Жидов

Konferencija Keren Hajesoda u Albanv-u. Na K. H. konferenciji u Albanv-u, koja je zasjedala 10. septembra primljeni su zaključci glede rada K. H. u zimi. Na toj konferenciji izabrana uprava K. H. za Veliki Ncw-York. Keren Hajesod u Južnoj Africi. Ratifikacija mandata vrlo je povoljno djelovala na kampanju Keren Hajesoda, šio su je sada započeli cijonisle Južne Afrike. Veliko je oduševljenje vladalo u Cape Town, gdje je bila procesija u slavu mandata i 25.-godišnjtce prvoga cijonističkoga kongresa. Istoga je- dana držao g. J. 01 svvan g e r, koji putuje Južnom Afrikom za Keren Hajesod, predavanje o znamenovanju ratifikacije mandata. Zabrana Hehaluc pokreta u Rusiji. Kam-* panja boljševičke židovske sekcije protiv haluca uspjela je, te je komesar za unutarnja djela odredio likvidaciju Hehaluca s motivacijom, da nastoji Rusiji uzeti radne elemente. Institucije, koje su po Hehalucu osnovane i uzđržane prelaze u vlasništvo općega gospodarstva. Iz Palestine

Posveta Herberta Samuela u Tel-Avivu i židovskim kolonijama. Sir Herbert Samueh posjetio pred Roš-Hašanom gradove Jatu i Tcl-Avivpa i veliku židovsku koloniju PetahTikvu. Pregledao je različita industrijabia poduzeća iz najmladjega vremena i vrlo se veselio njihovom razvitku, Cilavo stanovništvo Tel-Aviva pošlo je ususret liigh Commissioner-u. Odigrale su se scene velikoga oduševljenja, kad mu je načelnik Tel-Aviva, Disengof, saopćio zaključak općinskoga zastupstva u Tel-Avivu, da će se jedna ulica u Tel-Avivu zvati imenom Samuela, a druga imenom Balfoura. Nakon pregledanja svih znatnih dijelova i stvari Tel-Aviva zahvalio se High Commissicner za doček, koji je njemu u čast priredjen i izjavio je, da nakon ratifikacije mandata postoji gotovo potpuna sigurnost za uspjeh obnovne akcije u Palestini. Drugoga dana prvi je puta liigh-Commrssioner posjetio Peiah-Tikvu. t ovdje je dočekan po čitavom stanovništvu. Svagdje je mirovao rad, jer je ovaj dan proglašen javnim blagdanom. Čitava je kolonija bila iskićena barjacima. Predsjednik kolonije ocjenio je posjetu HighCoiranissionera kao najznalniji dogadjaj u povijesti ove kolonije. Ovdje je upozorio na potrebne mjere za razvitak zemlje i naglasio je, da su najznatnije mjere slobodna imigracija u Palestinu i javna sigurnost. Sir Herbert Samucl pohvalio je u svoti odgovoru židovske kolonije u Palestini i izrazio je svoje uđivljenje nad radom i energijom židovskoga pučanstva. Odašiljanje engleskog speciatnog delegata za Palestinu. (J. P. Z.) Iz Londona javlja se »Haarecu«, da je engleska vlada odlučila olposlafi u Palestinu Colonela Lawrence-a kao speciatnog delegata, koji će da prouči položaj u zemlji, nastavši ratifikacijom mandata i proklamacijom ustava kao i novim uvjetima, te koji će da ispila odnošaj izmedju Jevrcja i Arapa. Colonel Lawrence, kao stručnjak u pitanjima bliskoga [stoka i arapskom pitanju, bio je za vrijeme rata u kontaktu sa sadašnjim kraljevima Husseinom i Fcvsulom i pomagao im je u upravi arapske politike, kao • u pregovorima sa aliircima. Poslije zaključenog mira bi imenovan prvim savjetnikom Colonial Office-a za arap. pitanja, sve doHc, dok pred nekoliko dana nije na tom odjeljenju dao ostavku, motivacijom, da je

položaj u Mesopofamrji i ostalim arapskim zemljama takav, da ministarstvu nije o tim zemljama potreban posebni savjet. Ukrajinska i poljska siročad u Palestini. 7. septembra stiglo je preko AJeksandrije 42 siročadi iz Ukrajine i Poljske pod vodsdvom gdje. Hoffmann, upraviteljice sirotišta u Trbeberiasu, u Jeruzalim. Troškovi za transport i prehranu siročadi dali su Židovi Afrike. Baron je Rotschild dao zemljište u blizini Zihron-Jakova, gdje će se sazida! kuće za tu siročad. Za sada se nalaze djeca u sirotištu Ben Jisrael u Jeruzalimu. Najavljen je i drugi transport iz Aleksandrije od 130 siročadi pod vodstvom Izraela Belkinda. Opcija za palestinsko državljanstvo. Nakon što se u inozemstvu doznalo za de’krct o državljanstvu ,za Palestinu, obratio se velik broj Židova, koji sad stanuju izvan Palestine, ali imaju u Palestini zemljišta ili 'drugoga vlasništva, te će doskora doći da stalno obitavaju u zemlji, zamolbom na palestinsku vladu, da i njima omogući opciju za palestinsko državljanstvo u propisanom roku. Palestinska vlada bavi se sad ovim pitanjem i očekuje se, da će u kratko vrijeme uslijediti službena vijest. Postoji nada, da će vlada dati povoljan odgovor. Olakšanje imigracije u Palestinu. Ponovne intervencije Vaad Petunija za olakšanje useljenja u Palestinu imat će po svoj prilici povoljan uspjeli. Postoji nada, da će naka ograničenja, što su u. posljednje vrijeme bila uvedena, biti dokinuta. Pripreme za izbor u Legislative Coun cil. U vezi s pripravama za izbore u palestinsku zakonodavnu .‘Skupštinu izdao je egzekutivni komitej arapskoga kongresa proglas, u kome se izjavljuje protiv zakonodavne skupštine. Uz ostale uzroke i napade upozorava taj proglas, da je zadaća te legislativne skupštine samo ta, da pripravi teren za Židove i Cijoniste. Odbor se nada, da ćc arapski narod spoznati veliku opasnost, te ne će sudjelovati kod izbora. Pored svega toga postaju priprave za izbore sve veće. Statistički uredi, .koji se bave izbornim pripravama, pohadjani su i od Arapa. Predstojništva aiapskih mjesta sastavljaju listine arapskih notabla. Sprema se i lista istaknutih Židova i hrišćana, koji treba da se sastanu, da odrede sve za izbore. Jevrejskl universitet u Jeruzalimu. Prema bulletinu cijonističke Egzekutive izvijestila je amerikansko-židovska liječnička komisija, koja je bila odaslana u Palestinu, cijonističku Egzekutivu o svojim studijama u stvari podignuća medicinskog fakulteta jevrejskog universiteta u Jeruzalimu, u kojem se medju ostalim veli: Zemljište za podizanje medicinskoga odsjeka jevrejskog universiteta već je kupljeno. Sad se osniva mikrobiološki institut za studij tropskih bolesti te za higijenu i zdravstvo, pa će se, čim se nadje podesna osoba za vodjenje instituta, institut iotvoriti. Provizorno fsmjestit će se institut u najmljenoj kući, dok se ne će nabaviti zemljište za taj institut. Sad je provedeno i provizorno smještenje medicinske biblioteke, tako da će liječnici moči naći svu stručnu literaturu u samoj zemlji. Radne prilike u Palestini. Pitanje židovskoga rađa u Palestini prestalo je biti tek pitanjem, koje interesira malen krug

radnika u židovskim kolonijama i kvucot. Broj radnika narasao je od zime 1919. ođ 1880 na 9200. Imigracija zadnjih godina znatno je uvećala broj židovskih radnika, a ujedno stvorila je novih radnih grana, u kojima do sada nijesu bili zaposleni Židovi. Prijašnjih godina bili su radnfei poglavito koncentrirani u judejskim kolonijama. Samo malen broj radio je u maloj industriji gradova i pri razvitku Tel-Aviva. Povećanje emigracije prouzročilo je oskudicu stanova, pa se znatno razvila gradjevna industrija u gradovima, a židovski radnici postali su zidari. Gotovo 4000 radnika našlo je zaposlivanje u raznim industrijama. Osim gradjevne industrije stvorene su i druge radne grane, a židovski radnici počeli su da rade kod gradnja željeznica, istovarivanja i utovarivanja ladja u lukama, na cestogradnjama, gradnjama mostova, kod radova za povodnjivanje i saniranje. Porastom broja radnika razvile su se f radničke organizacije. Za (podupiranje razvoja židovskog radništva stvorene su na nezavisnoj podlozi nove uredbe. Naravno, da je pitanje nezaposlivanja radnika od velikog interesa ne samo za radništvo, jer i Cijon. Organizacija nosi za to odgovornost. Jasno je, da materijalni uvjeti useljenika, privremeni rad u pojedinim radnim granama, gospodarski položaj, poljoprivredni položaj jišuva i •slabost industrijskih poduzeća još uvijek prouzuokujii razne promjene na radnom tržištu. Vrlo interesantne podatke vadimo iz objelodanjenja novinskog ureda Cijonističke Egzekutive u Jeruzalimu o radnim prilikama. Židovska zadružna radna zajednica sklopila je u ovoj godini ugovore za gradnju od 250 zgrada. Na poticaj radnoga departementa Cijonističke Egzekutive stvoren je radnički zajmovni fond, koji se pomalo uz platež izvjesne pristojbe razvija u osiguranje orotiv nezaposlenja. Od osnutka toga fonda t. j. 1. decembra 1921. do 1. jula 1922. upisalo se 2964 članova, od kojih preko dvije trećine nije tražilo zajma. Radnička bolna blagajna broji sada 4000 članova. Ona je namjestila 9 liječnika, 4 liječnice i 32 bolničarke. Ona danas ima 6 uredjenih soba za bolesnike sa 6i krevetom i dva oporavilišta s 2S kreveta. 1 kulturni rad medju radnicima vrlo se lijepo razvija. U 7 poljoprivrednih kotara mješteno je 30 učitelja, koji podučavaju 1000 učenika u hebrejskom jeziku i drugim predmetima. U Tel-Avivu postoji radnička biblioteka sa 19.000 knjiga, nadalje postoje biblioteke u Jafi, Hajfi i Jeruzalimu, a u raznim kolonijama i naseobinama ima 6 knjižnica, te mnogo putujućih biblioteka. Gradjevna djelatnost u Tiberiasu. Gradjevna se djelatnost u Tiberiasu i okolici razvija sve jače i jače. Osobito napreduje izgradnja nove četvrti »Ahuzat-Bajit«, na brežuljcima fijevero-zapadno od Tiberiasa. Od 250 zgrada, koje su zamišljene. 40 se svršavaju, te se drži, da će pod konac godine biti 50 do 00 zgrada gotovo. Gradjevno je društvo iskopalo jezero, koje obuhvata 100 kubičnih metara, da bude i opskrba s vođom osigurana. Budući da je položaj vrlo prikladan, saziđat će se ovdje i vladina palača i druge javne zgrade, te novi hospital, što ga je darovao Mrs. Peter Schvveizer iz Amerike.

BOO} 44.

»ŽIDOV«

5