Жидов

" Cesta iz Rišon le Cijona i Rehobota u Jalu. Dio nove ceste iz Rišon le Cijona do ceste za Jalu, koja je po nalogu vlade od Jewish Cooperativs Labour Association gradjena, a koja treba da spoji Rehobot i Rišon le Cijon sa glavnom cestom za Jalu, svršen je. Gradnja je omogućena zajmom Jewish Colonial Trusta vladi, a jedan dio troškova nose Rišon le Cijon i Rehobot. Izgradnjom te ceste postao je Rišon le Cijon kao neko udaljeno predgradje Jafe, u koje se može autom za 20 minuta stići. Je\vish Cooperative Labour Association nastoji da produži cestu od Rišon le Cijona do Nes Cijona. Ujedinjenje Tel-Aviva s obližnjim židovskim kolonijama. Zbog učestalih arapskih napadaja na židovske kolonije u okolici Jafe raspravlja se o prijedlogu, dai se sve židovske kolonije u okolici ujedine s Tel-Avivom zbog zajedničke obrane u jednu municipalnu upravu. Pitanje će se odlučiti na konferenciji zastupnika kolonija te općinskoga vijeća u TeiAvivu. Iz Jugoslavije

Iz sjednice Radnoga odbora S. C. J. U prošlini trim sjednicama Radnoga odbora raspravljalo se uz riješavanje tekućih poslova naročito o pitanju stalnog naseljenja naših halucim, koji su u Palestini, prema predloženoj osnovi ing. agr. Huge Zaloscera, koji sada radi u Mikve Jisraelu. Po R. O-u usvojeni plan, prema kojemu bi se u svrhu namaknuća za to potrebite svote imala povesti velika sabirna akcija, predložena je na preispitanje i odobrenje našim stručnjacima kolonizacije dru. Ruppinu i ing. agr Oettingeru. Radni se odbor nakon primitka, povoljnog stručnog mnijenja obratio na upravu Keren Hajesoda u Londonu s predlogom, da se djelomično financiranje ovoga plana pokrije iz prihoda Keren Hajesoda u Jugoslaiji. Iza primitka odgovora sa strane K. H. pristupit će se konačnom riješcnju ovoga pitanja. Qosp. Lav S t e r n podao je opširan izvještaj o godišnjoj cijonističkoj konferenciji u Karlovim Varyma. Gos.p Sirnc S p i t z e r izvijestio je o stanju Keren Hajesoda i napose iznio način financiranja transporta stoke iz Jugoslavije u Palestinu, o kojemu se govori na drugom mjestu. Kupnja stoke u Jugoslaviji za Palestinu. Prije nekog vremena stigla su iz Palestine u Jugoslaviju dva izaslanika Gduda Haavoda kolonije Nuris radi kupnje stoke i ždrebnih kobila u svrhu rasploda. Spomenuti kupili su od vlastelinstva u Žombolji 20 komada bredjih ras-

u nih krava i 20 ždrebnih kobila, koje su prije nekoliko dana izvezli preko Trsta u 2 Palestinu. S ovim transportom pošla su - i dva naša halucim, .koji će valjda biti - smješteni u ekonomiji u koloniji Nuris, i jednoj od najvećih kolonija, koja je prije i godinu dana osovana na zemljištu Židovi skoga Narodnoga Fonda u Emek Jeei sreelu, te sada već broji 800 poljodjelski : izobraženih članova. Po navodima spomenutih izaslanika, ova kolonija krasno - uspijeva i već danas pruža dokaz prosperiteta zadružnog naseljivanja. Financijalnu stranu ovoga transporta provela je uprava Keren Hajesoda za .Jugoslaviju u sporazum sa Direktorijem Keren Hajesoda u Londonu. Kompozicijono veće Rik. Schvvarza u Zagrebu. Mladi naš sumišljenik . gosp. Rikard S c h w a r z priredio je dne 28. rujna o. g. u Glazbenom zavodu kompozicijono veče s obilnim programom. je put, da je ovaj naš mladi kompozitor istupio pred javnost jednom priredbom židovska javnost upoznala je jedan dio njegovih radova već na omladinskom sletu te je naišao na opće priznanje. Mi smo u našem listu povodom omladinskog kongresa donijeli kritiku o radovima i talentu kompozitora, pa s veseljem danas bilježimo, da je sva stručna kritika u svojim ocjenama o ovoj priredbi pisala vrlo povoljno istakavši naročito jaki talenat kompozitora, od kojega možemo još mnogo lijepoga očekivati. Glazbeni konzervatorij prema židovskim priredbama. U mjesecu augustu dakle u vrijeme, kad nije koncertna sezona priredio je Savez židovskih omladinaca ve’Če židovskih kompozitora i zamolio je Glazbeni konzervatorij, da mu u tu svrhu iznajmi koncertnu dvoranu. Uprava Glazbenog konzervatorija tražila je za dvije večeri 20.000 K za dvoranu, a za upotrebu glasovira po večeri K 3000, dok se posebno moralo platiti za rasvjetu i čišćenje dvorane. Premda su naši omladinci istakli, da je to veče naših domaćih židovskih .kompozitora i da to nije priredba, koja ide za tim, da izbija, dobit, već kulturna priredba radi učesnika sleta, ostala je uprava Glazbe- 1 nog konzervatorija ipak pri ovoj taksi. Kako sad doznajerno, iznajmljuje Olaz- 1 beni Konzervatorij sad na početku koncertne sezone dvoranu sa svjetlom i upo- * trebom glasovira za 2000 K po večeri, a * daje i do 50% popusta. Radoznali smo, zašto je uprava Glazbenog konzervato- * rija nabila židovskom omladinskom Sa- 1 vezu tako visoku taksu? Moramo se pi- s tati. ne bi li bilo uputno primijeniti zakon r o suzbijanju skupoće i na kulturne insti- * tucije. *

Belacrkva. Malo kad imali ste prilike da nešto čujete o Židovima u Belojcnkvi, jer do prije kratkoga vremena stajali su Židovi u Belojcrkvi sasvim postrance od narodnoga pokreta. Tek u najnovije doba budi se i ovdje židovski život. Prvi je put, da su Židovi dali na roš-hašana za Keren Kajemet i da je sa propovjedaonice pozvano židovstvo na saradnju pri obnovnome djelu u Erec Jiscaelu. Nadamo se : da su Židovi,u Bjelojcrkvi shvatili svoju dužnost i da će je doskora izvršiti plaćanjem Maasera. Kod uprave Židovskog Narodnog Fonda, Zagreb, Ilica 31, dobivaju se: ilu strovan; I u a h (koledar) za 5683. god. po K 20, Herzl-slike velike po K 50, arija Eleazara iz opere »Židovka« za tenor sa hebrejskim tekstom i pratnja za glasovir po K 40, te razglednice, marke i značke. »Gideon*, glasilo jevrejske omladine Jugoslavije. Izašli su 1. i 2. broj ovoga vijesnLka, koji trettfa pitanja obnove jugoslavenskoga židovstva, a osobito njegove omladine, jer je ona najznatniji faktor u našem preporodu. Članci se ovoga dvobroja od veće česti bave omladinskim kongresom, o kojemu smo već bili izvijestili, pa o problemima, što se pojaviše u sletskim diskusijama. Uza to imade članaka o »Židovskome životu i kulturi«. Cvi Rothmuller:, Što ćemo i kako temo? David A. Alka! aj: Omladina i njen pokret. Cvi: Sletske glose. Dva glasa o »Oideonu* u IV. godini. Dr. I. Altaraz: Jevrejska omladina u Sjedinjenim Državama Amerike. Žiga Hirschler: Žid. narodna pjesma. Katzenelson-Šik: Ovan i lisica. 111. Židovski omladinski slet. K pokretu. Književnost. Pretplata je za IV. godište »Gideona' 48 Dinara: pojedini broj stoji 5 Dinara.

PALESTINA FILM

Dne 9., 10. i 11. oktobra prikazivat će se u Zagrebu u »UNION KINU«: »Palestinafilm«. Svakoga od spomenutih dana davai će se dvije predstave i to u 6 sati po podne i 9 sati na večer. Pretprodaja karata u upravi »Židova«, Ilica 31. Sadržaj filma, čiji prikaz traje jedan i pol sata, donijeti smo već ranije u »Židovu«, te ponovno ističemo, da film u prvorazrednoj izradbi prikazuje obnovni rad naših pijonira halucim i halucot, velike tekovine Židovskog narodnog fonda u Palestini, vrlo uspjele aktuelne scene o posjetima Weizmanna, Sokoiova, engleskih ministara Churchilla i Monda u Palestini, razgledavanje židovskih kulturnih institucqa po Vrhovnom Komesaru Sir Herbertu Samuelu, život i rad u židovskim kolonijama itd.

6

»ŽIDOV«

SROJ 44.

57. Z968E8 Hifeolićtua? Štedne uloge ukamaćuje sa i vraća iste bez otkaza MED3UN9RODN9 BORKA D. BEOSHOD jj Terazijg 23 O O

! Pogledajte si „Palestlna”-film!