Жидов
ma, da su svi Židovi prisiljeni da kupe macot samo kod židovske sekcije ruskih komunista, ili da se moraju odreći. Cisti prihod treba da se upotrijebi za opskrbu siromašnog židovskog pučanstva s macot. Velika skupština antisemitskih studienatau Varšavi. U velikoj đvoarni filharmonije bila je velika skupština nacijonalno demokratskih študenala s temom »Numerus clausus za 2idovec. Svi su govori bili u apsolutno antisemitskom tonu. Liberalni studenti nijesu pripušteni da govore. Na koncu je primljea rezolucija, da se uvede strogo provodjcnje procenata za židovske studente na poljskim visokim školama. Dopust Jevrejskih vojnika u poljskoj vojsci na Pesah. (Varšava J. C. B.) Ratno je ministarstvo odredilo dopust jevrejskim vojnicima za prva i zadnja dva dana pesaha. Oženjeni pričuvnici imati će mogućnost, da se vrate svojim obiteljima. Svi jevrejski vojnici dobivaju za osam dana posebno novac za hranu. Samoobrana za vrijeme pogroma. Kad sn >Probuđeni Madžari* bjesniti u kotaru Balatonfiired u maju prošle godine, progonili su jevrejskog mesara Oblata do njegova stana. Njegov sin Bela pritekao je svome ocu u pomoć,, pa je upalio hitac na napadače time jednoga übio. Belu Oblata i njegovu sestru izbiše i zatvoriše. Odonda ostadoše u zatvoru. Sud u Vespremu osudio je ovih dana Belu Oblata. Njegova sestra bijaše pštena na slobodu. Jolntova skrb za ratnu siročad u Madžarskoj. Budimpešta (tiska komisija Joint Distribution Committe-a zaključila je adoptaciju od jedne stotine madžarske židovske siročadi, što stanuje u Budimpešti. Za kratko bi se vrijeme ta zaštitna akcija trebala da protegne i na siročad, što stanuje u provinciji. Za svaku je sirotu određena mjesečna pripomoć od 7000 madžarskih kruna.
Iz cijonističkog svijeta i Palestine
Zaključci konferencije »Hechaiur-a«. Berlin. Druga svesvjetska konferencija organizacije »Hechalur«, koja je upravo završna, zaključila je, da podigne energičan protest protiv palestinske vlade, koja zatvara vrata zmije pred kulucima i protiv činovnika emigracijonih ureda, koji progone imigrante, što stižu. U proklamaciji na internacijonalnu radničku klasu, a osobito na englesko i evropsko radništvo izjavljuje »HeChalur«, da židovski pioniri nc ulaze u zemlju da nekoga eksploatiraju ili potisnu, nego da stvore zdravu radnu zajednicu, stvorenu na temeljima socijalne pravde. Konferenca veoma žali, što cijonistička organizacija nije dobro procijenila važnost radničke imigracije, pa nije dovoljno nastojala, da uklanja brojne zapreke. Konferenca je nadalje iskreno i toplo pozdravila zaključak opće židovske radničke organizacije u Palestini, da se pobrine za živu i organičku vezu s pokretom =>Hechaluz«-a u diaspori, pa je preuzeli inicijativu, da pokrene sve cijonističk radničke frakcije k ujedinjenju njihovog rakfičnog rada. Što š tiče profesijonalne izobrazbe haiuca zaključila je konferenca*, da se haluci izobraze u onom radu i zanatu, koji su potrebni kod izgradnje Palestine. (Poljodjelstvo. gradjna kuća, ribarstvo, trans-
; pprt vodom, uzgajanje domaćih životinja, i peradi itd.) Izobrazba haluca treba da se i provede nai tri načina; i a) u specijalnim zavodima, stvorenima po svjetskoj konferenciji »Hechalur« 1 (Farme, radionice, profesijonalni kurzevi : i t. d.) 1 b) Stvaranje produktivnih zadruga. c) Nastanjivanje haluca u privatnim stanovima. Konferenca je zaključila, da izobrazi kontigent instruktora i da kod centralnog komiteja stvori posebnu komisiju za izobrazbu u zvanju, u koj reba da stupi jedan član centralnog komiteja i nekoliko stručnjaka na polju poljoprivrede i industrije. Vojvoda od Devonshire o palestinskim građanskim pravima. London. U engleskoj gornjoj kući upitao je Lord Lamington državnog sekretara za kolonije, da li je pravo, te je 19.293 stranaca, što nijesu napustili svoje državljanstvo i kojima je bilo dopušteno, da zadrže svoje strane putnice, primilo od vlade osobite legitimacije, da mogu sudjelovati u izborima u legislativno vijeće. Koliko je tih stranaca sudjelovalo u izborima? Ministar je za kolonije, vojvoda od Devonshirea, odgovorio: Kad je u augustu 1922. bilo zaključeno, da se učine pripreme za stvaranje legislativnog vijeća, nastala je potreba, da se odluči, tko da sudjeluje u izborima. Istodobno s kraljevskom naredbom o legislativnom vijeću izdana je u augustu 1922. naredba o izbornom redu. Prema toj naredbi ima pravo svaki muški stanovnik Palestine, koji je navršio 25. godinu, da sudjeluje u izborima, a može da kao izbornik bude diskvalificiran zbog nekih osobitih razloga. Razlog je takvoj diskvalifikaciji, da se za ovakovu osobu drži, te stoji pod tuđom zaštitom. Dosada ne postoji još zakon o palestinskim građanskim pravima, prema tome nije posve formalno nitko palestinski građanin. Da se omoguće izbori smatrani su provizorno palestinskim građanima: a) Nekadašnji turski državljani, koji su u vrijeme, kad je izašla naredba o iz borima, stanovali u Palestini. b) Sve osobe, što nijesu turski državljani, a u isto su takovo doba stanovali u Palestini, te će u roku od dva mjeseca u propisanoj formi zatražiti palestinsko građansko pravo. Od osoba, što pripadaju pod b) zatražena je izjava, da će pravovremeno tražiti palestinsko državljanstvo. Saopćit ću Lordu Lamingtonu, koliko je provizornih potvrda izdano, kad mi nadkomesar javi brojeve. Kongres u Beču. U bečkim se cijonističkim krugovima očekuje s velikom vjerojatnošću, da če se 13. cijonisfički kongres u Beču održala. Direkcija »Wiener Konzerthausa« izjavila je, da bi svoje prostorije stavla kongresu na raspolaganje. Predsjednik Akcijonoga Komiteja nadrabin dr. Hajes * potpredsjednik dr Stricker izjavili su na upit Centralnoga Corriimileja u Londonu, da pristaju na obđržavanjc kongresa u Beču i da su spremni pripreme oko kongresa preuzeti (J. C, B.) Židovska imigracija u Palestinu. Upiti u donjoj kući. London. Na sjednici donje kuće od 13. marta pitao je Mr. Lorinar državnog pođsekretara za kolonije, da li mu može reći, kolikoplaćaju cijonisti godišnje, da se pokriju troškovi cijonl-
stičke imigracije u Palestinu. Da li je ova suma do sada posve osigurana, a da nije, odakle će se namaknuti potreban novac. Državni je podsekretar Mr. Orrnbsky Goro, odgovorio; »Nemam drugih informacija o pojedinim izdacima cijonističke organizacije do onih, koje cijonistička organzacija općenito javlja. U koliko se ovi izdaci tiču palestinske vlade, interesantno je, da su primici vlade za registraciju imigranata, podjelu putnica, viza itd. u god. 1922.-23 za 1000 nadmašili izdatke, koji su nastali Imigracijom.« Lord je Apsley pitao: Koliko se židovskih useljenika pušta mjesečno u Palestinu? Koliko ima besposlenih haluca u zemlji? Koliko se ortodoksnih Židova nalazi među ovima? Da li je državnom podsekretam poznato, da veliki broj takozvanih kolonista ne smatraju sebe pripadnikom koje vjere? Državni je podsekretar Ormsby Goro odgovorio: »Prosječni je mjesečni broj idovskih imigranata iznosio u god. 1922, 654 osoba. U godini je 1923. ušlo 872 Židova. Ukupni broj nezaposlenih u Palestini iznosio je u mjesecu veljači 2500. Podaci nezaposlenosti ne spominju, koliko je bilo nezaposlenih Židova. Nadkomesar Palestine bit će upitan, da li i nadalje može da javlja određene brojeve i podatke. Na pitanje, koliko ortodoksnih čidova ima među nezaposlenima i da li ministarstvo zna, da se većina tako zvanih židovskih kolonista ne priznaje pripadnikom koje vjere, odgovorio je Mr. Ormsby Goro: »Ne vjerujem, da bi takova statistika mogla biti od koristi. Što se tiče drugog dijela pitanja, sumnjam; da bi ikoji Židov izabrao Palestinu kao zemlju useljenja,, kad ga na to ne bi potaknuli religijozni razlozi, ako i nije strogo ortodoksan. Policlsta Behr pušten je na slobodu. Jerusolim. 15. marta bila je sudbena rasprava protiv policiste Davida Behra, koji je bio osumnjičen, da je übio nekadašnjeg policajnog inspektora Tewfik Bcya. Sud se je uvjerio, da je ta sumnja neopravdana, pa je optuženoga proglasio nevinim. Tevvfik Bey umoren je 16. januara. Sumnja je pala na nekolicinu arapskih i židovskih stražara, koji su u blizini mjesta, gdje je umoreni nađen, bili na straži. Doskora bili su svi osim policiste Behra pušteni na slobodu. Ovo je umorstvo vrlo razdražilo arapsko pučanstvo. Za pogreba Tevvfik Beya pokušali su Arapi dirati u židovsko pučanstvo. Arapske novine »Falestin« okrivljavale su političkog atašeja kod cijonističke organizacije Colonel Kischa i gosp. Talkowskya, da su oni pokušali, da u istrazi, što se tiče ovoga umorstva, utječu u korist optuženoga Behra. Te su novine bile zbog klevete osuđene na novčanu globu. Demonstracija jerusslemskih Arapa. Protesti arapske egzekutive protiv uapsivanja. Jeruzalim (J. C. B.) Ovdje su počele da izlaze nove novine na jevrejskdm jziku, kojima je glavni urednik žuraaftsta S. Schvvartz. Im im je »Erec JisraeL. Kad su u Jafi utemeljili jevrejskl list »Haarezs koji ondje Izlazi, zaključili su, da ime toga lista bude »Erec JisraeL. Vojnička uprava Palestine nije dopustila da izlaze novine pod ovim imenom, jer jc mislila, da bi to moglo da uznemiruje Arape.
4
>1 I D O V.
BROJ 13.