Жидов
x*». ..... ,• , ■ Predleže izjave, koje sadržavaju bojazan, da bi sazivom takovog kongresa postojala opasnost, da bi se dosadanji demokratski smjer u izgradnji Palestine pretvorio u kapitalistički. Ova - bojazan medjutim nije opravdana, jer baš demokratski principi zahtijevaju, da na takovom kongresu budu zastupani svi elementi židovstva, koji se zalažu za procvat i napredak našeg palestinskog rada. Takav svjetski kongres imade uopće svoj raison d-etrc samo onda, ako se ograniči na palestinski rad, za koji postoji nada, .da će na njemu sudjelovati mnogi, koji su danas makar i otvoreni protivnici cijonističke ideje. Cijonizam kao pokret duševne obnove židovstva nesmetano će i pored togh svjetskog foruma moći da postoji, jer nitko ne će biti u stanju da odvrati cijoniste od puta, na kojemu već ustraju četvrt stoljeća u blagotvornom radu za uz- ’ višene ciljeve židovstva. Pijoniri, koji ce svojim znojem uskrisiti Palestinu na novi život, svjedoci su naše obnove i svjedoci, da u Židovima galuta imade još mnogo imanentne energije, koja židovstvu pruža garanciju, da će djelo obnove ne samo Palestine, već i cjelokupnog židovstva, za sigurno uspjeti. Svjetski kongres pribavit će nam pomagača u našem radu. Mi ne možemo da odbijemo pomoć, ma otkuda ona došla. Sa ljudima samim palestinski se problem ne da riješiti. Za riješenje treba i kapitala, a nema sumnje, da će se sa proširenjem redova onih ,koji još imadu smisla za izgradnju Palestine, nasrnoći obilnijega kapitala, no što ga može smoći cijonistička organizacija sama. Oduševljenje u pionira stvarat će i nadalje cijonistička misao, ali oduševljenju treba i mogućnosti izvršenja, a te mogućnosti treba pioniru i osigurati. Mi bismo i danas imali na raspolaganje na hiljade ljudi, da postoje mogućnosti rada u Palestini. Da ne nastane nerazmjer izmedju našega ljudskog materijala i naših novčanih sredstava, imalo bi se pokušati sve, kako bi se stvorile financijalne mogućnosti za preseljivanje svih onih, koji
bi svojim životom poradili na izgradnji naše zemlje. Sloga je u židovstvu temelj, koji bi nam mogao pružiti potrebni kapital, sloga je onaj faktor, koji bi mogao da financira veliki pothvat oko uspostave naše domaje. Je li u istinu nemoguće složiti Židove na platformu obnove Palestine? Kakogod su mentaliteti u židovstvu često puta oprečni, to nema sumnje, da se većina Židova dade predobiti za sudjelovanje u tom radu. To nam svjedoče mnoge filantropske institucije, koje danas već intenzivnom snagom rade na palestinskom tlu. Zar ćemo otkloniti šaradnju takovih institucija, jer njihova saradnja proizlazi' iz nama oprečne ideologije? Kakogod mi aktivnu šaradnju na palestinskom tlu ne možemo otkloniti, tako i ne možemo a da ne prihvatimo suradnju u nabavljanju kapitala potrebitog za rad u Palestini. , Po mandatu konstituirana je cijonistička organizacija kao Jewish Agency, no nema sumnje, da će Jevvish Agency nakon održanja palestinskog kongresa postati organ toga kongresa, dakle ibrgan svega židovstva, kojemu lebdi pred očima obnovni rad u Palestini. To ima bit' institucija, koja bi po svom opsegu bila širja od cijonističke organizacije, ali koja ne će moći da ju posvema nadomjesti. Prema sadanjim predvidjanjima 1. svjetski (kongres i ne će vrlo bitno promijeniti sliku dosadašnjih naših konferencija. Izgleda, da na taj prvi kongres ne će niti dolaziti premfnogi novaci. Tek pomalo stvorit će se mogućnost saradnje svih Židova, jer su baš kapitaliste odveć konzervativni, a da bi se mnogi naprečac odlučili, da učestvuju u radu. Jevvish Agency ostat će u svojoj suštini malko proširena cijonistička organizacija, ali i kraj ove vjerojatne slike te institucije nemamo prava, da odbijemo i one malobrojne novake, koji bi u interesu našega cilja mogli da nam koriste. Nema sumnje, da će postepeno a u razmjerno kratko vrijeme na taj način biti premosten onaj jaz, (koji dosada
postoji izmedju Židova i da će postepeno svi slojevi' rado saradjivati na našem narodnom radu. I u budućnosti bit će raznih naziranja. ■ I u budućnosti premnogi ne će priznavati potrebu rada obnove u galutu, ali ne će smjeti biti nikoga, koji će nam smjeti osporavati našu dužnost na obnovni rad u Palestini. Mi cijonisti za to ne ćemo napustiti naš rad u galutu, koji će nam ovdje regenerirati naš mladi naraštaj, jer smo mnijenja, da će rad u Palestini uspjeti samo onda, kada nam uspije, da u galutu odgojimo nacijonalni ustpravm naraštaj, koji nam jedini pruža garanciju za obnovu u Palestini. Cijonizam oplodit će zajednički rad u Palestini, jer će ljudski materijal, koji će da podje u Palestinu, biti živi . svjedok duševne obnove,, svjedok naše gigantske snage. M. H.
Feuilleton
PRED DVADESETIPET GODINA.
Piše
Rahela D. Alkalav,
Beograd.
Potaknuta sam, da se u duhu prenesem za četvrt vijeka unatrag. Treba da se sjetim uzroka, koji su zahtjevali, da odem u Basel, jer tada su se tamo sastali Jevreji sviju zemalja. da za predsednikovanja neumrlog dra. Teodora Herzla objave vaskolikom svijetu, svoje sveto pravo na zemlju otaca. Nije mi teško preneti to vreme u sadašnjicu, jer i ako je od onda prošlo dosta vremena, oni su se časovi svom svojom svježinom duboko usjekli u moju dušu. Jevreji su se ta da osjećali nesrećnijima no ikada, afera Dreyfus bila je još svježa u pameti; vijesti o pogromima u Poljskoj i Rusiji, ojačanje i proširenje antisemitskog pokreta nisu bile u stanju da nas razvesele i postalo je jasno, da na .svijetu imamo mnogo neprijatelja i da smo svuda samo stranci, i tspljeni
* Iz zbirne knjige: »Wacum gingeii wir zum ersten Zionisten kongres?« što ga je izdao »Jiidischer Verlag« u Berlinu.
Ta ie spoznaja za sve Jevreje, koji pošteno misle, bila bolna. Cesto sam razmišljala o tom žalosnom položaju našega inače tako dobroga i inteligentnoga naroda, i morala sam reći, da smo mi, koji u naprednijim zemljama živimo dužni, da našoj nesretnijoj braći pomognemo. Moj muž, kojega se sve, što je bilo u Savezu sa Jevrejstvom duboko kosnulo, često je govorio ganutljivim i srdačnim riječima o visokom smislu našega naroda i o njegovom nepravednom usudu. I upravo u to vrijeme izašla je, kao što sunčana zraka oblake lomi. mala brošura od dra. Teodora Herzla, koja je bila naslovljena: »Der Judenstaat«, a uskoro iza toga uslijedio je poziv k cionističkom kongresu u Basel. Srca naša bila su puna veselja i nade. U ovih dvadeset stoljeća izgnanstva po prvi puta ujediniše se Jevreji cijeloga svijeta, prinudjeni slijediti uvjeravajući poziv tog čovjekaprofete. Uzaludno su skeptici ismjehivali taj pokret, uzalud izrugavali su inicijatore. Ml osjećamo, da od sada udes našeg naroda leži u rukama i jakim šakama te hrpice idealista sa velikim idejama, oko kojih treba da se okupimo.
Pomislila sam na moga djeda rabi Judu Hai Alkalaya, koji je cijeli svoj život propovjedao povratak u Svetu Zemlju, na moju baku, njegovu ženu, koja je ushićenim predenjem svoje zlatnine prodala, a da omogući svome mužu izdavanje onih knjiga, koje će medju Jevrejima da rašire pomisao povratka u Svetu Zemlju; i osjećajem punim pietetske obveze i beskrajne nade otišla sam sa svojim mužem u Basel. I kolike li silne naplate meni ondje, gdje sam mogla »da oduševljena sudjelujem pri zboru najboljih u jevrej. narodu, gdje su ljudi, kod kojih je idealizam bio ravan njihovom duhu i,njihovoj rječitosti, održali plamene go.vore, gdje je besmrtni Herzl profetskim riječima objavio svoju nepokolebivu vjeru u povratak u Obećanu Zemlju! Od onog nezaboravnog dana prošlo je samo 25 godina, i sve ono, što je onda bilo utopija i grozničavi san, dana sje blizu ispunjenju; svemu hvala osvjedočenju i vjeri onih, koji se nikad ne razočaraše a prije svega hvala geniju duševnog oca cijonizma, dru. Teodoru Herzlu.
Preseljenje Keren Kajameta u Erec Jisrael
Keren Kajemet Lejisnael (Židovski Narodni Fond) preselio je svoju centralu u Jeruzalim. Početkom godine 5683. započet će glavni ured naše najobljubljenije institucije svoj rad u Palestini. To je važan dogadjaj u povijesti Keren Kajemeta i cijelog cijonističkog pokreta. Prvi put prelaže se jedna cijonistička centralna institucija iz diaspore u Erec Jisrael. I u tom pogledu, kao i u mnogim drugima, pređnjačuje Keren Kajemet kao pijonir. Prvi će se upliv ovoga preseljenja vršiti time, da će uprava Keren Kajemeta imati neposredni utjecaj na upotrebu sredstava Keren Kajemeta u Erec Jisraelu. Ujedno će se pokušati, da se iz Erec Jisraela namaknu velika sredstva, koja su potrebna u narednom vremenu za provođenje velikih zadaća Keren Kajemeta. Dva decenija proveo je Keren Kajemet vanredni sabirni rad u svim zemljama svijeta, u kojima stanuju Židovi, i tim svojim sabirnim radom izvršio djela, koja pripadaju najjačim aktivnim stavkama
2
»ŽIDOV.
BROJ 44.