima. Petak, dne 1. septembra 1922. Budžetna debata. U s i š k i n protivan je skraćivanju budžeta. Predlog Palestinske Egzekutive je minimalan budžet, koji se mora namaknuti, traži povišenje budžeta na pol milijuna funti i zagovara isplatu 20% K. H. na 2. N. E. 2. N. F. treba smjesta 20 hiljada funti. Legenda je, da je školski budžet prevelik. Iznosio ie prošle godine 16% a ove godine 23%. Skratimo li ga, ostati će 3000 djece bez škole. Odlučno je protiv prijedloga Brandaisa i De Liema, jer osnivanjem posebnog školskog fonda oštećuje se sabirna akcija za K. H. Mossinsohn: Reduciranje | učiteljskih plata je nemoguć zahtjev. Zatvaranje škola znači eminentnu opasnost: politički, jer je škola naša jedina jaka pozicija, iz nacionalnih razloga, jer ne smijemo djecu prepustiti misijonarskim ili nenacionalnim školama. Mi s s Szo 1 d opširno izvješćuje o radu Hadase. U Palestini je 4 godišnjim radom obrazovan čitavi niz sanitarnih instituta, koji nesumnjivo imadu uticaj na razvitak zemlje. Useljenik stoji pod liječničkom brigom od časa iskrcanja, pa sve do mjesta njegova zaposlenja. Nijedan naselak danas nije bez sanitarnih uredbi. Provedena je opširna kampanja protiv malarije. U najužoj vezi sa Vaad Hahinuhom uredjena je opsežna školska higijena. Najvažnija tečevina Hadase je škola za bolničarke, s kojom je Palestina dobila jednu posve modernu hebrejsku stručnu školu i čije prve 33 abiturijentice već vrše svoje zvanje u bolnicama. Naše bolnice su za razliku od državnih bolnica, koje stoje na standardu arapskoga pučanstva, skroz moderne institucije. Rothschildova bolnica preuzeta je sa 40 kreveta, a danas broji 109 kreveta. Uz to je medicinski rad i socijalni faktor, jer se primaju pacijenti bez razlike narodnosti, što Arapi dolično cijene. Politički bila je i po tome važna, što je u logoru šatora kraj Hajte spriječeno buknuće zaraznih bolesti. Sanitarni rad nije stoga samo nuzfaktor, već se ima smatrati produktivnim radom. Značilo bi politički poraz, kad bi već započeti rad napustili. Budžet se stoga ne smije skratiti, s razloga, jer za slijedeću Godinu ne možemo ništa iščekivati od Jointa, • jer od nas zavisi egzistencija od 520 namještenika, to jest 3000 ljudi u Palestini. Naše institute moramo uzdržati i radi toga, jer možemo očekivati, da će njihovi prihodi, koji su u dvije godine porasli od ništa na 2500

funti, u daljnjem razvoju voditi do njihove samostalnosti. (Dugotrajno odobravanje). Dr. Han t k e izvješćuje u ime komisije K. H. i predlaže ove rezolucije; 1. Obzirom na potvrdu palestinskog mandata po Ligi Naroda, kojom je nametnuta cijelom židovskom narodu teška zadaća i velika odgovornost za obnovu židovske narodne domaje, opetuje cijoninisfička godišnja konferencija poziv, što ga je XII. kongres upravio na sve 2idove; Da se na temelju podavanja maasera koje je obvezatno za sve cijoniste, stvori u K. H. opći židovski fond za izgradnju židovske domaje u Erec Israelu«. 2. »Cijonistička godišnja konferencija izrazuje želju, da se glavni ured Keren Hajesoda preloži u Palestinu i nalaže direktorijumu K. H., da prouči pitanje preseljenja glavnoga ureda K. H. u Erec )i-srael, te da o tome izvjesfi A. K. 3. »Godišnja konferencija nalaže Egzekutivi i financijalnome i gospodarskome Vijeću, da se pobrine za sistematsku saradnju svih financijalnih fondova i instituta, da izda potrebne organizatorne odredbe«. Sve su rezolucije prihvaćene protiv jednog glasa. Iza toga izvješćuje Griinbaum o pitanju židovskoga kongresa. Sokolov: izjavljuje, da vodstvo smatra samo po sebi razumljivim, da se svjetski kongres ima sazvati u saglasju tradicijama Cijonisfičkog kongresa na najširoj demokratskoj osnovci, koji nikada nije isključio ni jednu grupu, koja je htjela saradjivaii na izgradnji Palestine. Primaju se zatim prijedlozi Egzekutive, kojima se dodaju još ove dvije točke: Centralno Vijeće izjavljuje, da je želja • Cijonističke Organizacije, da Jewish Agency reprezentira cjelokupni židovski narod. Vijeće smatra saziv židovskog svjetskog kongresa za obnovu Erec Israela kao put k ostvarivanju toga principa i nalaže Egzekutivi kao organu Jevish Agencv-a, da poduzme nužne korake za pripremu toga kongresa, i da do konca godine izvješćuje A. K. te da predloži izborni red. U ime budžetne komisije izvješćuje dr. Ja c o b s o h n, da je komisija nastojala naći riješenje za razne prijedloge. U prvom čitanju zaključen je redoviti budžet sa 420 hiljada funti. U drugom čitanju postignut je sporazum na povišenje od 27 hiljada funti. Dr. Halpern: Financijalno i ekonomsko Vijeće prihvatilo je neke prijedloge iz važnih razloga. No moramo se opet vratiti u zbilju i pifat se, u koliko možemo preuzeti odgovornost za taj budžet. Naravno ne radi se tu o pravnoj obvezi, samo o moralnoj koju konferencija preuzima, da će se tako raditi, da se budžet namakne. Referent zatim izvješćuje o provedenim povišenjima; Stavka poljoprivreda povišena je na 100 hiljada funti. Imigracija, rad i podupiranje industrije i obrta na 75 hiljada. Školstvo povišeno je na 70 hiljada. Na mjesto stavke »Tehnika« stavljeno je »Pripravni radovi za visoke škole« od kojega se iznos 1000 funti odredjuje za filozovski fakultet, te je uvršteno u tu svrhu 4000 funti. Sve su ostale stavke ostale nepromijenjene. K stavci »školstvo« valja primjetiti, da se iznos od 70 hiljada funti u toliko garantira, da se eventualni dugovi prenose na narednu budžetnu godinu. Nadalje je zaključeno, da se za školstvo ni u kojoj formi ne smije skupljati posebni fond. Na mjesto tačke 111. budžeta predlaže se ova rezolucija: »Po godišnjoj konferenciji za godinu 5683 zaključeni redoviti budžet stupa na mjeslo redovitog palestinskog budžeta, što, ga. je zaključio XII. kongres. Uostalom ostaje na snazi po kongresu zaključen budžet«. Ove rezolucije rješavaju i pitanja našeg odnošaja prema N. F., da prema zaključku •

konferencije nakon pokrića redovitog budžeta 2. N. F. ima da dobije 20% ukupnih prihoda. Glede narodnog fonda predložene su rezolucije, u kojima Centralno Vijeće čestita K. K.-u k 20 godišnjem jubileju, te ponovno naglašuje historijsku ulogu Keren Kajemeta na obnovnome djelu kao nosioca zemljišne politike u gradu i na selu. Centralno Vijeće izjavljuje, da o potpunom izvršenju zadaća 2. N. F.-a zavisi uspjeh našeg naseobnog rada u Erec Israelu. Cijonisti dužni su, da svim silama) porade na financijalnom ojačanju 2. N. F.-a. Centralno Vijeće žali, da su prihodi 2. N. F.-a u zadnje vrijeme opali pa upravlja na cijeli židovski narod apel, da se svim silama stavi u službu Gculat Haarec. Zaključna sjednica. Predsjeda L i p s k y. Dr. Margulies predlaže u ime komisije za statute nekoje tačke poslovnog reda kongresa, koje se s malim promjenama primaju. Naročito je obzirom na naredni kongres primljen prijedlog, da se zemaljski i zasebni savezi slože na jedan jedinstveni izborni modus, i da Egzekutiva ima u sporazumu sa A. K. urediti izborni red. Slijedi glasanje o budžetu, te se primaju sve stavke prema prijedlogu referenta, jedino se povisila stavka Hadasi za 3000 funti. Dr. Haipern izjavljuje da žali, što nije mogao uvrstiti posebne stavke za aliju i potporu pojedine zemlje; nastojat će da nadje sredstva da to omogući. Iza toga prihvaćen je londonski budžet kao i uvedenje »Zlatnog šekel a«. Zatim je prihvaćen prijedlog Jean Fisehera: »Godišnja konferencija neka imenuje komisiju od 3 lica, koja ne pripadaju vodstvu, a koja će da prouči pitanje reorganizacije svih naših institucija i da narednom kongresu slavi prijedloge«, s dodatkom G rii n b a u m a, da se provedenje toga zaključka povjeri A.'K.-u. Lipsky pročitao je zatim pozdrav Maksa N o r d a u-a; »Dru. Weizmannu i Sokolovu. Vrlo poštovani gospodine predsjedniče i gospodine predsjedatelju. Vrlo je ljubazno od Vas, da me se sjećate na velikoj godišnjici prvoga kongresa, gdje smo, s Herzlom na čelu, okruženi od naših saradnika, imali prvenstvo, da radimo na početku cijonizma, a ja, da predložim moj program članovima kongresa. 2elio bih, da opet mogu s mojim cijelim narodom svom snagom i energijom složno radili u narodnoj stvari. Možda će još biti moguće, da pružim svoju pomoć i stvarno saradjujem, što mi kraj sadašnjeg moga zdravstvenog stanja nije moguće. Ostajem vrlo štovana gospodo s cijonskim pozdravom Vaš Maks Nordau. Dr. Hajes čita brzojav Vaad Leumi; »Sile naših protivnika složile su se na organiziranu, opsežnu i energičnu akciju protiv nas. U tom teškom času upravljene su oči židovskoga jišuva na Vas i Vaše zaključke. Ne rascjepkajte se nuzgrednim stvarima. Osiguranje imigracije i stvaralačkog rada traže koncentraciju Vašega rada. Samo koncentriranim i složnim radom moći ćemo da svladamo naprezanje svih onih opasnih sila, koje su protiv nas. Vaad, Leumi, Ben Cvi, Mejuhes, Thon«. Sokolov sjeća se svih onih suboraca, koji su u zadnjoj godini umrli. Izjavljuje, da je nemoguće iznjeti cijelu listinu teških gubitaka i da stoga može da karakterizira samo eminentne ličnosti. Spominje medju ostalim Borisa Goldberga, Jakoba Mosera, Idelsohna, dra. Brucka, đra. Zippera, dr. Korkisa, Natan GroSsa, johanu Simon, A. D. Gordona, dra. Nobela, dr. Poznanskoga, dr. Marguliesa, a naročito onih, koji su poginuli u Palestini. Zatim se sjeća velikana jevrejske literature, Frischmana, Berdičevskoga, Hurwitza i Ben Avidgora. Rabin Pererg Mondes (Amerika) u hebrejskom govoru nadoveže svoje uspomene na Herzla, a zatim razlaže znamenovanje cijonizma za cjelokupno čovječanstvo te, završuje molitvom.za uspjeh cijonističkog djela.

BROJ 40—41.

»ŽIDOV.

11