Жидов

na, dok će grčko-ortodoksno stajalište zastupati Grčka i Jugoslavija. Nova valuta u Palestini. Kao posljedica potvrde mandata po Savezu Naroda ima da se sada predje k uvadjanju nove valute, kako bi se riješili ekonomske zavisnosti od engleskog novčanog tržišta. Obzirom na visoki tečaj nije se egipatska funta ikao novčana vrijednost u Palestini održala. Gradnje luka u Palestini. Kako je izjavio civilni tajnik general D e d es, poduzima vlada sad energične korake za uredjenje dobre luke u Jafi. Sir Herbert Samuel vodio je povodom svog boravka u Londonu n toj stvari pregovore sa ve • likirn tvrtkama; zastupnik jedne od tili tvornica ima se doskora otputiti u Jafu. kako bi obavio na mjestu potrebite studije. Nova željeznička veza iznicđju Amana i Bagdada. Ima se izgraditi nova -željeznička veza-izmedju istočne Jordanije (Aman) i Bagdada. Pripravni radovi ža prvih 30 kilometara započeti su u Amanu.

Iz Jugoslavije

Palestina-film je prispio, te će nakon prikaza u Zagrebu bii razaslan u sva ona mjesta, koja "su se izjavila, da će film'prikazivati. Uprava ŽNF. Na prvi dan Roš-hašana držat će na službi božjoj u Glazbenom konzervatoriju rabin g. Mojsije Mar gel propovijed; »Glas srca i savjesti«. Upisi u zagrebačku židovsku konfesijonainu školu. U židovsku pučku školu u Zagrebu upisalo se ove godine i to u prvi razred 24, u drugi 36, u treći 53, u četvrti .51 dijete. Lanjske godine upisalo se iu prvi razred 33, u drugi 51, u treći 51, u četvrti 48 djaka. Prema tomu upisalo se u svaki razred ove godine više učenika no prošle godine. Samo u prvom raizredu vidimo manji broj učenika, a razlog tome je, da su se u prvi razred imali upisati učeniei ratnog godišta 1916., u kojem je bio znatno manji porod, pa se poslijedak toga opaža L u svim drugim školama. Udruženje »Narodni rad« nije niti svojom ponovnom izjavom uspio, da odvrati židovske roditelje od toga, da šalju svoju djecu u židovsku školu. Židovi, i oni samo po vjeri, kojima je doista do toga, da njihova djeca dobiju židovski odgoj, nijesu se dali sklonuti, da šalju svoju djecu u opće pučke škole, u kojima ne samo da ne mogu dobit? dovoljno vjerske obuke, već su i prinudjena da krše vjerske propise, jer bi morala subotom polaziti školu. Instalacija rabina u Vršcu. U Vršcu sc na svečan način obavila instalacija novog izabranog rabina dra Vilima S t e i n e r a. Svečanosti- pribivali su predstavnici vojnih i civilnih vlasti s velikim županom na čelu, svećenstvo sviju vjeroispovijesti i

brojno općinstvo. Poreci toga bile su zastupane sa više izaslanika jevrejske općine, Subotica, Vel. Bečkerek, Belacnkva, Pančevo itd. Savez jevrejskih vjeroispovjednih općina zastupao je njegov potpredsjednik dr. F. Pops. Vrhovni rabin Srbije gosp. dr. lsak A1 kal a y u vrlo lijepom je govoru pozdravio novoga rabi na i uveo ga u dužnost. Predavanje o položaju Židova u austrijskim sukcesijonira državama u Kissingenu. U jednoj velikoj skupštini, koja je bila vrlo brojno posjećena od Židova sviju zemalja Evrope držao je g. dr. Lavoslav Sik, podpredsjednik zagrebačke židovske općine vrlo uspjelo predavanje o položaju Židova u austrijskim sukcesijontm državama. Predavaoc je u oduljem govoru prikazao ekonomski politički i socijalni položaj Židova u tim zemljama, te mu je brojno slušateljstvo burnim povladjivanjem zahvalilo za njegova vrlo interesantna razlaganja. Rekvizicija stanova u Vojvodini i Židovi. Novosadski >.liidisches Volkblatt« bavi se u svome zadnjem uvodniku s pi tanjem rekvizicija stanova u Vojvodini te ističe, da su rekvizicijom stanova pogodjeni isključivo Židovi. Rekvizicija obavlja se na najbezobzirniji način, te se cijele porodice bez sihilovanja bacaju na ulicu, a da se za te ljude nitko ne brine. Prepušteno je dobroj volji činovnika, da vrše ovu rekviziciju, pa uslijed toga silno trpi židovsko pučanstvo Vojvodine.

Književnost

Židovski dječji Rst. Od Saveza židovskih omladinskih* udruženja primili smo ovaj apeli pa i mi sa svoje strane najtoplije preporučamo novi list židovskim roditeljima u uvjerenju, da će se time ispu niti jedna praznina, koju svi duboko osjećamo; Prijatelji djece! Židovska djeca Jugoslavije nemaju židovskoga štiva. Taj nedostatak osjeća svatko, koji radi s djecom. Osjećaju ga učitelj, rabin kao i roditelji, jer nemaju knjiga, koje bi uz opću odgojnu vrijednost uzgajala u njihovoj djeci i ljubav za židovsku zajednicu, za njezine religijozne i etske vrednote. Potrebu židovske lektiro izriču svaki dan djeca sama, tražeći židovskih knjiga na srpsko-hrvatskom jeziku. Židovska dječja lektira ima da naknadi židovski život naših domova, koji se već gotovo izgubio, pa i židovsku osnovnu školu, koju imademo tek u nekoliko mjesta. Osim toga ima da pomogne odgojni rad pučkoga učitelja, rabina i učitelja vjere, koji ce ovim štivom moći mno go jače da djeluje na dječju dušu. sadeći u nju klicu židovskoga života. Zbog golemih financijalnih troškova ne možemo danas da poduzmemo redovno izdavanje knjiga, a opet moramo da

dademo našoj djeci židovske duševne hrane, bez koje bi naš odgojni rad bio iluzoran. Odlučili smo Jzdavati dječji list, koji će izlaziti jedamput mjesečno na 16 stranica. Taj list ne će biti glasnikom ni jedne posebne struje, nego će ujediniti sve, koji rade oko židovskog odgoja u Jugoslaviji. Stoga molimo rabine i učitelje da pored saradnje list preporučuju i šire; molimo sve bogoštovne općine i druge židovske isntitucjie, da list pomognu subvencijama. Molimo svakog pojedinca, da darom za tiskovni fond pomogne ostvarenje židovskog dječjeg lista. Vjerujemo u svijest jugoslavenskog židovstva, pa se zato i usudjujemo u ime omladine, koja je dala inicijativu i omogućila početak izdavanja dječjeg lista, pozvati ga na pomoć i saradnju. • Radni Odbor Saveza Židov, omladin. udruženja. »Der Schatten des Kreuzes« von J. u .1. Thar a u d. Kurt Wo!ff Verlag, Miinchen, 922. Ovo je njemački prijevod francuskog originala. Roman opisuje život gornjo-ugarakih i galičkih Židova s ove !. one strane Karpate prije jedno dvadeset godina i crta plastično svijetle i tamne strane tih ljudi, što žive nekim čudesnim i osebujnim životom. Blagdanski i drug! obredi, običaji i praznovjerje, sličice o rabinu čudotvorcu i njegovim pristašama, primjeri kramarskog duha i kulturne zaostalosti, opis raznih poroka sve je to vješto upleteno u tok pripovijedanja i daje romanu neobičan kolorit. Kroz sjajno opisane epizode provlači se dramatski životopis dječaka Rubena, čiji je odnos prema prirodi i kršćanskoj okolini vanrednom toplinom ocrtan. Prikaz tragičnog stradanja Rubenovog i njegovog djeda, sofera reb Klje Lebowitza, najdirljiviji je dio cijele knjige. Uza sav trud autora, da dadu što vjerniju sliku jedne skupine Židova, ipak ćemo naći tu i tamo razne nemogućnosti, krive podatke i izmišljene dogodovštine. Isto tako izgleda, da je autore više zaokupila blještavost vanjštine pojava događjaja i osebujnost milieua geta, nego li bit zdrave židovske duše, koju kao da nisu posve shvatili. Ali kako je roman lijepo i zanimljivo pisan, a literarno stoji na doličnoj visini, to zavriiedjuje da bude pročitan. »Dle Stadt ohne Juden«, Roman von Hugo Be 11 aue r. Gloriette Verlag. Wien 922. Sam autor veli, da je to roman »von übermorgen« i stoga crta prilike bliske budućnosti, dakako s aluzijama na sadašnjost. »Grad bez Židova«, to je Beč (Wien), a cijeli roman napisan je doduše duhovito, ah u stilu niže žurnalistike. Tendencija: izvrgavanje ruglu antisemitizma. Literarna vrijednost: nikakova. No 1 kao uspjela satira na bečke i austrijske prilike, dakle kao šaljiva zabavna lektira može se za dokolice uzeti u ruke. Šalom Ben Cvl. Opaska: Gornje knjige mogu da se dobiju u Novoj Knjižari. Zagreb, Ilica 92.

14

Slijedeći će. broj »Židova« izaći u petak dne 22. septembra 1922.

»ŽIDOV.

BROJ 40—41.

o o Štedne uloge ukamaćuje sa i vraća iste bez otkaza ZBGHEB llkillftn? iiii D. BSOGBfIB Q a Ttrazil« Z3 O O