Жидов

čaj neuspjeha i za poslijedice takovoga neuspjeha. Mi se ali ne možemo nato odlučiti i s razloga, jer je svota, koju trebamo prema dosadašnjem proračunu g. inž. Zaloscera tako velika, da je svaka kolonizacija nemoguća. Uvjereni smo, da se ne bi uopće mogla provesti kolonizacija velikih masa, aktf bi se doista trebalo za svaku osobu 200.000 dinara. Moramo stoga tražiti puteve, da jeftinije provedemo kolonizaciju, a govornik je uvjeren, da će centralne cijonističke institucije biti našem Savezu na pomoći i ako će to možda iziskivati, da se akcija za neko vrijeme odgodi. Preporuča po referentu predloženu rezoluciju. Dr. -Benau (Sarajevo) Pozdravlja u ime bosanskih Jevreja Saevzno Vijeće te veli, da su došli ovamo, da saslušaju današnji referat, koji je ■najaktualniji. Ne ćemo da slušamo govore, već da se bavimo realnim pitanjima. Mora da spočitava Radnome Odboru, što nije dao obaveštenja o planu kolonizacije, jer to nije samo stvar Odbora već stvar, koja interesira sve oijoniste Jugoslavije. Bili smo možda prije 4 godine nešto prenagli kad smo započeli izobrazbom halucim. Ne smijemo se povoditi za krilaticama i frazama, ali danas imademo neke moralne obveze prema onim halucima, koje smo poslali u Palestinu. Slaže se s drom. Singerom, da bi neuspjeh nama mogao naškoditi i da ne smijemo kod halucim pobuditi iluzija, koje ne možemo realizirati. Treba ovo pitanje raspravljati samo stvarno, a da kraj toga ipak imademo u vidu, da valja da uzdržimo vezu izmedju naših halucim i nas, jer je to veza izmedju nas i Erec Jisraela. Mi ovo djelo moramo ostvariti i čekamo samo na riječ vodstva, koja će nas pozvati ma djelo. Bezalel Fiirst (Novi Sad) Pozdravlja ideju osnutka kolonije, jer je ona izražaj naše želje, da učvrstimo našu vezu s Erec Jdsraelom. Uvjeren je, da će se moći namaknuti potrebiti novac, ako ne najednom, što po njegovu mišljenju ne mora biti, a ono u roku od 5 godina. Zatim se bavi pitanjem halučkoga pokreta u nas, te drži, da ne bi trebali iznova pokrenuti pokret, jer naši halucim ne odgovaraju potpunoma, pa su se mnogi vratili. Konačno govori o privatnoj kolonizaciji* ističući, da bi se našlo mnogo Židova, koji bi kupovali zemljišta u Palestini, da se kasnije nasele. Dr. Licht: Predbacuje nam se, da nismo u dovoljnoj mjeri obavjestili javnost o onome, što se raspravljalo o osnutku kolonije. No ima stvari koje bi izazvale samo zbrku, da se o njima nešto kaže. Mii i danas još vodimo s centralnim instancijama tek preliminarne pregovore, a nismo još na čisto ni s g. inž. Zaloscerom o načinu realizacije plana. Q. inž. Zaloscer nije dosad bio u stanju da predloži plan, koja bi bio aprpbiran od cijonističkih oblasti. Znademo tek toliko, da bi prema njegovim podacima stajalo kolonizovamje jednog haluca 200.000 dinara. Još nije došlo vrijeme, da se obavijesti široka javnost, do koje granice može vodstvo da preuzme odgovornost. Ako bi dobili zemljište od Ice, još bi dugo trebalo, dok bi to zemljište postalo vlasništvo Keren Kajemeta. A vodstvo stoji na stajalištu, da ne može biti privatnog vlasništva naročito ako se radi o namaknuću novca po djonističkoj javnosti. G. Fiirst je mišljenja, da bi se to djelo dalo provesti za 5 godina. Ali tome nije tako. Moramo da uvažimo i želje naših halucim, a oni traže, da se djelo odmah provede bez odlaganja. Keren Kajemet bio bi pripravan, da pod izvjesnim uslovima daje zemljište za osnutak jugoslovenske farme, a ako to ne bi bilo moguće, tad bi se naši halucim morali da ujedine s drugima. Protivi se našem nazirartju da gajimo separatističke tendencije. Ne simpatiziramo sa separatističkim kolonizacijama pojedinih zemalja. Ali tu igra i oportunitet neku ulogu. Radi se o vezanju jugoslavenskog židovstva s Erec Jisraelom. Ako mislim da ću time privesti velika sredstva, ne -bojim se da ću proslijediti separatističke svrhe, jer znadem, da ču stvoriti snažnu vezu sa Palestinom. Neispravno je, da naši halucim nemaju dovoljno snage, kao što je imadu poljski, ruski ili galički halucim, jer se baš u nas odlučuju samo om da ostave svoj dom i podju u Palestinu, koji su se za to duševno potpuno spremili. Ali oni niti fizički ne zaostaju za drugim halucim. Treba naravno neko vrijeme dok se aklimatiziraju kao i svi drugi. I povratak nije ništa drugo nego neka naravna selekcija. I iz drugih zemalja vraćaju se pojedinci. Pored toga valja uvažiti i to, da taj povratak ne znači konačno napuštanje zemlje, jer se većina samo bolesti radi povratila, pa će se nakon oporavka opet vratiti u Palestinu. Q. Fiirst želi, da se

naši halucim priključe drugima. Na sve mi to danas ne možemo ništa definitivnog odgovoriti. Možemo da dajemo samo općenite konture, jer još nemamo detaljni plam. Ne zavisi samo o nama, kako će se stvar razviti. Ako Keren Fiajesod otkloni naš predlog, morat ćemo se pokoriti. Ako nam Keren Kajemet daje zemljište izludit ćemo Icu iz kombinacije. A sad nešto o privatnoj kolonizaciji. Ako danas pojedinci ili grupe kupuju zemljišta i dadu ga obradjivati po halucim kako je tome slučaj kad Nahla te smo prisiljeni na ovaj kompromis, jer nismo mogli namaknuti dovoljna sredstva za kupnju zemljišta po Keren Kajemetu. Nadamo se, da će i ti ljudi jednom prepustiti to zemljište Keren Kajemetu. Naravno, da ćemo podupirati svakoga, kolikogod nam je to moguće, u nastojanju, da što više zemljišta dodje u židovski posjed. Možda hi se ova namisao, nabačena po gospodinu Fiirstu, mogla na taj način ostvariti, da se u svakom mjestu stvore neke zadruge, koje će sikupijati sredstva i onda kupiti zemljište u Palestini. Konačno preporuča, da se prihvati po referentu predložena rezoluoija,-jer Savezno Vijeće mora da ima toliko povjerenja u buduće vodstvo, da će u. ovoj vrlo važnoj stvari sigurno postupati s najvećom opreznošću i savjesnošću. Bran da is (Novi Sad) je mišlenja da smo prema halucim preuzeli moralnu obvezu, da ih koloniziramo. U tom smislu predlaže rezoluciju: Konferencija stavlja S. C. J. u dužnost da namakne sredstva za kolonizovanje onih halucim iz Jugoslavije koji su u Erec Israelu, kao i za one, koji se zbog bolesti vratiše, i to do konca ove godine. Dr. U r b a c h (Zemun) Haluce ne smijemo odbiti. Slaže se s izvodima predgovornika i toplo preporuča primitak Grossmannova prijedloga. Lav Stern u zaključnoj riječi osvrće se na pojedine izvode predgovornika. Zahvaljuje Rechnitzeru za riječi, koje su bile nadopuna njegova referata. Dr. Grossmanna treba hvaliti, jer njega uz haluce vežu posebne veze. On im je omogućio izobrazbu, u velikoj ih je mjeri opremio za put, pa ne može biti miran i zadovoljan, ako ne vidi načina, da se odmah riješi ovo njihovo neizvjesno stanje. Međutim riješenje koje on odabire nije najzgodnije. Sa Icom se ne može raditi, jer nema jasnog plana, a i sredstva, koja traži su prevelika. Ovo riješenje koje vodstvo donaša je najispravnije, jer je i najgospodarskije. Ako radimo za svoje halucim, neka bude osjećaj kao da radimo za sve i za cijelu zajednicu i cijelu organizaciju. Osnova kolonije može se provesti samo putem Keren Kajemeta, što je iz javnih sredstava, to treba da ide i za javnu obnovu. Prigovori Dra. Benaua o neobavještavanju su neispravni. Sam Radni Odbor tek je tri dana pred Savezno Vijeće dobio ova netom pročitana pisma Keren Hajesoda i Keren Kajemeta. Glede prijedloga Bec. Fiirsta je mišljenja, da je privatna inicijativa upravo poželjna. Moramo samo željeti da ovake privatne grupe budu cionističke, a ako nijesu ovakovima, onda neka barem uvijek rade sa intencijama cionističke organizacije. A Prije svega neka se misli na to, da onaj koji nije dao za Keren Hajesod još ne može činiti posebne akcije. Završava uvjeravajući Savezno Vijeće, da je ova akcija najbolja putem Keren Kajemeta, i da se momentano konkretnije o njoj ne može govoriti. Rasprava o budžetu. Blagajnik David S p i t z e r daje pobliže razjašnjenje glede pojedinih stavaka za godinu 1923. Upozoruje na činjenicu, da smo već prešli prva 4 mjeseca, za koja su stavljena beriva prema onima iz prošle godine, a povišenje važi tek od 1. maja. Druge stavke izdatka uzete su na temelju iskustva odnosno potreba u godini 1922., samo su stavke 4. i 10. nove. Prva stavka involvira potrebu za osiguranje tajnika, koji stavljajući se posvema u službu Saveza treba da nadje potpuno obezbedjenje budućnosti. Druga' svota od 8000. — dinara uzeta je u proračun, da za slučaj devalvacije naše valute imademo pokrića za povišene izdatke. Svota stavljena u proračun za agitaciju kao i trošak za putovanje, je najmanja, što smo je mogli uzeti; bude li više

prinosa za zemaljsku organizaciju moći ćemo u tu svrhu više potrošiti. Nastojat ćemo, tla i ovaj iznos najbolje iskoristimo, i da što više postignemo. Obrazlažući pokriće, potanje se bavi stavkama prinosa i odgovara odmah na stavljena pitanja glede istih. Označena suma već je unišla, a sad valja nastojati, da se überu prinosi, koji su potrebni da se pokriva manjak. Mjesta, koja do sad nisu udovoljila potpunoma svojoj dužnosti prema Savezu jesu ova:

Mjesta, koja nisu označena', udovoljila su potpunoma t. j. dala su prinos-u cijelom iznosu prema broju šekela. lako se ne može računati sa cijelim prinosom od svake osobe, koja plaća šc kel, ipak su nekoja mjesta vanredno zaostala sa prinosima i treba da to poprave bilo putem akcije poput šekelske, bilo pomoću Skupština, pozivom u glasilima, koja stoje na raspolaganju ili rasporezivanjem. Konačno imadu ova mjesta točno opravdati, zašto je manje übrano prinosa za zem. organizaciju i govornik se nada, da će svaka mjesna organizacija nastojati, da čim prije dobije vodstvo sredstava, koja su bezuvjetno potrebna za održanje zemaljske organizacije. Preporuča prihvat proračuna. Nadrabin dr. Isak A1 k a 1 a y (Beograd), žali, da mu nije bilo moguće da pri otvorenju konferencije isporuči Vijeću pozdrave beogradskih i srbijanskih cijonista te njihovu želju, da naš rad bude uspješan i plodonosan, kako bi i mi u ovome odsudnome času doprinijeli maksimum za obnovno djelo. Prelazeći budžetu ističe, da ne smatra ispravnim stajalište referenta, da ne možemo, ništa pružati, jer nemamo sredstava. Ovo stajalište do-

8

Ž I D O V<

BROJ 23—24

o> t/5 o CS C N cc o-> CL o Q o Banjaluka 70 2100 1065 1035 Bihać 27 810 120 690 Bijeljina 72 2160 1410 750 Bitolj 664 19920 1600 18320 Bjelovar 70 2100 1160 940 Brčko 55 1650 930 720 Brod n/S. 123 3690 2580 1110 Daruvar 47 1410 310 1100 Djakovo 30 900 650 250 Doboj 10 300 300 Dubrovnik 32 960 360 600 Jajce 10 300 180 120 Karlovac 50 1500 865 635 Kostajnica 10 300 90 210 Kcs. Mitrovica * 21 630 630 Našice 22 660 135 525 Niš 23 690 460 230 Novisad 400 12000 7560 4440 Osijek 144 4320 1880 2440 Pakrac 34 1020 170 850 Ruma 23 690 385 305 Sanski Most 20 600 380 220 Sarajevo 802 24060 5720 18340 Senta 60 1800 1080 720 Skoplje 92 2760 2540 220 Slatina 16 480 240 240 Stari Bečej 4 120 30 90 Suboti ca 70 2100 700 1400 T uzla 109 3270 255 3015 Veliki Bečkere k 2000 Vinkovci 138 4140 2780 1360 Višegrad 18 540 240 300 Vukovar 125 3750 540 3210 Vršac 150 4500 1500 3000 Zavidović 36 1080 240 840 Zenica 60 1800 480 1320