Жидов
škole u zemlji. To zvuči gotovo nevjerojatnim, ali je ipak istinito. Hebrejski učitelji u Ercc Jisraelu rade već pol godine bez plaće. Židovi u galutu doista no će moći da to shvate, jer je to nepojmljivo. Cijohističko vodstvo nema sredstava, budžet se ne pokriva i ne može da se plaća učiteljima platn. Tko treba da trpi? Naše jevrejske škole ili 13.000 židovske djece, koja ih posjećuju? .levrejski učitelji ne će da to dopuste i radje oni sami trpe i žive već 6 mjeseci od vjeresije, od čuda. Oni su kao garnizoni izolovanih tvrdja, koje su se zaklele. da će braniti tvrditi do smrti od glada. Ali od gladi su umire, a naše škole ne će se dugo moći držaji kraj gladnih učitelja. Učitelji riijesu kroz 0 mjeseci dobivali plaće, a činovnici gotovo kroz 7 mjeseci. a ta žalosna istina reda se i u svim drugim odjelima u Palestini. Svaki je Židov ponosan na naše požrtvovne lulncim: i zato neka si dobro upamti ove činjenice: !. I ! mjesecu oktobru, prvome u ovoj palestinskoj budžetnoj godini, nije radna zajednica u Nurisn (Ernek .Icsreel), koja sastoji od 350 »drugara, cijeli jedan dan ništa jela, jer nije imala drva da peče kruh. a bilo je nemoguće, da se dobije daljnji Zajam za nabavu drva. Slijedeći dan pekli su kruh s drvom od cementnih buradi. 2. Uslijed slabe hrane povećao se postotak bolesti u radnoj zajednici, jer oslabljena tjelesa radnika nijesu u stanju da se odupru napadajima malarije i drugih grozničavih bolesti. 3. Pomoću zajma od 35.000 funti šterHnga, koji je potvrdjen u julu po cionističkoj organizaciji, započelo se gradnjom na raznim mjestima. Uslijed nedostatka novca ostao je velik broj tih gradnja nedovršen i bez krova. Ako se ne će doskora ove gradnje pokriti, stradat će u znatnoj mjeri u kišnoj periodi. 4. U Erec Jisraelu počinje sad sijanje i oranje. Da ne nastane šteta, koja bi opet prouzročila deficite, valjalo bi pravodobno provesti ove poljoprivredne radove. Ali nema dovoljno novaca, da se kupi dovoljna množina sjemenja i orudja, naročito fali to u mnogim naseobinama u Malulu, Giboat Jebeskel i u Nurisu. 5. Cijonistička liječnička organizacija
Hadasa« nema sredstava, da nabavi potrebnu količinu hljeba, mlijeka i sličnoga za njezine bolnice, čiji je položaj postao vrlo kritičan. 6. U oktobru prispjelo je u Erec Jisruel oko SOI) imigranata. Velik dio morao je da se smjesti u barake cijonističkog vodstva, jer još nije bilo za njih rada. Ali cijonističko vodstvo u Erec ,lisraelu nema niti sredstava da pokriva troškove transporta i uzdržavanje tili imigranata. I to u isto vrijeme, gdje ne prestajemo da se tužimo na ograničenje glede emigracije u Erec .lisrael! Ovo nekoliko brojaka i činjenica su tek dio gorke »Istine o Erec Jisraclii'. koja biva još žalosnija, ako pomislimo na to, da smo mi sami krivi tome žalosnomu položaju, mi Židovi u svim zemljama, koji nijesmo namakli sredstva za izgradnju Erec Jisraela, koji nijesmo pokrili niti smanjeni palestinski budžet. Istina o Erec Jisraeln«. je glas naših halucim, radnika i učitelja, koji viče kao krv -iz naše vlastite, ali još ne osvojene zemlje k nama. (Iz »Wiener Morgenzeitung«).
najveće veselje Maksa Nordaua, da pogleda djeda. Bilo je za njega veliko olakšanje. da ju je još jednom vidio i u sebe primio lijepu sliku djeteta. Na večer skupio je sve nas oko sebe: moju majku, moju sestru i šurjaka, mene ♦ svoja tri do četiri najbolja prijatelja, koje smo mogli još pravodobno obavijestiti. Oprostio se sa svakim, dugo i šutke nas je zagrlio zaklopio je oči. Njegove usne mrmljahu često: »Svršeno«. Nije više trpio. U nedjelju nije više mogao da govori; ; *li je još osjetio moju i moje majke prisutnost, koje smo sjedile kraj njegovog kreveta. Uzeo je naše ruke u svoje i nježno ih je'Stiskao. Još jednom pogladio je »na!u mačku, koju je tako volio; ona ga je tako žalosno gledala, kao da je razu■njela, što se ovdje zbiva. Na večer izgubio je svijest. Kroz cijelu noć ječio nam je bolno u uhu njegov hriptajući dah. ah on Se nije više patio. U jedan sat i 5 časaka
nije Maks Nordau više bio medju živima. On, koji je vazda živio za druge i nije nikad mislio na sebe, htio je još u smrti da baci svjetlu zraku na one, kojima je toliko dao. Oslobodjcn svih grčevitih napetosti, u mirnoj pravilnosti pomladile su plemenite, fine crte njegova lica, još više njegovo lice, kao da nam je htio ostaviti još jednu zadnju viziju ljepote. Ništa se ne da usporediti s plemenitošću i čistoćom toga lica poput bjelokosti, koje je tu počivalo u vječnom miru! Smrtno odijelo i tališ još su pojačali jasni izražaj te profetske glave. Bilo je, kao da kaže glorija njegova lica: najveća uzvišenost ispunjava me svojim svijetlom! Ne oplakujte me! Ja sam sretan u vama. mcdju vama!» Jedan priprost starac iz naroda rekao je: Čovjek, kao on, ne treba naše molitve. Ako imadc raja, tad će njegova vrata njemu biti sigurno otvorena!'
Karen Kajemet i cijonistička kolonizacija
U kojoj mjeri bazira kolonizacijom) djelo cijonističkog pokreta na 'Koren Kajemctu, jasno proizlazi iz statističke tabele za godinu 1922. Njezini podaci pokazuju, da imade ukupno 33 naseobina, koje se uzdržavaju ili podupiru po Cionističkoj organizaciji. Dvadesetidvije naseobine ili dvije trećine svih tih kolonija leže na zemljištu Koren Kajcmet Lejisraela. Jasno je, da Kvucot i pojedini koloniste mogu s mnogo većom sigurnošću svoje investicije za poboljšanje zemljišta upotrebiti, ako ova zemljišta pripadaju insti■ uciji, koja zemljište dalje ne prodaje, već ga drži kao vječno vlasništvo. Veliki udio što ga imadu naseobine Kcrcn Kajemet Lejisraela u cijonističkoj kolonizaciji vidi se iz činjenice, da je od ukupno 35.280 dunama koloniziranoga tla 28.820 ili So'/o zemljište Keren Kajemet Lejisrael. Tabela, koju niže donosimo, sadržaje potpunu listu naseobina na zemljištu Keren Kajcmeta. Gotovo sve sad baziraju
na takozvanom mješovitom sistema farme, koji se pokazao vrlo podesnim za Palestinu. Od velike je važnosti mljekarstvo. Krave u Bon Šemenu, Daganiji i Kirijat Anavim su krasne životinje, i usporedjenc s kravama arapskih mljekara, mnogo su izdašnije, kolah u Palestini dobiva kroz godinu dana od jedne krave oko 600 litara mlijeka, u Kirijat Anavim dobiva se godišnje od jedne krave oko 2000 litara. Razlog je tome prije svega taj, da su krave u našim kolonijama od bolje rase, da se ne hrane samo hranom kojai raste u zemlji samoj, i konačno da su mnogo bolje njegovane. Svagdje se sadi povrće, koje služi prehrani radnika samih, ali i za prodaju. Sve se više sije žita. Nadalje sade se masline, loze itd. U zadnje vrijeme mnogo se bavi i pčelarstvom, te imademo danas medju radnicima već vrlo dobrih stručnjaka. Gotovo sve naseobine bile su s početka kooperativne grupe (kvucot). Nakon što je stvoren plan Mošave Ovdim na naseobinama Keren Kajemeta, porasao je broj ovih naseobina, što baziraju na individualnom radu, te danas imademo 5 takovih naseobina. Podjelimo li cjelokupnu površinu naseobina s brojem radnika, tad se pokazuje, dai svaki poljoprivredni radnik obradjuje prosječno 36 dunama zemljišta.
Prema tome radi velika većina židovskih radnika, koji su zaposleni u cionističkoj kolonizaciji, na zemljištu Keren ren Kajemet Lejisraela. Ovi će podaci mnogome, koji do .sad nije imao jasnu predodžbu o značenju nacionalnoga vlasništva u Ercc Jisraclu, dati dovoljnog razjašnjenja. Koju vrijednost reprezentiraju ova zemljišta s ekonomskog i političkog, te nacionalnog gledišta za nas, odviše je jasno. Posjed što većeg kompleksa zemljišta, što ga držimo u Krec lisraelu u ime našega nareda, je naikonkretniji izražaj one usrdne Iju bavi, na kojoj baziraju svi naši politički uspjesi. Narodni posjed je ujedno najočitiji
BRO.I 7.
»Ž 1 D O V.
3
Naseobina: Obradjena površina Broj radnika duša Judea: I. Atarot 340 10 20 2. Kiriat Anavirn 900 60 65 3, Becr Tovija 780 14 18 4. liulda 1750 40 40 5. Ben Semcn 1200 22 65 6. Nahlat .lehuda (djevojačka farma) 50 10 10 7. Nahlat dehucja 550 25 . 94 Samarlja: 8. Kiar Mlal 800 30 , 70 9. Cian Šmnel 510 20 27 10. Kerkur 340 18 22 Emek Jesreel: 11. Merhavija 2100 40 46 21. Nahala! 4000 80 280 13. Ejn Harod 8000 200 250 14. Oiveat Jeheskel 3000 60 180 '> 15. Tel Josci 3000 125 150 16. Oeva 800 25 30 17. 18. Misrah Nuris (2 naseobine) 2500 60 100 Galileja: 19. Daganija A 1500 33 36 20. B 1600 36 42 21. Kincret 1100 33 38 22. Har Kineret 500 20 22 • Ukupno 35320 961 1605