Жидов

gres. Ne možemo već sad propisati kongresu, sto da zaključuje. Zato moramo pitanje sastava prepustiti samom kongresu. Moramo računati time, da će priprava kongresa trajati dulje vremena, tako da će kroz to vrijeme Cijonistička Organizacija sama biti Jewish Agency. To bi bila odredba, koja nas ograničuje. Ne ćemo da kažemo da do kongresa hoćemo da imamo monopol. Kongres sigurno je sredstvo da predobijemo sve Zidove, ali imade već danas faktora, koji rade u Palestini kao Rothschild, I. C. A. j druge organizacije; možda ćemo naći put, da već prije postignemo saradnju lih faktora u )e--wish Agencv-u. Kolikogod sam oduševljen o kongresu ipak mi se ponajprije radi o snazi naše organizacije i o mogućnosti učestvovanja onihforganizacija, koje su do sad u Palestini radile i s nama se veselile Balfourovoj deklaraciji i mandatu. Usi ški n želi, da rad za svjetski kongres smjesta započinje te izjavljuje u ime palestinskog pučanstva, da bi prijem muža kao Rotschilda u ]cwish Agency, koji je toliko uradio za Palestinu bio s veseljem po* zdravljen. Opominje, da se ne podjeli začasna mjesta ljudima, koji doista nijesu radili u Palestini. Rabin Brod (Mizrahi); Nakon ratifikacije mandala dozrela su pitanja pregovora s drugim organizacijama i židovskog svjetskog kongresa, pa nas na to sili i naša odvornosti pred narodom. Ali baš oni elementi sredstvo, da predobijemo mase je židovski svjetski kongres glede kojega predlaže: Kongres se ima sazvati u narednoj godini; u roku od Iri mjeseca neka Egzekutiva izvješćuje Akcijom Odbor o pregovorima s drugim organizacijama; Cijonislički kongres neka se odgodi iza svjetskoga; svjetski kongres ima biti potpuno suveren, a poziv za kongres neka izdaje Jewish Agency. Griinbaum (Poljska); Stojimo danas pred problemom, da li treba kapitulirati pred bogatim Židovima ili nc. Kongres se smatra sredstvom za privućenje imućnih elemenata. No crjonizam nije samo izgradnja Palestine, već i renesansa židovskoga naroda i za to je najviši princip konstituiranje odgovomisti pred narodom. Ali baš oni elementi hoće da se klone odgovornosti. Ima samo dva puta. Ili demokratski svjetski kongres ili diktatura Cijonističke Organizacije. Nema ujedinjenja s drugima, koji nijesu nikome odgovorni, jer bi nače imali organ, koji je u 50% odgovoran, a u 50% neodgovoran. Lozinka kongresa nema biti samo obnova Erec }israela, već i stvaranje židovskoga faktora moći. Konačno predlaže, da konferencija izjavljuje, da Cijonistička Organizacija preuzima prava i dužnosti Jevvish Agency-a i nalaže Egzekutivi, da to notificira engleskoj vladi, te da se konstituira kao ]ewish Agency. Konačno traži u spoznaji, da 25-godišnji

djonistički rad nije služio samo stvaranju domaje, već i konsolidiran ju naroda, saziv židovskog demokratskog svjetskog kongresa. komu će Jevvish Agencija biti odgovorna. Shomor (Amerika): Ne treba toliko debatirati o pitanju kongresa već zaključiti provedenje. Američki delegati žele, da se što prije sazove svjetski kongres. Vodjc treba da podju u narod, a ne da čekaju, dok narod dodje k njima. Nije ispavno, da će svjetski kongres razoriti organizaciju, već će nasuprot kongresom ojačati. Za saziv kongresa treba se sporazumiti s drugim organizacijama da dokažemo, da ne tražimo za sebe monopol. Program kongresa treba da bude obnova Palestine i druga pitanja, koja su važna za židovski život. Dr. Lcvvinsohn (Hitahdul) upozoruje, da se ne smije miješati pitanje palestinskog kongresa s pitanjem općeg židovskog svjetskog kongresa. Opći svjetski kongres nije aktuelan, ali ni pretpostavke za palestinski kongres nijesu još dovoljno raščišćene. I zato moramo lozinku o njemu nositi u narod. Svjetski kongres bit će nastavak cijonizma. Pošto danas imamo Cijonističku Organizaciju kao realnu činjenicu, moramo je proklamirati kao Jewish Agencv, a našu Egzekutivu kao organ Agency-a. Dr. Reich (Istočna Galicija); Prihvatom mandata postali smo narodno zastupstvo, a naša Egzekutiva neka vrst vlade. Našu sposobnost za vladanje treba dokazati time, da privučemo i druge faktore saradnji. Ne ćemo ih predobit, ako vladu monopoliziramo. Djelokrug Jevvish Agency-a ustanovljen je već u članku 6. i 11. mandata. Članak četvrti mandata moći ćemo proširili samo radom jakog Agency-a, pa stoga valja privući nove faktore. Prelazeći svjetskom kongresu, drži, da će potencijalne energije u narodu pod dojmom mandata moći postati stvaralačke. Meriminski (Ceire Cijon); Naša je dužnost, da sazovemo opći kongres, pa upotrebimo palestinski kongres, da omogućimo opći židovski kongres za naše druge ciljeve. Propalestinski kongres je već cijonistički kongres, ako mu proširimo osnovku. Cijonistička Organizacija i Asefat hanivharim neka ustanove bazu za saziv svjetskog kongresa. Ako organizacije, koje su dosad radile u Palestini, traže učestvovanje u Agency-u, neka im se da mjesta prema dosadašnjem djelovanju. Jevvish Agency treba da je odgovorna općem Pro-palestina kongresu. Agency ne treba da bude idetična sa vodstvom Cijonističke Organizacije, koje imade i zasebnih zadaća. Stricker (Beč); U pitanju svjetskog kongresa postoje protimbe izmedju svih grupa. Temeljno je pitanje, da li Cijonistička Organizacija može da postoji pored svjetskoga kongresa. Govornik to ne drži mogućim. Svjetski kongres, čiji bi program i kom-

petenciju ustanovio djonistički kongres, ne će se uopće održati, Hi će biti razvodnjeni djonistički kongres. Cijonistička Organizacija može da provede obnovni rad, no mi dosad nijesmo mobilizirali naše sile. Konferencija treba da ponovno izda parolu za Keren Hajesod i da nikome ne daje povoda da se kloni od ispunjenja dužnosti. Dr. Thon (Poljska): Svjetski kongres ne će nam pomoći, jer naše neprilike su posljedica opće svjetske nužde. Bez sumnje potrebna je organizacija delokupnog naroda za obnovu Palestine, ali to se mora pripraviti. Vodili smo 25 godina židovski narod, sad smo Jevvish Agency i treba da nalažemo narednom cijonističkom kongresu, da odredi termin za svjetski kongres. Jedan palest. šekel neka daje izborno pravo za svjetski kongres. Dotle ne smijemo biti sićušni, već mora da se osjećamo kao gestor židovskoga naroda. Dr. Njemirover (Rumunjska); U pitanju svjetskog kongresa treba da smo oprezni. Ne smijemo pitanja Agency-a vezati sa pitanjem svjetskoga kongresa. Treba samo da kažemo da preuzimamo Agency. Ideja svjetskog kongresa ne smije da bude grobarom organizacije. Rosen b I ii h (Njemačka) ; Pitanja kooperacije s necijonistima raspravljali smo već kod osnutka Keren Hajesoda. Ispravno je, da je svjetski kongres samo onda moguć, ako se grupira oko jake Cijonističke Organizacije. Njemački cijoniste žele saradnju s necijonistima, jer su uvjereni, da je organizacija tako jaka, da svakom krugu dade svoj biljeg. Put svjetskom kongresu utrt je snažnim radom za Keren Hajesod. Govornik je za palestinski kongres svih onih, koji su voljni da rade na obnovi Palestine. Cionistička Organizacija neka se konstituira kao Jevvish Agency, a Egzekutiva neka nadje načina za saradnju svih, koji su voljni pomoći pri obnovi Erec Jisraela. Dr. Šmarjaha Lcvin: Poziv za svjetski kongres treba izdati Cijonistička Organizacija. Ćudi se, da je dogodjaj od takve veličine kao što je mandat, primljen nevjerojatnom apatijom. Da smo doživili istorijski momenat, ane samo o njemu govorili i da ga shvatimo u cijeloj njegovoj veličini, tad bi doživili čudesa u odjeku kongresne ideje u žrdovskome narodu. Protivi se svakom ograničenju kongresa. Drži nužnim, da podjemo narodu i da mu kažemo, da imamo premalo ljudi za naš rad i da hoćemo narodni zajam. S parolom zajma dat ćemo ujedno sadržaj kongresu. Skrajnje je vrijeme, da dademo cijonizmu opet sadržaj, valja opet u narod unijeti etične i estetične vrednote cijonizma, ako hoćemo da očekujemo nešta velikoga od narednoga kongresa. Dr. Goldstein je principijelno za kongres, no drži ga s obzirom na današnji polo-

Feullleton JEZIČNI ODNOŠAJI IZMEDJU JEVREJA I STARIH GRKA.

Piše: đr.

M. Margel (Zagreb.)

(Svršetak). Primjereno ljepoti oblika u grčkom jeziku, u ikoliko se ona nije kosila s religijozno-ćuciorednim načeMma židovstva, oblikovao Je jevrejski jezik dragocjene ekvivalente. Već je rečeno, da je oružana biblije pružila sredstvo za pobijanje tadašnje svemoćne grecizacije. Ta već Je u trećem pretkršćanskom vijeku bio poznat velik dio biblije u grčkom prijevodu nežidovskom kulturnom svijetu. Borba protiv grecizovanja jevrejskoga naroda bila je od dalekosežnoga značenja za uspješni razvoj jevrejskoga jezika. Kušalo se prije svega dokazati, da je jevrejski jezik praizvor svih jezika. S tim je dokazivanjem u vezi proglašenje jevrejštine svetim jezikom, »lešon hakodeš«; kako se odsele i zvala. Po tome bi svi ostali jezici obzi-

rom na jevrejštinu bili tek »profani«. Nije dakle zaorio prvi zov stvaralačkoga duha božjega »Neka bude?« (por. I. Mojs. 1. 3: »J’hi«) ni grčkim jezikom ni aramej skim narječjem, • već jevrejskim zvucima. No još za kaotskoga stanja stvaranja bio je jevrejsiki jezik imanentan božanskoj ideji; jevrejska riječ (tora) bijaše prije početka. Dokazivalo se ovako: »Jesi li igda čuo da se u grčkom muškarac i žena zovu dvjema riječima, što spadaju zajedno? Zar se u grčkom za muškarca možda veli jer se žena zove »gvne«? Ili: izvodi li se iz »antropos« (čovjek) ženska imenica »antropc«? U jevrejskom je naprotiv naziv »iša« za »ženu« izveden iz adekvatne muške imenice »iš« (muškarac)« (por. 1. Mojs. 2. 23. Midraš Berešit raba I, 5. XVIII., 6. XXXI., 8. Tata. jer. Megila I. § 9. Targum jerušalmi i Ibn Ezra k I. Mojs. XI., I. W. Bacher. Die Agada der palristinischen Amoraer 11., 445. i si.). Ova po sebi pogrješna jezična asocijaciia bila je najjače borbeno sredstvo protiv

grecizovanja palestinskoga židovstva. U kršćanskom se starom vijeku, koji je jevrejski jezik u opreci prema svim ostalim jezicima smatrao svetim jezikom (»lingua sacra«), opetovano kušalo, kako bi se po uzoru jevrejštine i u grčicome opet uvelo pisanje s desna na lijevo, jer se prvobitno i grčki tako pisalo. Grčki kršćani upotrebljavahu jevrejska slova kod svečanoga pisanja imena božjega. Origen priopćuje, da se u grčkim tekstovima biblije, koji su inače u svakom pogledu bih helenski, pisao tetragramaton (JHVH) jevrejskim slovima (por. Jeronim, Prologus Galeatus). »Proglašenje« jevrejskoga jezika »svetim jezikom« urodilo je oštrom kulturnohistorijskom oprexom medju židovstvom i helenstvom, koja Izbija jednakom snagom još i danas u modernoj jevrejskoj književnosti. Ma da je počevši od trećega pretkršćanskoga vijeka prodiralo neobično veliko mnoštvo grčkih riječi u jevrejštinu, nije ono ipak bilo kadro da zatre duh jevrejskoga jezika. Jevrejština je

2

»ŽIDOV.

BROJ 4A-H1