Жидов

našeg cijonističkog rada. Široki slojevi židovskoga naroda potaknuti su Keren Kajemetom nacionalnoj požrtvovnosti i izobražena je armija dragovoljnih suradnika, koja broji na hiljade. Cijelim nizom popularnih sabirnih sredstava, koja su dubako prodrla u narodni osjećaj, sabrao je Keren Kajemet u 20-godišnjem radu iz pieniga, kopejka, centima, filira itd. znatnu svotu od 900.000 funti sterlinga (K 10.800,000.000). Ne smijemo ovu svotu da ocijenimo prema brojčanoj vrijednosti, već prema množini požrtvovnog rada, čiji je ona izražaj. Narodni je to kapital, kojim smo položili u Erec Jisraelu temelj nadobudne narodne kolonizacije. Ovom zgodom ne će biti neumjesno, ako u kratko razložimo organski razvitak Keren Kajemeta. Stvoren je na petom cijonističkom kongresu godine 1901. U prvim godinama upravljen je kao fond priključen Užem Akcijonom Odboru u Beču, pa je istom 1905. premještenjem cijonističke centrale iz Beča u Kdln osnovan samostalni ured. Do godine 1907. upravljao je Keren Kajemetom inž. Johann Kremenetz.ky, koji je neumornim marom i željeznom voljom radio za procvat ove naše institucije. U isto vrijeme sa legalizacijom Keren Kajemeta kao engleske zadruge uslijedio je osnutak glavnog ureda u Kolnu. Dr. Bodenheimer, čije će zasluge za legaliziranje Keren Kajemeta ostati nezaboravne, vršio je kao predsjednik direktorija ujedno i vrhovni nadzor nad glavnim uredom. U narednih osam godina do godine 1914. radio je Keren Kajemet, čiji je glavni tajnik i upravitelj bio nadasve revni i nažalost prerano preminuli Natan G r o ss, na izgradnji organizacije Keren Kajemeta, koja danas obuhvaća 60 zemalja i organizacija. Na početku rata morao je glavni ured da preseli u neutralnu zemlju. Odabrao se Haag, jer su se ovdje neki odlični sumišljenici izjavili pripravnima, da se brinu za dalnju sudb.nu Keren Kajemeta. Ova *Haaška perioda« trajala je 8 godina. Za Keren Kajemet bila je važna naročito glede materijalnog ojačanja. Keren Kajemet mogao je nesmetano pored velikih stradavanja rata izgraditi svoju organizaciju, te mu je uspjelo premda je investirao znatna' sredstva u Erec Jisraelu, naročito za velike radove nastale nuždom da tezaurira znatne svote. Ove svote omogućile su Keren Kajemetu, da nakon rata počinje u veli kom stilu kupnjama zemljišta i da ponmogostrući svoj posjed u Erec Jisraelu. Taj povoljni razvitak ima se u velike pripisati saradnji Nehemije de Lieme-a, koji je i izradio program zemljišne politike Keren Kajemeta, koji je izražen u zaključcima londonske godišnje konferencije. Karlsbadska ‘ je godišnja konferencija pozdravila u jednoj rezoluciji Keren Kajemet k 20-godišnjern jubileju i izrazila je jednodušno uvjerenje, da će židovski narod, a . naročito cijoniste cijeloga svijeta svim silama i nadalje podupirati ovu lijepu i uzvišenu instituciju. Ovaj je apel bio nuždan, jer su primici Keren Kajemeta, koji su se tako lijepo razvili, u zadnjim dvim godinama pali. Ovaj nazadak prihoda ima se pripisati vanjskim uzrocima, koji se lako mogu odstraniti voljom naroda i pojačanom suradnjom prijatelja Keren Kajemeta. Svaki, koji donekle po-

znaje sabirni rad Keren Kajemeta, svijestan si je, da bi se prihodi Keren Kajemeta mogli znatno povećati jačom pro pagandom i boljom izgradnjom organizacije. Za pojedinca nisu još uvijek dosadanji darovi, a da ih i znatno umnože, nikakova žrtva. A koliki nam neizmjerni rezervoar valja još iscrpsti, proizlazi iz činjenice, da i pored 20-godišnjeg sabirnog rada još uvijek nije ni desetina židovskoga naroda zainteresovana za Keren Kajemet. Prilike za sabiranje su tako brojne, da je dosada iskorišćen samo jedan dio tih zgoda. Moramo prije svega poraditi na intenziviranju , sabirne organizacije i na povećanju broja naših, suradnika. Keren Kajemet započeo je prije 20 godina svoj rad prigodnim darovima. Posljedica toga je bila, da je i njegov praktički Palestina-rad imao obilježje slučajnosti. Ako mu je ipak uspjelo da namakne razmjerno velika sredstva i da tako stvori dragocjena uporišta za naše kojonizacijono djelo u Erec Jisraelu, to je najbolji dokaz za snagu, koja leži u misli Keren Kajemeta. Ta velika institucija nije samo puki instrumenat kolonizacije, vec nosioc naše gradske i seoske zemljišne politike u Erec Jisraelu i zadaće, kojih ima tamo da ispuni, su od historijske važnosti. O provedenju tih zadaća zavisi izgradnja narodne domaje. Treći decenij započinje pod Dovoljnim auspicijama, koje se inauguriraju u Erec Jisraelu. Prijatelji i suradnici Keren Kajemeta pobrinut će se, da se uz potporu židovskog naroda u trećem deceniju postigne cilj, za koji je stvorena ova institucija po Hermanu Schapiri i Teodoru Horzlu: da zemljište Erec Jisraelu postane vječno, neotudjivo vlasništvo židovskoga naroda.

Iz židovskog svijeta

Bojovna ortodoksija. Bečki list Agude javlja, da je sredinom elula održana u Bratislavi konferencija rabina, te je nadrabin Schreiber razložio svrhu saziva. Naglasio je veliku opasnost, koja prijeti nepatvorenom židovstvu od cijonizma i mizrahizma i predložio je, da se za iskorjenje te rak-rane židovstva upotrebe najoštrije mjere.. Stvoren je jednoglasni zaključak od 50 prisutnih rabina, da se priključak cijonizmu ili njegove, kao što to čini mizrahij, direktno ili indirektno smatra protivno vjerskim zakonima i da će se protiv svih onih, koji se ne će pokoriti ovomu zaključku, upotrebiti svom strogošću vjerđ.d zakon u njegovim posljednjim korizekvencijama. Nakon vijećanja održao se dogovor, u kojemu se raspravljalo o stajalištu rabija u Munkaču prema Agudi. Ortodoksija organizovana u Agudi, naročito u Cehoslovačkoj, već je u nekoliko navrata pokazala intolerantno stajalište prema cijonizmu. Još nam je svim živo u pameti rovarenje kod palestinskih oblasti protiv Asefat Hanivharim, i njezino nastojanje da osujeti mandat. Pošto j'bogobojaznim borcima« nije uspjelo da dobiju udjela u Jewish Agency, nastavlja slovačka ortodoksija da truje odnošaje unutar židovstva. Šaka rabina, poput prijašnjih »protest rabina«, danas drži, da će moći suzbiti cijonistički pokret. Jednim »isurom« hoće ne samo protiv neo-

loga, već i protiv ortodoksnog misrahija da upotrijebi vjerski zakon u njegovoj zadnjoj konzekvenciji. No malo je ipak tu gospodu smelo, što je ugledni rav u Munkaču izdao isur protiv one iste Agude, koja sad izdaje isur protiv cijonizma. Možda će židovski svijet dočekati i to, da će Aguda i protiv munkačkog rava izdati isur. Francuski akspremijer Painleve o žid. Palestini s obzirom na krizu na blizom Istoku. Bivši francuski ministar predsjednik i ministar rata Paul Pa i n-> 1 e v e izjavio je pariškom zastupniku ži dovskog dopisnog ureda o položaju na blizom Istoku slijedeće: Aliirane vlasti naročito Velika Britanija i Francuska nastoje naći prijateljsko i mirno riješenje, koje će svhn narodima blizoga Istoka biti uzor mira. 'Nacije kao što su Engleska, Francuska i Italija, moraju ove probleme smatrati višima, ako popuste u materijalnim interesima, »koji stvaraju konflikte. Problem može da se riješi medjusobnim pristajanjem, da se i u kasnije vrijeme zapriječiti rat. Najbolji bi bio put. da se ovo pitanje stavi pred Savez Naroda. U pogledu nekoga utjecaja ove krize na Palestinu, izjavljuje g. Painleve: »Ne mislim, da ovi dogadjaji mogu da imadu neki utjecaj na položaj Židova u Palestini. Ja bezuvjetno zagovaram židovsku nacijonalnu domaju i nijedan dugadjaj, koji se neposredno tiče Turaka, ne smije da utječe na Palestinu. Palestina je službeno proglašena za narodnu domaju Židova i nema razloga ni vremena, da se opet iznova nabaci ovo pitanje. Nakon toliko godina progona neka židovski narod opet imade svoju zemlju. Nikaiko se ne sumnja u to, da će Židovi ozbiljno oko toga da rade, te bi 'stvorili eru mira i zajedničkog rada medju narodima blizoga Istoka. Poslanica predsjednika Hardinga Židovima. Prigodom Roš-hašane upravio je predsjednik Udruženih Država gosp. H a r d i n g poslanicu židovskom pučanstvu, te medju ostalim veli, da je ta nova godina kraj godine, koja je osobito znatna u analima židovstva, jer je sada konačno odlučena obnova židovske narodne domaje. Taj je dogadjaj znatan ne samo za židovski narod, nego i za sve prijatelje njegove, a amerikanska se nacija uvijek veselila, da se može k njima brojati. Židovski kandidati u izborima za poljski Sajm. Blok nacijonalnih manjina predao je svoju listinu. Medju kandidatima su slijedeći Židovi: Za Sejm na prvom mjestu zastupnik G r ii n b a u m, na petom mjestu K i r s c hb r a u n, na sedmom F a r b s t e i n, na desetom dr. 1. Thon, na trinaestom dr.- Wein Z i e h e r, na sedamnaestom W i s 1 i c k i, na dvadeset i prvom Stanislav Rosenberg. Za senat na trećem mjestu Mendels o h n, na petom dr. B r a u d e (Lodz) na šestom J e 1 m d e rabin Korvalski na devetom Izak Baumkener, a na jedanaestom Samuel Schowicki. Židovsko-demokratski narodni blok kandidira u Sejm: Noaha P r iludskoga, Samuela H i r-s c h h o r na, dr. Josef D a w i d s o h n, dr. S za b a d iz Wilne. T. Mozes T. Burnil. Gdja. Hana Langstein, književnica. U senat kađiđiraju: Samuel Hirschhorn, Josef Dawidsohn, df. Z. S za b a d, dr. Bencion Beilin (Luch),

BROJ 44.

»ŽIDOV«

3