Жидов

rezultatima Karlovarske konferencije. U dvosatnome govoru prikazao je referent sve poteškoće, koje je valjalo svladati, da se konačno uzmogne potvrditi mandat. Govornik ističe velike zasluge vodstva, koje se borilo nadčovječnim silama da osigura židovskome narodu javnopravnu domaju. Prelazeći pojedinim pitanjima, svratio je osobitu pozornost na arapsko pitanje, te time u vezi i pitanju emigracije, centralnom problemu cijelog obnovnog rada. Govornik razlaže svoje stajalište u pitanju saziva općeg židovskog kongresa, te Jewish Agency-a, i pozivlje svakoga na intenzivan rad naročito za Keren Hajesod. Konačno je dao karakteristiku pojedinih partija i grupa te pojedinih ličnosti unutar pokreta. Kompozicijono veče Rikarda Schwarza. U četvrtak, dne 28. o. rnj., priredjuje nas sutnišljcnik. mladi muzičar Rikard Schw ar z svoje kompozicijono veče u Glazbenom zavodu u Zagrebu. Osobito upozorujemo naše čitatelje na posljednju točku programa, gudalački kvartet B-dur, u kojem se kompozitor poslužio jednom prekrasnom hasidskom pjesmom kao temom za varijacije. Ostali program sadržaje ; Violinsku sonatu C-niol, koju smo imali prilike čuti na posljednjem omladinskom kongresu u Zagrebu, te koja je polučila lijep uspjeh. Osim toga izvode se prvi puta .k 1a v i rs k e varijacije na temu jednog Mozartovog menueta iz klavirske sonate Es-dur, te 5 pjesama na tekstove iz arapske poezije. Sudjeluju; gdja. Ditta Fr i t z-K ova č. gdjice. Micika Sch o n i Fina Scha pi ra, gg. prof. Ernst Kraulh, prof. Umberto F a b b r i, Ladislav § k a t u 1 a-M iranov i Dragutin A r a n y. Sigurno smo, da će židovsko gradjanstvo našega grada prisustvovati tom koncertu našega umjetnika. čiji prvi samostalni nastup srdačno pozdravljamo. Otvorenje žici. djačke menze u Zagrebu. Židovska djačka menza u Zagrebu otvara se 1. oktobra. Oni. koji se žele školske godine 1922723. prehraniti u menzi, neka se prijave do 31. o. mj. Pismene prijave šalju se na; Slavko Pol lak, Zagreb, Preradovićeva ulica 26. »Potporno društvo jevrejskih akademičara Iz- kraljevine SHS u Wien-u« javlja, da će se upisivanje u menzu obavljati od 1. —5. oktobra od 10—1? Sati prije podne u lokalu menze (I. Schonlaterng. 8). Izdavanje jela počinje danom 5. oktobra. Mitrovica. Židovsko omladinsko kolo održalo je dne 10. o. mj. redovitu glavnu skupštinu, te je izabran slijedeći odbor: počasni predsjednik; dr. Ignaz Frankfurter; predsjednik: Oskar Pedere r; tajnik: Benjamin Fleischmann; blagajnik: Adolf fiross; knjižničar: Karola Buch\v a1 d; odbornici: Feliks Lus t i g i Vilim W e i s s; referent Ž. N. F.: Adolf Q r o s s. Židovsko športsko i gombalačko društvo »Makabl« u Zagrebu javlja svojini članovima kao i cij. općinstvu, da je gom

balačka sekcija počela sa redovitim vježbama. Umoljavaju se stari članovi ikao i novi, da izvole redovito dolaziti na' vježbe. Gombanje se održaje u gornbaon. Fvangeličke škole (Gundulićeva ulica). Udjelba sati: Podmladak ženski: Utorak i četvrtak od Vzs do Vs>6. Podmladak muški: Srijedom i subotom od 145 do IL-6. Žensko članstvo; Utorak i četvrtak od 7 do 8. Srednjoškolci: Ponedjeljak, srijeda i subota od 7 do 8. Muško članstvo: Ponedjeljak, srijedu i subotu od Va9 do Val'J sati. U potonju kategoriju spadaju i članovi zdravstvenog odjela.. Za redovite članove je članarina 5 dinara mjesečno, za nove upisnina 5 dinara. Sefardska služba božja. I ove godine bit će na Roš-hašana i jomkipur održana sefardska služba božja u dvorani Židovske bogoslovne općine, pa se kao hazan najpripravnije stavio na raspolaganje g. Juda Al- a y, haham iz Sarajeva Našim čitateljima! Uuslijed blagdana izaći će slijedeći broj našega lista istom 6. oktobra o. g.

Književnost

HAAVIV, PROLJEĆE, LIST JEVREJSKE DJECE. Izašao je prvi broj našega prvoga dječjeg lista. Njegova se potreba odavno osjećala i izricala ; danas je urodila djelom, smijonim i znatnim. Teško je pored ostalih židovskih listova izdavati još jedan, i ako je jedini ove vrste. Znatno je izdavanje toga lista, jer ćemo samo njime dati djeci židovskoga štiva. Prvi broj treba da ocijenimo i po onome, što jest sam po sebi, i po tome, što će moći list da bude. Izdavači označiše svrhom lista ; ćudorednu i religioznu ođgojti; povećavanje jevrejskoga znanja; zabavu i pouku. Zaista imade u 20 stranica ovoga broja iz svih tih područja ponešto. Ako letimično pregledamo sadržaj, vidjet ćemo uz dva psalma nekoliko agada; uz priče po Frischmannu i po legendi poučnih člančića o ljepoti subote, zidini naricanja i znatnosti masline; uz dječju razbibrigu i šalu pokusa, motrenja i zagonetaka; uz jevrejsku pjesmu s notama nježne i ljupke pjesmice Šaloma Ben Cvija. Ako samo preletimo list, vidjet ćemo svježu raznolikost, koja će obradovati djecu i odraslije čitaoce. No ako proniknemo u sadržaj, ako nastojimo da razumijemo nutarnju vezu pojedinih radnja, spoznat ćemo, kako je sve to svezano osnovnom težnjom : dati djeci židovskoga sadržaja, pa time nadopuniti židovsku odgoju doma i židovske škole. Ovo je najbolji način, da se djecu odgaja za čestite ljude i valjane Židove, jer im se židovstvo daje dostojno čovječanske veličine naših vrednota, a ujedno pedagoškim načinom, jer se obazire na prijemljivu sposobnost dječje duše. Dječji se razvitak pomaže vrijednom, odgojno i uopće etskj visokom sadržinom. U tome listu ne ćemo naći naglašavanje bilo kojega stranačkoga cilja. U njemu sve odiše dubokom ljubavlju za židovstvo, za njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost, za njegove ve-

like ljude, svele obrede i visoke zadatke. Iz cijeloga se sadržaja vidj, le je izdavačima osobilo na srcu religija, iemelj cijeloga židovskoga života, pa je nastoje ucijepiti djeci utječući tako na oplemenjivanje srca i duše. Ovaj put vodi Cijonu. Ne samo onome, koji je u Palestini, nego i onome, koji je iznad galuta, iznad dvojstva židovske volje u jednu i židovske jalovosti u drugu ruku. Ova se djeca ne će morati da bore za židovstvo u sebi, ne će morati da u sebi trpe zbog njega. Ona će osjećati ponos i veselje, što su Židovi. Već u prvome broju imade vrlo mnogo lijepe i različne gradje, i ako se nije odrazilo cijelo bogatstvo naše narodne literature i svih mogućnosti dječje zabave. Imat će još štošta da se nadopuni, što u prvome broju nije imalo mjesta. Nema jevrejskoga priloga, koji bi lakim rečenicama bio najbolja vježba malih jevrejskih učenika ; nema pjesama za odrasliju djecu; Frischmannova je priča »Mali andjeo« toliko skraćena, te ne će i poetski i etski uspjeti, ako se ne doda i drugi dio, gdje se istjerani andjelak vraća u nebo. No obazremo li se i na ove nedostatke, prvi je broj vrlo dobar. Uspio je najznatniji zadatak dječjega lista ; ovo je zaista vijesnik proljeća i veselja. Uredništvu je pošlo za rukom, da u djece pobudi osjećaj i zanimanje, a tirhe i ljubav za židovstvo. Zato ga preporučujemo svima, koji imadu djece, jer će u svježoj, zabavnoj lektiri upijati židovske vrednote. Cijena je broja 4 dinara, na godinu 36 dinara. Naći će zacijelo dovoljno pretplatnika, da ne bi morao propasti, jer bi njime propao najznatniji dosadašnji pokušaj židovskoga odgajanja naše djece naučnika i uopće mladeži. Cvi. Zašto smo išli na prvi kongres? Zbirka s člancima i slikama od: dra. Davida Alkalaya, R. Alkalaya, dra. M. Berkovica, dra. Natana Birnbaurna, dra. M. Bodenheimcra, dro. Z. Byhovskya, Josefa Cowena, dra. Mayer-Ebnera, dra. D. Farbsteina, dra. Bertolda Feiwela, L. Friedmanna, I. Goldberga, dra. A. Hausrnanna, M. ben Hillet Hakohena, L. .laffca, dra. A. Kaminke, Jacobus Kann, E. iš Kishora. dra I. Lurie-a. Leona Motzkina, S. Pinelesa, dra. S. Rosenhecka, dra. Abrahama Šaka, F. Schacha, dra. Isidora Schalita, dra. R. Scbauera, E. Sch\vagera, Dawisa Trietscha. M. Usiškina, dra. !. Wortsmanna. Heinricha York Steinera, Israela Zangvvilla. Cijena broširanog svezka M. 250 Cijena vezanog svezka M 350 Berlinski ured cionističke organizacije izdao je u »Jiidischer Verlag*' k 25. jubileju I. cionističkoga kongresa zbićku, u kojoj se izjavljpje 32 učesnika prvoga kongresa o motivima svoga učešća i o znamenovanju kongresa. Pošto članci donose lične dojmove pojedinaca, to je djelo vrlo interesantno. Djelo štampano je na finom papiru, te je urešeno slikama autora s faksimiliranim potpisima. Osim loga sadržaje odlomak iz još neobjelođanjenoga 11. svezka dnevnika Teodora Herzla.

BROJ 42—13.

»Ž 1 D O V<

o o ZAGREB fiifeallćEua? Štedne uloge ukamaćuje sa i vraća iste bez otkaza mARODNA BANKA D. BEOGRAD p TžPazij? 23 O O