Жидов
da. U 27. članku izričito se veli, da se High Commissioner ima da drži izjave o britanskoj politici u Palestini, koju je primio engleski parlamenat 1. juna 1922. Ujedno treba uz zaštitu prava i položaja nežidovskih stanovnika olakšati zgodnim uvjetima imigraciju Židova i gusto naseljene u zemlji, osobito na državnome zemljištu i na onome, koje je dosada neobradjeno, a ne treba se za javne svrhe. Legislativ - Council (Zakonodavno Vijeće) ima 22 člana, 10 oficijelnih imenovanih činovnika i 12 neslužbenih, koji se ima< du izabrati najkasnije 6 mjeseci nakon publikacije ustava, to jest do 1. ožujka. Legislativ-Council ima da stvara naredbe za palestinsku vladu ne kršeći odredaba mandata. Naredbe vrijede iza potvrde Vrhovnoga Komisara, koji može da ih odbije. Ako High Commissioner raspusti Legislativ-Council, mora da se u tri mjeseca izabere novi. Ako se kod glasovanja mišljenja raspolove, odlučuje High Connnissioner. Ustav odredjuje uredjcnje sudova. Kod toga se napominje, da postupak civilnih sudova bude suglasan s otomanskim zakonom, koji vrijedi od 1. novembra .1914. Sudovi vjerskih općina vrše sudsko pravo u svim ličnim stvarima pripadnica svojih općina. Rabinatski sudovi imadu potpuno pravo suda u pitanjima ženidbe, rastave, alimentacije i potvrde posljednje volje kod članova židovske op ćine, koji su palestinski državljani. Presude religijoznih sudova izvršuje vlada. Sve naredbe i službene objave ima da budu u engleskome, jevrejskome i arapskome jeziku. Ovi se isti jezici smiju upotrebljavati u debatama Legislativ-Coimcrla. Svakoj je religijoznoj općini zajamčena potpuna sloboda satjesti i autonomija u unutarnjim pitanjima općine. Ustav pomišlja na izbor odbora, kojemu ima da pripada barem polovica neslužbenih članova Legislativ-Councila. te bi kao Advisory Committee pomagao Vrhovnome Komisaru u pitanjima imigracije. Vrhovni Komisar ima da svaku razliku mišljenja iizmedju njega i Advisory Committeja javi Državnome Sekretaru, kojemu pripada konačna odluka. Svaka vjerska općina smije po kojemu članu Legislativ- Councila da preda Vrhovnome Komisaru memorandum, u kojemu se tuži. da se odredbe mandata ne v y rše. Ova odredba ne vrijedi za krajeve na istoku Jordana i Mrtvoga mora. Izbor za Legislativ Council. Da se izvrši izbor za Legislativ Council, izdane su smjernice za podjelu palestinskoga državljanstva. Palestinskim se državljanima priznaju turski podanici, koji žive u Palestini i sva lica, koja stalno u Palestini stanuju i traže da dobiju palestinsko državljanstvo za 2 mjeseca. Izbori će biti primarni i sekundarni (indirektni izbori). Svaki muški Palestinac iznad 25 godina imade kod primarnog izbora pravo glasa. 200 primarnih izbornika biraju 1 sekundarnog izbornika. Sekundarni izbornici dijele se prema vjerskim općinama, kojima pripadaju u 12 izbornih kolegija, muslimanskih, kršćanskih i židovskih. Vrhovni Komisar odredjuje koliko će kolegija pripadati kojoj religijskoj zajednici prema broju njenih sekundarnih izbornika, no kod toga ne smije da bude manje od 2 kršćanska i 2 židovska kolegija. Svaki kolegij bira I člana Legislativ-Councila. (Sli-
jedi da će Legislaliv-Council imati najmanje 2 židovska i 2 kršćanska člana pa će u njemu biti 8 muslimana. Vlada namjerava izbrojiti stanovništvo Palestine i urediti izborni registar. Zemaljsko konferencija njemačkih cijoništa. Na XIII. konferenciji njem. cijonista, koja je bila 11. do 13. septembra u Kasselu držali su glavne referate Fclix Rosenbliith, Schocken i Kurt Blurnenfeld. Nato se nadovezala živa diskusija. Konferencija je vodstvu podijelila apsolutorij i izrekla hvalu za uspješan rad. Rosenbliith je opet izabran za predsjednika Zemaljskoga Odbora. Od rezolucija spominjemo samo one, što govore o mandatu. Je\vish Agency i o ‘svjetskome kongresu. Konferencija konstatude sa zadovoljstvom, da su mandatom, xoji je potvrdjen od Saveza Naroda, stvoreni temelji za razvitak slobodnoga židovskoga života u Palestini. Obzirom na izvanredne uspjehe gospode VVeizmanna 1 Sokolova izriče se povjerenje Egzekutivi. Egzekutivu se poziva, da koncentrira nastojanja, kako bi se ograničenja imigracije-" odmah ukinula. Zemaljska konferencija pozdravlja sa zadovoljstvom, da je Cijonistička Organizacija svečanim zaključkom godišnje konferencije u Karlovim Varima preuzela dužnosti i prava Jewish Agency. Pripravna je pomagati nastojanje vodstva da privuče sav židovski narod saradnji u Jewisl. Agency. Suglasno s Godišnjom Konferencijom priznaje Zemaljsko Konferencija saziv Svjetskoga žid. Kongresa za izgradnju Palestine putem k izvršenju toga cilja. Ovaj puta bijaše i cijonistička opozicija kod vijećanja te je Heinrich Margulies u njeno ime izjavio, da opozicija doduše ne može sudjelovati u vodstvu, ali da svakako hoće na svim područjima, na kojima je zajedničko vodjenje cijonističkih poslova uz očuvanje njezinog principijelnog gledišta, moguće, saradjivati odgovorno sa svim ostalim cijonističkim grupama. Zato se pozdravlja stvaranje Gospodarskoga Odbora, koji je odjeljen od političkoga vodstva, te će omogućiti zdravu izgradnju. Apel francuskoga Koren Hajesoda na Židove Francuske. Francuski Keren Hajesod komitej obratio se pozivom na Židove Francuske, da energično uzrade oko kampanje za Keren liajesod, e bi se mnogobrojni Zidovi mogli da prevezu u Palestinu. Ovaj su apel potpisali: I.con Blum, Edmund Fleg, dr. Armand Bernard, Andre Spire, Roger Lć\vy, M. Corcos. dr. Leon Zadoc-Kahn Henry-Marx. Henn LevyUllmann. N. Aronson, Jules Urhy, H. Pragne, L. Brunschivig. Keren Hajesod u Kongu, Venezueli i Mexiku. Glavni biro Keren Hajesoda primio je vijesti iz Konga, prema kojima je mala židovska općina u Elizabethwille-u zaiključila uzraditi oko Keren Hajesoda. Ova je mala općina, što leži gotovo posve odijeljena od ostaloga židovstva, primila vijest o ratifikaciji mandata s velikim zanosom, pa je priredila proslavu, na kojoj je odlučeno započeti sabiranjem za Keren Hajesod medju Židovima Centralne Afrike. Ali i mnoge druge, vrlo udaljene židovske općine juga i zapada dohvatio je apel Keren Hajesoda. Javlja se, na primjer, da je u Venezueli (Južna Amerika) uspješno započela kampanju za Keren Hajesod. Tu je kampanju započeo ondje dr, Beuchetritt. I u Mexiku stvoren je komitej za Keren
liajesod, koji se počeo spremati za snažnu kampanju. Velika darovanja u Rhodesiji. Na inicijativu južnoameričkog komiteja za Keren Hajesod započela je u Rh(xlesiji kampanja za Keren Hajesod. Akciju otvorio je Mr. Charles Salomon iz Bulavay-a darovavši 2500 funti, plativo u pet godišnjih rata po 500 funti. Osuda Ceire Cijonista u Kijevu. Iz izvještaja o osudi 27 člana Ceire Cijonističke stranke izlazi, da glavni okrivljenici, studenti Scholman i Dobri n nijesu nikakove izjave dali. Ostali su kod svoje tvrdnje, da je inicijativa za ilegalnu konferenciju došla iz Petrograda, i da su sazivači konferencije uprava Petrogradskih škola. Nova cesta u Jeruzalimu. Prof. Boris S c h a t z javlja u privatnom pismu, da se u- Jeruzalimu gradi velika cesta, koja vodi od željezničke stanice neposredno sve do zgrade sveučilišta. Cesta vodi pokraj Bezalela i »Jeruzalimske tiskare«, pa će prema tome postati komercijonalni centar grada. Nedaleko odavle počet će se graditi gimnazijalna zgrada i mnoge kuće. Na toj će se cesti graditi vjerojatno električni tramway. Poziv dra. Biskinda u Palestinu. Poznati kirurg dr. J. Biskind iz Clevelanda pozvan je za kirurškog savjetnika palestinske vlade, Dr. Biskind došao je već 1919. iz Udruženih Država u Palestinu kao glavni kirurg Medicinskog Udruženja. Bio je primarius u Rotšildovoj bolnici i liječnik komisara Herberta Samuela. Dr. Biskind je jedini jevrejski liječnik, koji je sada i predsjednik. Zdravstvo u Palestini. Iz izvještaja »Hadase« o radu od mjeseca maja 192f. treba da se obzirom na medicinsku pomeč »Hadase« istaknu ovi brojevi; Od novih pacijenata primljeni su u bolnice 5.458, prosječno u svakom mjesecu 454. u .klinike 88.230. prosječno u jednom mjesecu 7.352, ukupna posjeta klinike 481.533, prosječno u jednom mjesecu 40 hiljada 128. posjećivanje bolesnika u kućama 40.244, prosječno u jednom mjesecu I. Istraživanja u laboratorijumu bilo je 56.948. Ovi brojevi daju najbolju sliku o djelovanju »Hadase«, koje nije bilo samo Židovima na korist, nego. a izvješće to osobito ističe i velikom broju Arapa. Arapski protestni štrajk. Izvršni je odbor palestinsko-arapskoga kongresa pozvao arapsko pučanstvo Palesine. da na 11. septembra dan svečanoga proglašenja ustava, u znak protesta provede općeniti štrajk. Reuter javlja, da je taj dan zaista bila arapska protestna demonstracija, pa su arapske trgovine bile zatvorene, dok su arapski obrtnici štrajkovali. (Napominjemo, da su u palestinsko-arapskome kongresu samo anticijonistički kršćanski Arapi, dok je Muslimanski Narodni Savez protivan ovome kongresu, te pristaje uz cijoniste).
Iz Jugoslavije
LEŠANA TOVA TIKATEVU!. žele svim svojim saradnicima i pretplahiicima Uprava i uredništvo. Predavanje u godišnjoj konferenciji. Delegat Saveza cijonisla Jugoslavije na godišnjoj konferenciji u Karlovim Varima, g. Lav S f e r n, držao Je dne 13. o. mj. predavanje a
10
»ŽIDOV.
BROJ 42—43.