Жидов

sla to 6mie? Trebate H Sto? Recite samo . . , No Hajim ne će, đa mu itko što daje, a RivkaBejla ne ćini ništa protiv njegove volje. Susjedi vide, da stvar ne ide u redu, kako keba, pripovijedaju svojim muževima, a ovi trče rabinu gradića. Rabin čuje, uzdiše, kfema glavom, sad na njevo, sad na desno, razmišlja, a na koncu konca veli, da je Hajim )ona učen i pobožan čovjek, pa ako on vjeruje, Gospod, blagoslovljeno budi ime Njegovo, ne će ga ostavit. A konačno ostade Ršvka-Bejla i bez svijeća. lU. Dođe predveče blagdana. Harm Jona *zadc iz hrama i uputi se kući. Svi prozori svijete blagdanskim veseljem, samo u njegovom je s ianu tamno. Kuća mu stoji kao sirota među vjenčanim gostima. Hajim )ona još uvijek nije klonuo duhom, i ako Bog ushtije, držat će seDođe kući it veselo pozdravi: »Cesti blagdani« Nitko ne odgovara. On veH po put; »Xestil blagdan, Rivka Bejlo!« A iz mnoga kuta, suznim glasom odgovara Rivka: *Ceski blgdan! nčestita gođinal« A oči joj u tami krijese kao žeravice. On dodje do nje, sa 9 ne se, i reče joj milo: »Rivka Bejla, danas ic blgadan, izlazak iz Micrajima, sloboda... Razumiješ li, ženo? Zabranjena je žalost. Sto t'tguješ. Ako Bog, hvaljen budi, nije htio da držimo seder, primit će nas svatko. Hajdemo k drugima. Vrata su otvorena. Zidovi sjede kao

knezovi o zovu: Hol difhin jele orjehol, a to znači: tkogod je gladan, neka dodje i jede da se nosili... Datke, golubice, uzmi zubac na glavu i ajdemo. Kucat ćemo na susjedov prozor... Rivka Bejla, koja uv jek u svem sluša svog amuža, svom se snagom suzdržaje da ne zaplače; nadje poderani rubac, ogrne njime glavu, kad se olvore vrata, neki čovjek udje. stane na pragu i zaželi: »Čestit blagdani« »Čestit blagdani« odgovore, a da njiesu vidjeh tko je. Čovjek udje. »Htio bih, veh on, da vam se pridružim...« et Hajim )ona mu odgovori: »Mi nemamo sedera. Vječni, hvaljeno da je Njegovo ime, nije htio... »Svetkujteseder sa mnom!« odvrati neznanac. »Zar ćemo u tami sjcdjeti?« »Nipošto«, veli došljak, »neka bude svjetlo!« On se postavi na sred sobe * vikne; »Motors, Pokus..!« kako se čini u jeziku čarobnjaka. Nasred se sobe pokažu dva svijelnjaka. Hajim jona i Rtvka Bejla gledaju, vide čarobnjaka, te se iako silno prestraše, da nijesu mogli ni riječi izreći. Ona uhvati svojega muža za ruku i tako stoje olvorenih ustiju. Čarobnjak se medjuto okrene malenom slol.ču, što stajaše u kutu i vikne: »Ej, mališu, dodji ovamo i prostri se«. Smjesta padne odozgo slolnjak, bijel kao snijeg, pokrije sto, a laj sad doklima do sredine sobe, pod svijetnjake, šio su još u zraku lebdjeli. Sio stane, svijelnjaci se spuste i slanu na sto. »Sad nam još trebaju naslonjači«, veli čarobnjak, namigne očima

stolicama što stajahu u kutu. Kad su došle bliže naloži im da postanu mekše i da se rašire. Sa stropa se spuste jastuci č stotice pcstadoše kao naslonjači. Opet “tiokus Pokus?«, a na stot se postavi sederska zdjela, sa svim što treba. A onda macot, boce vina, čaše. što više i hegade uvezane u kožu sa zlatorezom. *tma IS vođe da operemo ruke?« pila čarobnjak, »i vode mogu da donesem«. Tek sada se njih dvoje osvijesti, a Rvke Bejta šapće svome mužu u uho: »Zar je to dopušteno?« Hajim )ona ne zna. Ravka mu savjetuje da podje rabinu i da ga upta. Hajim Jona se ne usudjuje da je ostavi s čarobnjakom na samu, pa hoće, da ide ona. Rivka veli, da joj rabi ne će vjerovati, i onć se dogovore, da ostave čarobnjaka i seder, te podju rabinu. Rabi sluša, razmišlja, klima glavom ovamo i onamo, a na koncu veli: »Poznato je, da su djela čarobnjaka samo varava, bez vrijednosti, Zato se vratite kući, pa dadu ti macot lomiti i vino točiti, jastuci opipali, slobodno se služite trn sivarma, jer je o znak božji, ane djeto čarobnjačko«. Ovako reče rabi. Njih se dvoje vrai kući. a srca su im kucala. Čarobnjaka više nije bito. Seder stoji na svome mjestu, jastuci su meki, vino se dade točili, a macot lomiti. Razumjeti su da to nije bio čarobnjak, nego Elijahu Hanavi prorok EHja, i veselo proslave blagdan s cijelm Izraelom. Preveo; š. F.

djelo »Protokol židovstva u vojvodini Kleve« u preradbi od dr. F. Baer-a; talmudska pak sekcija izdala je djelo dr. Arthura Spanier-a o »Periodi Tosefte u tanaitskoj literaturi«. Za godinu 1923. predviđene su daljnje publikacije. Bečki se bakenkraicleri groze poštanskim metodama. Beč (J. C. B.) Vođa austrijskih nacijonalnih socijalista dr. Valter Riehl došao je kancelaru dru Scipel-u u audienciju i izjavio, da je cijelo austrijsko pučanstvo zbog kleveta židovske štampe (to su velike liberalne novine) ogorčno. pa da postoji želja, da si {>o peštanskom načinu sami izvrše pravo. Po vijesti nacionalističke stranke obećao je dr. Seipel, »da će kod prve zgode laži židovskih osumnjičenja žlgosati. Događaji na visokoj školi za trgovinu i promet u Beču. (J. C. B.) Rektor visoke škole za trgovinu i promet dr. Oruntzel, dopustio je zajedno s predsjedateljem posljednje skupštine židovskih studenata na ovoj visokoj školi prijavu zbog smetana kućnog mira protiv onih antisemitskih studenata, koji su uznemirivali i napadali ovu skupštinu. Odlikovanje slikara Jeiuide Epsteina. Beč (J. C. B.) Na prijedlog profesorskog kolegija akademije za likovnu umjetnost u Beču odlikovala je vlada poznatog židovskog slikara Jehudu Fpšteina titulom profesora. Taj veoma poznati židovski slikar potječe iz veoma siromašnih židovskih slojeva. Svršio je slikarsku akademiju u Beču, a pronašao ga je i mnogo mu pomogao poznati austrijski sikar prof. Angeli. Napadali na židovske stanove u Weimaru. Frankfurt (J. C. B.) Javlja se iz VVeimara, da su pred nekoliko dana članovi »Mlado-njemačkoga reda« navalili na židovske stanove. Uz jako urlanje 1 veliku galamu razbili su prozore i cazorili plotove. Krojaču Wisenthalu razbijeni sn

izlozi, jer sa mislili, da je on Židov. Prema drugoj vijesti obdržaje »Mlado-njer mački red* u Ttiringu prave vježbe za građanski rat, a opazilo se, da kao vođe fungiraju časnici »Reichswehr-a«. Glumačka umjetnost I rasa. Leipzig (J. C. B.) Na zasjedanju njemačke pozorišne zadruge stavila je neka nacijonalno socijalistički orijentirana grupa miinchensklh glumaca prijedlog, da se pitanje rasa stavi na dnevni red i predala memorandum u tom predmetu. Zasjedanje nije još zauzelo nikakovo stajalište prema ovom memorandumu. Protužidovski izgredi u Celovca. (J. C. B.) U glavnom gradu Horuške, Celovcu, došlo je posljednje vrijeme do jakih izgreda domaćih 1 ovamo prispjelih hakenkrajelera protiv židovskog stanovništva. Kamenjem razbijeni su prozori sinagoge i stana rabina. Izgrednici opkolili su kavanu i napadali židovske građane, koji su izlazili iz te kavane. Židovi Celovca obratili su se na neke više instance zbog obrane protiv izgreda. Rastjerana »Dentschvdlkische Freibeitspartei«. Zazivanje antisemitskoga terora. U političkim se krugovima misli, da se zabranom njemačkonacljonalne fnjhajtspartaje u Pruskoj, koju je odredio ministar unutarnjih posala Severing po zakonu o zaštiti njemačke republike na 23. marta, uz obranu republike 1 parlamentarizma osujetio i neke lerorske akcije protiv židovskoga pučanstva. Poznato je, da su desničarske prevratne stranke u Bavarskoj i u Prusiji natnislile da početak prevratne akcije prekriju napadajima na Židove. Prije nekoga vremena je njemačko nadjonalni zastupnik major Rcnning u skupštini vođa njegove partije u Berlinu izjavio, da se prije svega treba riješiti Židova. I publicistička priprava puča prekrivala se bijesnom antisemitskom hajkom. Njemačko nacijo-

nalnim vođama pripadaju Miiller von Hausen, izdavač »Protokola Cijonskih Mudraca«, Teodor Fritsch, izdavač novina »Der Hammer«, Adolf Bartels, pisac protužidovske povijesti literature, Artur Dinter pisac knjige »Siinde vvlder das Blut« itd. Sinagoge se pretvaraju u klubove. Moskva (J. C. B.) eidovska sekcija ruske komunističke partije započela je oštru kampanju po cijeloj Ukrajini, da se židovske sinagoge pretvore u škole i radničke klubove. U nekim su mjstima oblasti glavn sinagoge već predah radnicima. Vlada sama nikad ne započinje ovakove akcije, no vrlo rado sluša inicijativu lokalnih komunističkih organizacija u tom smjeru. Sovjetske vlasti u južnoj Rusiji protiv stranih pomoćnih organizacija. Moskva (J. C. B.) U gouvernementu Odesa izašao je dekret, u kojem je zabranjen svim lokalnim organizacijama, da s na strane organizacije obraćaju po pomoć. Po dekretu dopuštene su strane pomoćne organizacije samo u slučaju, kad je ta organizacija dobila dopuštenje od vlade. Svrha je dekretu, da onemogući pripomoći, koje su do sada dobivale različne religiozne a kađkada i ilegalne organizacije. Na Krimu izdana je zabrana, da pojedinci dijele živež siromasima. Ta je zabrana upravljena protiv zasebnlka mjesnih i malih organizacija, koje su pakete, što su Iz tuđine došli, bez znanja sovjetskih vlasti dijelili pučanstvu. Konac gladi n Rusiji. (J. C. B.) Na jednoj sjednici American Relief Administration izjavio je Mister Herbert Hoover, da glad u Rusiji pripada već prošlosti. Rusija treba sada kredita a ne žitarica. Pitanje macota u Rusiji Moskva (J. C. B.) iđgeskom (židovski društveni komitej) dobio je od sovjetskih vlasti koncesiju za pravljenje macot. Javlja se sa Kri-

BROJ 13-

»ŽIDOV«