Жидов
izražaj »povratka k zemljištu«; bez njega nikad ne bi naš položaj u Erec Jisraelu postigao onu sigurnost, koju danas »nađemo. Ali bez obzira na znamenovanje posjeda Keren Kajemet Lejisraela za vanjski svijet, on je od, najveće važnosti i za naš unutarnji razvitak. Bez kupovanja zemljiS.a sa strane Keren Kajcmeta bio bi poljoprivredni rad cijonista ograničen na vrlo mali opseg.
Iz židovskog svijeta
Jedna poruka HardSngova. Na poziv »Union o{ American Hebreiw Congregalion« povodom 50-godršnjeg jubileja reforrnne sinangoge u Americi odgovorio je predsjednik U a r d i n g ovim pismom; »Srdačni poziv Vašega odbora povodom zlatnog jubileja prouzrokuje mi nepriliku i žaljenje. Nepriliku, jer sam Vam svojedobno obećao da ću, budu li mi dopuštale lične okolnosti, sudjelovati kod Vaše svečanosti. Žaljenje, jer sam prisiljen, da se odreknem užitka, na koji sam se već unapred iako radovao. Bolest moje supruge već mi mjesecima onemogućuje da preuzmem obveze, koje su skopčane s mojim odsusivom iz Washingiona, još je uvijek zaprekom, da ne mogu doći k Vama i da sam prisiljen da se kod Vas iz-, vinem. Pribivao bi već i stoga rado Vašoj slavi, jer bi mi pružala prilike, da nešto kažem, šio me je u zadnje vrijeme vrlo zaokupilo. Jedno od čuda povijesti čovječanstva bila je uvijek jakost i moć židovske vjere i neprestani upliv i moć židovskoga naroda. Ne mogu se oteti dojmu, da se ove činjenice imadu velikim dijelom pripisati židovskom shvaćanju o hčnom Bogu i individualnoj odgovornosti muža > žene. Gotovo svagdje na svijetu očituje se potreba za povratkom k vjerskoj predanosti duše, za ličnu predanost onom vjerskom idealu, koji priznaje mogućim da nešlo dade, što nikada nije u stanju da dade patriotizam, a niti gradjanska krijeposl. Čovječanstvo ili bar veliki moćni njegovi dijelovi udaljili su se od njihovih vjerskih uporišta. Ponovno oživljavanje pravog shvaćanja o odnošaju Boga k čovjeku i čovjeka k Bogu, restauracija vjere u njezinim vječn m temeljima sad je potrebna. Ispunjen hm osjećajima i u priznavanju i uvaženju velikoga duga, koji imaju druge vjere prema židovskoj, rado b; se služio prilikom, koju ste mi pružili, da na neki način dadem izražaja mome uvjerenju u tom vrlo važnom čovječanskom pitanju. Svijet treba novih potkrepa vjere u svemoć i mir, koji proizlazi iz te vjere. Vaš odani Warren G. Harding. Rezolucija za Palestinu na konferenciji reformnog židovstva. Iz Newyorka javljaju: Na konferencij rcfornrnog židovstva, koja je održana povodom 50-godišnjeg jubileja reformnog židovstva u Americi, predložio je zastupnik dr. Josef Silverman rezoluciju, potpisanu od 16 učesnika, kojom se izražava odobrenje palestinskog mandata i kongresnoj- rezoluciji za židovsku na»od-
tiu domaju u Palestini. Henry Morgent h au, koji je baš onda predsjedao, predao je ovu rezoluciju komisiji za rezolucije. Ova bi rezolucija mogla izazvali borbu. U posebnoj jednoj konferenciji od 50 delegata izjavila se većina za to, da se na konferenciji raspravlja o palestinskom pitanju. Pred propast ukrajinskoga židovstva. Židovski dopisni ured javlja iz Pariza: Predsjednik dclgacije židovske konferencije za pripomoć, koji se nakon duljega boravka povratio iz Ukrajine izvjestio je opširno egzekutivni odbor židovske konferencije za pripomoć o sadašnjem stanju pitanja prehrane u Ukrajini. Najveći dio židovskog pučanstva u Ukrajini, pripovijeda g. Ochberg, je potpuno uništen i nije u stanju, da namakne najelcmentaimije potrebe. Židovske mase umiru od gladi i zime. U vrlo rdavome su položaju pripadnici sloja inteligencije i bivši kućevlasnici. Ugledni učenjaci, profesori, nadalje nekoć vrlo bogati ljudi dolaze u ured obučeni u krhotinama i traže pomoć. Sadašnji su uvjeti u Rusiji takovi, da se bez individualnih potpora ne može uspješno ibditi. Pošiljanje paketa iz inozemstva više ne odgovara, jer produku u Rusiji ne vrijede ni polovicu iznosa, što se za njih plaća. (Jedna pošiljka od 10 dolara, koje je poslala Ara, ima u Rusiji vrijednost od 4 dolara). O. Ochberg preporuča, da se osobita pažnja posveti individualnoj pomoći. Zastupnici svjetske konferencije za pripomoć u Ukrajini već su sc djelomično prilagodili tome sistemu. Kad je reorganizovan odjel za individualnu pomoć u Odesi javilo se samo na dan 5. siječnja 4000 osoba za potporu. Glede pomoći djeci preporuča izvjestitelj, da se ista ne ograniči samo na sistem prehrane djece, već da se u Ukrajini osnuju dječji domovi, u koje treba da se smjeste djeca ispod 6 godina. Ukrajinska delegacija bavila se i pitanjem ponovnog obnovnog rada i preporuča egzekutivi, da posveti osobitu pažnju' školama za zanatlije poput one, što je u Odesi i Ja taj sistem izgradi Nadalje trebalo bi nastaviti sa davanjem zajmova obrtnicima i zanatlijama. Egzekutivni odbor židovske svjetske konferencije za pripomoć prihvatio je u glavnome po g. Ochbergu u ime ukrajinske delegacije stavljene predloge i odobrio za počeiak novih akcija iznos od 1500 funti šterlinga. Egzekutiva je zaključila. da sc obrati na sve pomoćne organizacije s poticajom, da u svrhu osnutka fonda za zajmove namaknu iznos od 25.000 funti šterlinga. Nove borbe protiv židovskih studenata u Rumunjskoj. Ozbiljni izgredi u Bukarešhi. (]. C. B.) Odmah nakon otvorenja rumunjskog sveučilišta otpočela je ponovna borba protiv židovskih studenata. Na sveučilištu u Buka-
reštu došlo je do ozbiljnih izazivanja sa sirane rumunjskih studenata, koji su zapriječili židovskim slušačima polazak predavanja. Više židovskih studenata je zlostavljano i djelomično leže ranjeno. U redovima židovskog pučanstva u sukareški izazvali su ovi novi antisemitski izgredi na sveučilištu uzrujanost i ogorčenost. Drži se, da će se ovi izgredi širiti i na drugim sveučilištima. U znak protesta zatvorene su sve židovske radnje. Bukarešt. (j. C. B.) Uslijed ponovnih teških izgreda na univerzitetu u Bukarešlu protiv židovskih studenata, naredio je ministar prosvjete Anghelescu, da se sveučilište ima zatvoriti. Bratianu protiv antisemitskog pokreta na visokim školama. Zaključkom ministar skog vijeća zatvoreno je sveučilište, djaki domovi i menze u Bukureštu na godinu dana. AMnistar predsjednik Bratianu izjavio je, da vlada ne će odustati od, provedenog svog zaključka, jer antisemitski izgredi škole Rumujnskoj u inozfemstvu. Krivnju za ovo raspirivanje mržnje nose sveučilišne oblasti, koje nijesu pravodobno ništa poduzeli. Bukareštanski historičar, J o r g a, koji se odrekao profesure, jer je jedan dio djačtva prcuv njega dernonstrarao, podvrgao je u komori oštroj kritici antismrtski pokret rumunjskog djaštva. Ministar nastave izjavio je, da Jorga mora opozvati svoj otstup, jer bi inače rumunjska znanost pretrpila veliku štetu. Židovski zahtjevi u Sejmu. U zadnjoj sjednici Sejma, u kojoj se nastavila ger>eralna debata o budžetnom provizoriju, razlagao je u odnijem govoru zastupnik M. R e i c h zahtjeve Židova. Židovski klub zahtjeva provedenje jednakopravnosti i prava narodnih manjina, kao što su ustanovljene u mirovnome ugovoru. U ime kluba židovskih zastupnika iz istočne Galicije traži, da se smjesta opet uspostave u službu židovski činovnici, koji su otpušteni nakon ukrajinske invazije. Velik dio svoga govora posvetio je dr. Reich pokretu nurherus claususa na po4jskim visokim školama. Na koncu svoga govora izjavljuje, da židovski zastupnici najodlučnije prosvjeduju protiv os vade, kao dia Židovi traže za sebe posebni privilegij. Židovi ne traže posebni privilegij, već će se i nadalje boriti u okvir« ustava za svoja prava. Govor dra Relcha često je prekinut upadicama narodnih demokrata i došlo je do vrlo burnih scena. U specijalnoj debati o budžetnom provizoriju govorio je u ime židovskog kluba zastupnik ministra predsjednika F r bs t i g k pojedinim odredbama budžetnog provizorija. U sjed/nici -pravničke -komisije Izvjestio je zastupnik Hartglas o predlog« židovskoga kluba o ukinuću svih pravnih ograničenja glede Židova. Zastupnik tni-
4
=2 1 D O V«
BRUJ 7
Uplatite odmah šeKel! Htfr~ Ispunite svoju dužnost Svaki neuplaćeni šeKel slabi budžetnu snagu naše Egzekutive, sprečava njezin rad, krnji jakost kongresa i osnivanja židovske narodne domaje prema unutri i prema vani, a osmjeluje naše protivnike I