Жидов

' vršnome kulturnome radu. Porezi i narodni dugovi umanjili bi se. Prema poznatim tendencijama Židova njegovale bi se znanosti, literatura, umjetnost, a naročito bi se razvila glazba. Industrija i trgovina bi cvjetale. Rilo bi manje tjelesnih ozleda, a napadaji na vlasništvo rijetko bi se zbili primjenom sile. Bogatstvo bi se znatno povećalo uslijed redovitog i stalnog rada spojen sa štedljivošću. Svećenstvo ne bi više imalo konflikata za državom ili u najboljem slučaju glede sekundarnih stvari. Nažalost bilo bi možda pronevjeren ja i manje stalnosti kod nosioca javne vlasti. Bile bi.brojnije ženidbe, rano bi se ženili i uopće bi se ženidbe respektirale. Prema tome bile bi rijetke štete, što ih prouzrokuje niska ćudorednost. Porodi bili bi brojniji, a život dugotrajniji. Iz svih tih razloga bi se pučanstvo silno množilo«. Jest, takovi smo mi, nadvladali smo varvarstvo, naš je narod postigao stupanj višeg kulturnog djelovanja i taj nas zasebni položaj čini omraženim. Alfons de Candolle nije propustio da na gornje svoje navode o Židovima kao evropskom društvu nadoveže, da se u takovom društvu ne bi moglo živjeti. Ako bi u Evropi ili susjednim zemljama živjelo ma kako malobrojno pučanstvo, potomci starih Grka, ili Rimljana, Kelta, Germana, Slavena ili Huna, ono bi brzo podjarmilo velike židovske narodne mase i orobilo bi ih, Cim bi veća bila njihova bogatstva tim bi ih prije oi’obili, čim bi ljepša bila njihova rasa, tim prije bi ses njome postupalo kao sa mladim zarobljenicima, koji su'svojedobno plakali u Babilonu. T da nema u Evropi varvara, došli bi preko mora. A ovdje u Evropi i svagdje živi naš narod u ominoznom društvu potomaka starih Grka, Rimljana i Germana, Slavena i Huna, gdje smo se doduše nastanili, ali nismo našli domaju, koja bi nam bila srce i duša. Nismo je našli i ne ćemo je nikada naći. Domaja nam je samo Palestina. gdje majka Cijon plače za svojom izgubljenom djecom... Naš je narod pučanstvo, koje je najudaljenije od varvarskoga stadija, kro.eimo na čelu kulture to je antisemitizam. Hvala Bogu, da je tome tako. I ako se sad pitamo, što ima da kaže kultura samoobrani židovstva, tad moramo u ime naše prošlosti i budućnosti reći: »Da njegujemo židovski duh, kako se očitovao u knjigama naših profeta, učenjaka i rabina metode toga duha, jevrejski jezik idu učimo, jer svaka jevrejska riječ posjeduje nutarnju snagu prastare i neizmeme kulture, i jer svakom jevrejskom riječi prima židovsko dijete u sebe dio kulture. Riješenje našeg položaja kao židovski narod, zahtijeva od nas da i u Jugoslaviji podjemo tim putem, koji vodi kroz naš nutarnji život, gdje imademo da sve revidiramo, što nadjemo. Naš položaj ne može da popravi ni država, ni vlada, ni društvo, ni gospodarstvo, ni trgovina, ni politika ili druga koja praktika, već samo naše nepokolebivo napredovanje u židovskome duhu, rekonstrukcija arzenala. oružja naših praotaca, jer je oružje židovskoga duha nesavladivo, ono je što više već nekoliko puta pobijedilo svijet, a i sad se sprema da opet pobijedi svijet.

To je židovsko-kulturno djelovanje, protiv kojega može da revoltira svijet, ali protiv čega ne će moći ništa da postigne. Nas vodi veliki kozmički centralii zakon, sam Bog. Napustimo li taj put, tad smo izgubljeni. Imao bih da govorim o tome, što je u tom pogledu u nas uradjenol Ništa. A naročito obzirom na omladinski pokret? Ništa. Omladina je preslaba, nije organizirana, da može nešto iniciirati, stari su preškrti, da sistematski podupiru kulturu. Živimo u dobi gospodarskih borbi, gdj (l sve postaje novčanim pitanjem. 1 kultura postala je novčano pitanje. Ako ćemo biti u stanju da stvorimo kulturni fond, koji će podupirati i židovsko novinstvo, tad će se povećati kulturna naša vrednota i naš će se položaj učvrstiti, nismo li to u stanju, tad će sve ostati kako je i danas: bezsadržajna kulturna igrarija, zvučni prazni naslovi o plitkoj brbljariji, što se nazivlje i u cijonističkim organizacijama kulturno veče. Ništa. Predlažem slijedeću rezoluciju: »Kongres cijonista Jugoslavije u spoznaji potrebe energičnog razvitka židovskog kulturnog djelovanja zaključuje sistematsku obligatornu poduku jevrejskoga jezika u cijeloj zemlji za svu židovsku djecu; zatim, da sistematski podupire židovsko novinstvo. Troškovi ovog kulturnog djelovanja imadu se namaknuti kulturnim porezom«. Dr. Bena u u ime rezolucijonoga odbora predlaže slijedeće REZOLUCIJE. A. Palestina. 1. Izgradnju Palestine smatra Savezno Vijeće u praktično koionizatornom pogledu dužnošću cijelog jevrejstva bez razlike jevrejskog političkog nazlranja. Polazeći stoga gledišta stavlja se dužnost svim činiocima S. c. J. i svim cljonistlraa, da traže saradnju I neclj oni s-11 č k i h krugova u cilju sakupljanja potrebnih sredstava. 2. Uzimajući na znanje izvješće Radnog Odbora o stanju pregovora sa pretstavnlštvom jugoslavenskih haluclm u Palestini I sa pozvanim kolonlzatornim činiocima cljonistlćke organizacije Savezno Vijeće u pogledu osnivanja jugoslavenske larme u Palestini ne može da prejudicira obaveznim zaključkom provedbe toga plana. No svljestan, da je mogućnost ostvarenja toga plana dana, Savezno Vijeće nalaže Radnom Odboru, da što prije dovede u deitnitlvnu formu I plan ostvarenja I način omogućavanja toga ostvarenja financijskim sredstvima bez uštrba za opće koionizatome zadatke svjetske cljonistlćke organizacije. Pri tome želi Savezno Vijeće, da osnivanje jugoslavenske halučke farme bude u potpunome skladu sa načetima nacijske kolonizacije, kako su oličena u Instituciji Keren Kajemet Lejlsraela. Zaključci, što će Ih u tome pogledu Radni Odbor stvarati proglašuje unaprijed Savezno Vijeće tako obaveznim kao da Ih je ono donijelo, pa se bez naročitog donošenja novog zaključka Saveznog Vijeća ovlašćuje Radni Odbor da pristupi realizaciji svojih zaključaka. B. Organizacija. 1. Savezno Vijeće opetuje zaključak Saveznog Vijeća u Sarajevu, da Mjesne organizacije što prije pristupe svojo] izgradnji stavljajući na svoje čelo lica, koja daju puno jamstvo za uporan i sustavan rad, pri čemu da izvršuju u punoj spoznaji potrebe cljonistlćke discipline odredbe viših cijonistlčklh instancija. 2. U provedbi svoga rada, koji neka se vrši po unaprijed odredjenom programu, neka mjesne organizacije posvete naročitu pažnju saradnji židovske žene, koje neka se organlzuju u zasebne sekcije po uzoru u Novom Sađu

Uvažujuči pripravnost omladine na saradnju u svakodnevnim cionističkim zadacima, neka mjesne organizacije Iskoriste tu pripravnost, ne dirajući ipak n kulturno radnu autonomiju omladinstva. 3. Poziva se Radni Odbor da unapredak i o onim dogodjajima, koji još nijesu dozrijeli za javnu diskusiju šalje redovita obavještenja svim članovima Saveznog Odbora, koji će po svome nahodjenju imati da dalje obavješćuju širi krug pouzdanih sumišljenika. Ovo se odnosi i na ustanove Keren Hajesoda. 4. Stavlja se u dužnost Mjesnim organizacijama, da ne čekajući daljnja uputstva, pristupe übiranju Zlatnoga Šekcla toliko potrebnog svjetskoj cijonistićkoj organizaciji u iznosu od 1 funte po licu i da Radnom Odboru predlože listinu onih lica, koja dolaze u obzir za davanje toga doprinosa. 5. Ima da se najvećim pospješenjem nastavi i punim uspjehom završi šekelska akcija, kako bi S. c. J. dolično svojoj zbiljskoj snazi mogao biti zastupan na svjetskom cljonlstlćkom kongresu. 6. Stavlja se u dužnost svim institucijama S. c. J. što krepće pomaganje omladinskih udruženja. C. Svjetski jevrejski kongres. Savezno Vijeće je mišljenja, da je ujedinjenje svih onih Jevreja, koji žele izgradnju jevrejske Palestine, i organizatorno korisno. Pri tome Ipak drži, da vodstvo cljonistlćke svjetske organizacije mora da ima u vidu, da prije saziva svjetskog jevrejskog kongresa obezbijedi njegovu harmonijsku jednovltost u pogledu bar praktičkih metoda imigracije I plana kolonlzovanja, kako ne bi nastala trvenja, koja bi sa stajališta razllkostl naziranja na svijet remetila kulturnu I socijalno-etsku koncej, siju cljonlzma kao pljonlrske organizacije, svega jevrejstva. Naročito Savezno Vijeće želi, da se preudesl u mandatu predvldjenu ,|ewish Agenciju cljonlzma kao pljonlrske organizacije, svega jevrejstva prema mandatom©} vlasti. Ligi Nacija I arapskom pučanstvu. D. Kulturni rad. 1. Savezno vijeće pozdravlja zametke kulturnog rada u omladini I širenje Jevrejskog jezika, no konstatuje, da je sav rad u tome nesustavan I da samo mjestimice postoji prava spoznaja važnosti kulturnog rada Toga radi smatra Savezno Vijeće potrebnim, da naročito istakne, te smatra zadatak Intenziviranja jevrejske svijesti jednako vrijednim I jednako važnim kao I organizatornc i financijske zadatke S C. J. u toliko više, jer samo provedba tog Intenziviranja zajamčuje vaspltanje generacije, koja će Iz unutrašnje potrebe za buduće Iz vrši vati sve zadatke, koje nalaže cijonlstička Ideologija i cijonlstlčkl ciljevi. E. Propaganda. Savezno Vijeće, prihvativši budžet koji mu je predložen, smatra ipak, da su u njemu sredstva za propagandu predvldjena preniskim Iznosom. Kako veliki dio Jevreja naše kraljevine još nije organizatorno cijonlstlčkl obuhvaćen, od odlučne je važnosti lična propaganda, koja izlkuje, da se isa strane Radnoga Odbora i sa strane susjednih Izgradjenih mjesnih organizacija šalju u Izvjesnim vremenskim razmacima u sva mjesta lica, kojih će zadatak biti, da u saradnji sa lokalnim lićnostima osnivaju i dotjeruju mjesne organizacije. Naročitu važnost polaže Savezno Vijeće na redovno obavješćavanje sumišljenika o dogadjajlma u cijonistićkoj organizaciji i Palestini, što će biti moguće samo onda, ako se življe no do sada unapredjuje cijonlstička štampa, širenjem kruga njezinih pretplatnika I čitalaca. Bude li to, imati će štampa sredstva da se sadržajno i redakcijski usavršuje. Kako je već dvojako opetovano bila Izražena želja, da se cljonistlma dade štampa u jeziku koji najbolje razumiju, Savezno Vijeće pozdravlja izlaženje mjesečnika »Haivrl« u Novome Sadu i »E 1 mundo Selardl« u Beču uvjereni da će ova 2 lista odlučno poslužiti i savreraenim zadacima jevrejstva naročito cijonlstičkim. F. Keren Hajesod. Savezno Vijeće smatra prije svega pored članova uprave sve delegate ovog Saveznog Vijeća obvezanira, da sustavno 1 postojano Izvjes-

BROJ iJ —24

■■i i n o v.

11